Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

rastu, zacijelo od najveće česti biti među prvima — bilo u staležu malograđana ı sitnijih kolonista bilo u radništvu.

Asimiliraju se; u naselju jemenskih Židova Mahlat Jehuda kraj kolonije Rišon Lecion, koje je, uostalom, najstarije jemensko naselje u Palestin', bilo je vjenčanje na koje je vjerenik došao u fraku. Ali ta asimilacija može da ostane samo prolazna epizoda, jer se čitavo palestinsko židovstvo u koječemu asimilira upravo jemenskim Židovima. Njihovi radovi u srebru, njihovi vezovi u Živim ali vanredno ukusnim bojama prodiru baš tako u palestinsku kuću kao što njihov izgovor prodire u palestinski hebrejski jezik napola iz porugljivoga imitiranja napola zbog svijesne kopije u govoru kod pretstava Radničkoga kazališta »Ohel« (u ovom »šatoru« hoće talentirani režiser Moše Halevi nesamo da dade radništvu savremeni palestinski repertoar nego ı da oživi izgubljenu iskonsku melodiku hebrejskoga govora, pa uči od poljskih i sefardskih, ali najviše od jemenskih Židova).

Mnogi su od njih pomrli u bijedi, ı nisu našli u Palestini one sreće ı mira koji su tražili. Ali dok budu davno, davno dokraja istrunuli bijeli listovi papira s ovim slovima, dok čak budu odavna trule kosti mnogih naših veličina u cionizmu galuta, dotle će iz njihova praha izrasti obnovljeni život palestinskoga židovstva, a u njemu će njihova djeca biti braća među braćom, ali svakako ne na posljednjim nego na prvim mjestima. Biće to nesamo posljedica njihove sposobnosti, nego će se time židovski genij rehabilitirati sam pred sobom: mjesto onih koji su u galutu bili prvi, jer su imali materijalnoga blaga ili jer su uspjeli da steknu veza s nežidovskim svijetom, neka u Erecu dođu do riječi oni koji su ı u najgorim mukama umjeli da sačuvaju čistoću i punoću svoga Židovstva...

PROF. ALEKSA SEMNIG: BIBLIJA U SRPSKOHRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

U prošloj smo svesci označili teme koje bi valjalo proučiti da naša javnost upozna važna područja židovskoga rada i utjecaja u krajevima Južnih Slovena. Od g. prof. Semnica primamo članak s napomenom da ovi podaci koji, prirodno, nisu potpuni treba da budu putokazom za intenzivnije proučavanje ove teme.

Biblija je dosada prevedena u 630 jezika i nariječja. Pored pojedinih vjerskih zajednica bavi se raspačavanjem Biblije — u mislonske svrhe naročito »Britansko i inostrano biblijsko društvo« koje širi po svijetu stotine prijevoda u milijunskim izdanjima. Prijevod Biblije je za mnoge narode prvi, a za neke i jedini literarni spomenik. Otkad je Biblija prevedena na grčki (u 3 stoljeću, »Septuaginta«) preuzeta od kršćanstva ı prevedena na latinski (u 4 stoljeću, »VVulgata«), gotski (u 4 stoljeću, od biskupa Vullile), njemački (u 16 stoljeću, od Luthera) i na druge jezike, ona je postala

133