Jugoslovenski Rotar

pšenice udaljili smo se i kroz druge razne činjenice; tako su u času, kada su se pSenične cijene trebale prilagoditi svjetskim, paritetnim cijenama (većim ponudama, kao što to uvijek i u svim poljoprivrednim zemljama nakon obilatne žetve biva), razne viJesti, koje se nijesu dale kcntrolirati kao n.pr. da će se pšenične cijene u dogledno viijeme iz temelja poprvatii, zemljoradnika onamo uplivisale, da svoju pšenicu ne prodaje, pa su dovozi na svim pijacama bili tako maleni, da su se cijene zaista nešto pcpravile, ali samo prolazno,jeer se domaća potreba (dakle bez izvoza) i kraj slabijih dovcza može namiriti.

Da nismo upućeni na izvoz, pozdravili bi jednodušno ovakove izjave, jer svi smo si toga svijesni, da se ne mcže ni opće stanje u državi popraviti, dok se ne popravi položaj seljaka, a polučeni uspjeh uslijed vijesti o Londonskoj žitnoj konferenciji ne moZe se zabaciti, jer se cijena pSenici za 10 do 15 para popravila, što doduše mnogo ne znači, ali seljaku i ova mala razlika u cijeni kraj ovogodišnje niske cijene pšenice i loših prilika, u kcjim se nalazi, dobro dolazi.

Spomenutim momentima, koji su nam odmah nakon žetve izvoz pšenice Cnemogućili, pridružila se je ove godine jedna nova pojava, naime pšenični eksport Francuske. Vjerovatno je, da je ova okolnost i tome mnogo doprinijela, da su pšenične cijene pale na najniži dosadanji niveau.

Franucska imala je ove godine veliku žetvu, te raspolaže sa viškom od 2 do 3 riilijuna kvintala pšenice. Fakat je, da je Francuska vlada nakon Londonske svjetske gospodarske konferencije, na kojoj se izrazila želja, da bi velike evropske industrijske države povisile uvozni kontigent pšenice, shodnim našla protiv toga postupati, naime pripravila se je za pojačanje vlastitog pšeničnog izvoza. Tako se na svjetskim tržištima mogla naći francuska pšenica uz cijene, koje su bile jeftiriije nego cijene iz podunavskih država, jer Francuska ima snositi znatno manje podvozne trcškove do Engleske i Holandije. Pojavljivanje francuske pšenice na svjetskim tržištima prouzrokovalo je već početkom žetve neobičan pad cijena.

Što je Francusku na to ponukalo, ako uzmemo u obzir, da ona od svcg OVOgodišnjeg pšeničnog rcda od po prilici 90 milijuna kvintala treba za ishranu vlastitog pučanstva 87 mil. kv., zagonetno je.

Dunavske države imadu ove godine vrlo dobre žetve, tako će Madjarska imati viška od cca 1 milijun tona pšenice.

Mi ćemo kraj roda od po prilici 24,000.000 q pšenice imati viška od 400 do 500.000 tona.

Prije nego zaključim svoje izvode, upozorio bih obzirom na prije rečeno na jednu okolnost, koja bi od najdalekosežnijih posljedica mogla biti koli za izvršenje većeg izvoza, tcli za razvitak cijene pšenice u slijedećoj kompaniji.

Ako bi se naime početak našeg izvoza odveć odugovlačio i mi bi zaista u proljeće sa istim početi mogli, lako bi se moglo desiti osobito onda, ako bi! u isto vrijeme i druge dunavske države izvozile žitarice vodenim putem, a taj put skoro isključivo u obzir dolazi, da nam neće dosta transportnih sredstava na raspolaganje stajati, tako da nećemo pravovremeno našu pšenicu moći izvesti. Nesmijemo na još jednu ckolnost zaboraviti, a ta je, da je upravo u proljeće veliki dio tuzemnih i inozemnih ladja redovito zauzet sa prevažanjem kukuruza u inostrnstvo.

Što to ali za razvitak cijene pšenici u slijede¢oj kampaniji znaciti moze, ako nam velike zalihe iz ovcgodišnje žetve preostanu, osobito budemo li opet imali dobru žetvyu, nije potrebno posebno istaći,

IE 7

Nastavah na sledećoj strani