Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

najraširenijom knjigom na zemlji. Njezin utjecaj na duhovni život tolikih umnika ı cijelih naroda je golem, a još više iskače značenje Biblije, ako se ima na umu da su Novi zavjet ı Koran ogranci Biblije. Veliki pjesnici, pisci, likovni ı glazbeni umjetnici kulturnih naroda dokazuju svojim djelima koliko su impresionirani snagom, ljepotom ı duhom Biblije. Evo samo nekoliko imena: Goethe, Klopstock, Hebbel, Herder, Strindberg, Roliand, Racine, Byron, Dante, Galderon, Palestrina, Gluck, Handel, Michelangelo, 'Tizian, Raffael, Van Dyck ı Rembrandt.

U svjetskoj književnosti ima dosta biblijskih elemenata ı motiva, jer je sadržina Biblije postala duhovnom svojinom civilizovanih naroda. Propovjedi o biblijskim temama, nabožne priče o licima ı događajima biblijskog doba, mudre izreke iz Biblije, biblijske slike ı kipovi, al. u prvom redu mnogobrojni prijevodi ı paralraze cijele Biblije ili pojedinih njenih česti, — SVE Je to vršilo kroz stoljeća snažan utjecaj na duhove, dalo je mnogo građe, ideja i poticaja narodnoj ı umjetnoj književnosti.

I u srpskohrvatskoj književnosti nalazimo biblijske elemente od csvita prosvjetnog rada u srednjemu vijeku pa sve do sadašnjosti.

Biblijskog su podrijetla legede o Adamu, Evi, Noju, Solomonu ı Jeremiji, a isto tako mnoge narodne Priče ı Poslovice u srpskohrvatskoj knjizi Za starosrpsku književnost, između XII-XV «vijeka, značajan je velik broj starozavjetnih aoPrifa. Tako su poznate: Knjiga proroka Danijela, Knjiga Enohova, Knjiga Baruhova, Knjiga o Adamu, Mučenje Jeremijino, Viđenje Isaije. Ove i slične knjige su hebrejskog ili židovskog izvora. I u staroj hrvatskoj književnosti imade biblijskih elemenata. Tako „Knjiga mudrog Katona« iz XV vijeka crpe građu ponajviše iz »Mudrosti Salamunove«. Iz XVI. vijeka potječe valjda srpski rukopis s pričama o Salamunu koga narodna knjiga naziva »Premudri«.

Biblijske teme popularizovane su u velikoj mjeri još pjesničkim proizvodima što su nastali kad je, pod dojmom humanizma i renesanse u italiji, početkom novoga vijeka procvala jugoslovenska umjetna književnost u Dalmaciji, a naročito u slobodnoj republici dubrovačkoj. Zanimljiva je činjenica da je većina dalmatinskih pisaca rado uzimala građu iz Biblije. U to doba pjesnici su pisali »skazanja« (talijanski rappresentazioni), crkvene ı religiozne drame u kojima se pred pukom prikazuju biblijski događaji. Tako imademo od Mavra Vetranića (1482—1576) crkveno »prikazivanje« »„Posvehlhšte Abramovo« (Muziku u oratorijskom stilu, za ovo prikazivanje, koje je pod naslovom »Žrtva Abrahamova« davano 1923—1996 godine u Zagrebu, Osijeku, Karlovcu i Ljubljani, napisao je prof. dr. B. Širola u Zagrebu). Sačuvano je još prikazivanje »Shazanje od Osiba sma Jakova batrijarhe« od anonimnog pisca. Osobitu ljubav za Bibliju pokazuje uvaženi pisac i filozof Marko Marulić Splićanin (1450—1524). On je latinskim jezikom napisao religiozni ep »Davidijadu« ı hrvatski »fistoriju od Suzane«, a god. 1501 svoje najznamenitije djelo: »/wdita«, biblijski ep u 6 pjevanja s podnaslovom: »lstorija svete udovice Judit u versih hrvat-

134