Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

DVA HEBRIJSKA PRIPOVJEDAĆA U SRPSKOHRVATSKOM PRIJEVODU

Jehuda Burla—Jvigdor Novele

Preveo Samuel Romano, uredio i uvodom bo-

pratio dr. Cvi Rothmiller. Izdanje Biblioteke „Židov«. Zagreb 19350. Cijena 15 Din.

Hametri:

Čitaocima »Hanoara« i Burla i Hamcir nisu posve nepoznati. Dyije novele od četiri što su sada izašle u trećoj knjizi Biblioteke »Židov« bile su već štampane u »Hanoaru«.

Burla pažnju u hebrejskom književnom svijetu svojim jednostavnim, ponačinom prikazivanja

je izazvao

sve »neumjetničkim« koje, možda, ne bi izazvalo zanimanja, da ne otkriva sefardski i arapski svijet, prijž njega nepoznat u hebrejskoj literaturi.

Hameiri je, naročito u ratnim pričama, o tehnici pripovijedanja zapadnjak, gdjekad i premalo neposredan a previše »umjetnik«. Ali se njegovo židovstvo odaje u stavu koji je zauzeo prema ratu, stavu groze i potpunoga neshvaćanja ratnih strahota.

Zbog toga, bez sumnje, ovi prijevodi zaslužuju i našu pažnju, te treba zahvaliti g. Steineru, uredniku »Židova«, što je OVC prijevode. načinjene od Samuela Romana samo za ograničeni krug čitalaca »Židova« ı »Hamoara«, skupio u posebnoj knjizi Biblioteke »Židov«, kojoj je dr. Cvi Rothmuller napisao pregnantan uvod i biografske podatke o autorima. Ugodan su dodatak slike autora.

Literarna polemika, koja se rasprela oko te knjige, ne treba da zbuni redakciju Biblioteke »Židov«: neka nastavi rad, jer je maša javnost željna da upozna hebrejsku literaturu makar ı u prijevodima.

Zagreb

Beno (Uolfensohn

ŽIDOVSKO PITANJE — PSIHOTERAPIJSKI PROBLEM.

Uz roman Ludviga Lewisohna: Baština krvi. *)\ Židovsko je pitanje prikazivano s različ:tih gledišta. Već je Maks Nordau ocrtao u oštroumnim analizama na cionističkim kon-

*) O Ludvigu Lewisohnu i o tri njegova djela vidi »ŽIDOV« god. XIV br. 5 od 31 I. 1950 članak Cvi Rothmullera Kad krv gont pbprotuv struje... ·

gresima pored materijalne i fizičke židovske bijede na istoku Evrope moralnu, duševnu nevolju zapadnoga Židova. Proučavali su židovsko pitanje s gledišta ekonomskoga, psihološkoga, političkoga, s gledišta historije, ctike, prava, umjetnosti, filozofije.

Bilo je i teoretskih rasprava i beletrističkih prikaza židovske problematike.

No moderno židovsko pitanje kao duševni problem, koji nastaje u Židova kad izlazi iz tradicionalne Židovske zajednice ı ulazi u nov svijet, nije moglo da se prikaže u potpunosti sve dotle dok nam nisu nove SpOoznaje Freudove i Adlerove psihologije dale nož da seciramo i najtanju Žžilicu ljudske duše, svaki njen pokret, svaki poriv. Sad smo otkrili onu veliku borbu koja se vodi na rubu svijesti i ispod nje. Upoznali smo koliko je važno da svaki čovjek skladno riješi odnos prema zajednici, prema zvanju ı radu, prema spolnom životu. Vidjeli smo kako svaki osjećaj manje vrijednosti u pojedincu, a jednako i u narodnom kolektivu, nužno rađa pretjeranu kompenzaciju, bilo u naglašenoj samosvijesti i negiranju drugih bića, bilo u histeriji i kopkanju po svojim organskim ili umišljenim slabostima.

Sad smo istom mogli da zađemo u dubinu židovskoga pitanja, da pratimo razvitak židovstva od prvih početaka, dok je bilo otok u moru neprijateljskih velevlasti, kroz lutanje u nadmoćnoj stranoj okolini, do atomiziranja u doba asimilacije, do grčeva razdvojenoga Židova, pa da najzad spoznamo: ızliječiti sec može u pojedimca židovska bolest samo vraćanjem židovskoj zajednici, a u narodne cjeline, ı time definitivno u pojedinca Židova, samo vraćanjem rođenoj grudi, obnovom narodne domaje u kojoj se Židovi neće nalaziti među tuđima nego među svojima, neće biti manjina podložna okolini svom.

nego svoji na

Tako su nove spoznaje moderne psihoterapije potvrdile ispravnost cionizma, upravo pokazale kako je on nužna posljedica asimilacione periode, jer je organizam Žžidovstva morao da nađe lijek svojoj bolesti čim je ona postala akutna. Asimilacija je u židovstvu zapravo bila samo kriza ove bolesti koja je već odavna izjedala narodni organizam. Pretjerana židovska samosvijest. izbranstvo Božje,

1607