Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

isključenja iz svake politike nemamo — da smo za rješenje arapskog problema do sada vrlo malo učinili, a ipak, upravo rješenje tog problema jedna je od onih osnova na kojima će počivati djelo naše obnove.

»Do ut dese — »ja dajem tebi, kako bi ti meni poslije uzvratio« jedna je od zlatnih podloga svakog političkog odnosa. Možda nije svagda natrunjena etosom, ali etos nije vazda znak političke zrelosti. Ko pravovremeno ne umije da daje, ne zbog etike ı poštenja, već zbog jasne namjere i tendencije, toga će preteći događaji, a onda je svaka miicijativa prekasna. Inicijativa vazda počinje s »do«, pa stoga treba da je mi preduzmemo, a zajednica interesa, koja treba tako da se stvori, neka ne počiva na političkim koncesijama, već neka nosi biljeg materijalnoekonomskih ustupaka.

Naopako je dakle shvatanje da nam treba revizije u smislu oštrijeg stava prema arapskom narodu. Baš je obrnuto istina. Treba Arapima Jasno pokazati naše metode rada, treba im otvoriti naše škole i bolnice, treba zajedno s njima stvarati konzumne ı produktivne kooperative, istupati uopće zajedno gdje to nalaže ma i najmanji materijalni interes. Treba stvoriti potpun sistem ekonomske organizacije ı kooperacije s narodom s kojim ćemo zacijelo u Palestini vazda u zajednici živjeti ı raditi.

Značajno je da velik dio palestinskog jišuva posmatra momentani politički sporazum Židova i Arapa dosta skeptično. Ljudi ne vjeruju u mogućnost da bi se sa sadanjim arapskim vođama mogli postići u dogledno doba povoljni rezultati. Naprotiv, sa gospodarske tačke gledišta posmatra se stvar s mnogo više optimizma. Ima predloga da se stvar uhvati prosto s kapitalističke strane participacijom arapskog kapitala u židovskim preduzećima. Zgodna je forma i put na osnovu solidariteta židovskih i arapskih radničkih interesa. Koliko je sve ovo za sada teorija, njena je osnovna misao da cionistička kolonizacija, koja po cijeloj svojoj strukturi nosi napredan karakter, treba da traži veze s onim arapskim masama za koje u tome napretku leži sva budućnost, dok je taj napredak nespojiv s efendijskim interesima. Tako je na pr. pitanje zajedničkih židovsko-arapskih radničkih sindikata od nedosledne važnosti.

Posmatrajući problem arapsko-židovske kolaboracije s ove tačke gledišta, mi smo u koječemu naglasili isto što u svome programu traži »Drit šalom«. Ali ipak, u osnovi naše Je gledište IDE O One dijametralno protvno. »Brit šalom« napušta naše zahtjeve zbog arapskog legaliteta, mi ıh koordiniramo zajednici interesa, on se zadovoljava stanjem današnjice, mi svojim nastojanjima ni prostorno ni vremenski ne dajemo granica, kod njega se radi o formi konformnoj momentu što treba da ostane, kod nas o sadržaju što se mijenja uslovima života, ondje je izvještačena etika današnjice, ovdje logika budućih dana, ondje politika bez volje, ovdje volja bez politike, ondje konstatacija punog nacionalnog života, koja je tek fiktivno istinita, a ovdje nastojanje da ta fikcija bude realnost u svim emanacijama nastajne države

6