Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

Palestinski pregled PROBLEM PREHRANE U PALESTINI

Donosimo ovaj članak telavivskoga liječnika, jer opisuje zaista važnu granu u razvijanju Žžidovske zajednice u Palestini. Iz njegovih riječi može se razabrati kakvo je stanje prehrane danas ı što još treba učiniti da ono bude posve zdravo ı odlično.

Uz različite probleme prehrane, kojima se svagdje bave medicinari, socijalni ekonomi i gospodarski politici, ima u Palestini ı specijalnih pitanja koja nastaju zbog klime, gospodarskoga stanja židovskih stanovnika i socijalne strukture jišuva.

Palestinska se klima ne smije naprosto usporediti s klimom drugih zemalja, osobito južnih krajeva Evrope. Naročito vjetrovi koji ublažuju klimu, pa gotovo osam mjeseci u gOdini bez kiše — to su osobitosti s kojima treba računati.

Klima veoma utječe na tržište Žživotnih namirnica, koje se pomalo mijenjaju istom židovskom kolonizacijom. Glavne su oznake toga tržišta u njegovu prvotnom obliku (koji je potpuno važio ı za Židovski jišuv još prije 15 do 20 godina) ove: 1) prevaga ovčjega mesa, oskudica govedine, skupoća peradi (izuzevši piliće); 3) obilje mlijeka kroz dva do tri mjeseca u godini (februar do aprila), onda opadanje mlijeka, zatim potpuna nestašica od jula do decembra; 3) malo povrća u ljetu, a prilično obilje od marta do maja (poslije zimske kiše); 4) nestašica nekih variva koja su u Evropi glavna hrana za narodnu masu, kao što su krumpir ı kukuruz. Ima samo nekoliko vrsta: rajčice, krastavci, palestinska vrsta krastavca »kusu«, malo kupusa, malo crvene ı žute repe: a zatim vrste koje su Evropejcu uglavnom nepoznate: patlidžan, različito zelenje nalik na salatu ı neke gomoljike, a to je sve za židovsku kuhinju dosad jedva dolazilo u obzir. U ranome ljetu (maj-juni) kajsije, malo poslije lubenice i dinje, odmah zatim grožđe;

iza toga duža

stanka i u decembru početak sezone naranča. koja traje po prilici do februara. (Ovdje treba spomenuti da su i grožđe ı naranče tekovina najnovijega doba, treba zahvaliti i židovskoj kolonizaciji.)

a njihovo širenjc

Slika tržišta Životnim namirnicama i danas je Još u mjesecima od augusta do januara dosta nevesela. Prije 15 ili 20 godina bila je upravo Žžalosna. U tim mjesecima nije bilo ni mlijeka ni povrća, tako da su se židovski naseljenici hranili gotovo jedino rđavim mesom, brašnom ı prije svega konzervama, koje se Još ı danas uvoze u golemim količinama ı time daju posebno obilježje trgovinama ŽIvežne robe.*)

Što se arapsko stanovništvo ovim prilikama, ne treba nas čuditi; ono je bez svake potrebe ı toliko se prepušta sudbini, da to daleko prelazi granice normalne indo-

prilagodilo.

lencije.

No bilo bi pogrešno smatrati arapski način prehrane uzorom koji treba slijediti. Ima u njemu (zbog stoljetne tradicije) zdrava jezgra kao što je ima u njihovu građenju ı odijevanju; ali se mnogošta različitim faktorima degeneriralo i promijenilo u očitu besmislicu. U medicinskim i higijenskim spoznali su to i židovski stanovnici, i sami Arapi koji su koješta promijenili pod utjecajem evropske medicine. Pomalo počinju spoznavati da i arapski način građenja nije idealan. No u pitanju prehrane neki još uvijek misle da arapska hrana najbolje pri-

pitanjima

*) Moramo napomenuti da se ove prilike vidljivo mijenjaju židovskom ·kolonizacijom. Uzgajanjem boljih pasmina goveda uspjelo je opskrbljivati tržište mlijekom kroz čitavu godinu. Ovim povećanjem produkcije moraće na koncu pojeftiniti mlijeko koje je. danas veoma skupo. Uvode se nove vrste povrća i voća, a njima postaju i tržište ı kuhinja raznoličniji. Neke su Vrste voća. naročito sezonsko voće kao grožđe i naranče, veoma jeftine, pa bivaju sve važnije za pre

hranu.

157