Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

Iz jafanske bolnice su ga izvadili, malaričnog, prije vremena: nema: mjesta. I došao je amo u koloniju. U radničkom hotelu ne može da leži: nema čime da plati. Po noći se vrti na tvrdoj klupi u hramu. Po danu obilazi ulicama, poglavito oko hrama i pošte, to su dva centra gdje Arapi nalaze posla, Jutro za Jutrom.

Obrazi su mu pjegavi, grudi upale, tamno plavi koluti ispod očiju, odijelo poderano i uprljano, cipele su mu rastrgane, raskvašene blatom. Njegov je hod slabašan. Osim svega još prirođena plahost.

Niko od kolonista »ne može« da se zauzme za njega, da ga uzme na posao! Imade sva sila Arapa koji traže posao — imadu gdje da izabiru. I židovski radnici, koji ponizno mole, dobivaju posla: jedan ovdje, drugi tamo. Ali on se ne usuđuje tražiti.

Tek što se približio — jedva da otvori usta, ı već ga odbijaju.

»Go-gospodine . . .!«

»Ne!« kratko mu ı u žurbi odgovara. Izgleda da ne želi ni da ga pogleda.

Drugi odbija njegovu molbu pogledavši ga zlovoljno.

A treći mu odgovara: »Ne, prijatelju moj!«

Preveo s hebrejskoga Rikaid Kohmn

PRECIONISTIČKI DOKUMENTI

DR. ALEKSANDAR KRISTIANPOLLER: RAMBANOVA LJUBAV GIONU

Moše ben Nahman, poznat kao Ramban, imao je znatan utjecaj na misli i život Židov4 svoga vremena a ı kasnijih generacija. Kakogod i upućenome ime Ramban bilo poznato, ipak se ne slažu historici u prosudivanju njegova značenja i djelovanja, nemaju jednako mišljenje o historijskoj veličini njegove ličnosti. Možda mu se ne može oprostiti pristajanje uz Kabalu, čiji je bio slavni zaštitnik. Da ocijenimo djelovanje i rad Rambanov, moramo sč osvrnuti ukratko na položaj Židova njegova vremena. Nahmanides, roden u Genovi godine 1994. živio je u vrijeme na koje se odnose stihovi: » Vau vw V . · • • ı' - - e uništava sve mač, a u kući hara smrt«. Bila je to perioda kad je vanjskuiii i nutarnjim neprilikama židovski život bio prigušen i malone uništen. Sve su se više pokazivale zle posljedice protužidovskog huckanja križara. Pro. Šo : OU. O OL OOU UR TO 005 goni su se širili po svim djelovima zemlje. Čak ı Španija, dosad pošteđena, bivala je sve više zahvatana. Pape su, a osobito od Inocenta III (1198—1?16) djelovali i u Ovi,

204