Jugoslovenski Rotar

SSE aE članstva. Posećivanje klubskih sastanaka ne sme da bude ni za jednog Clana nametnuta dužnost, nego nestrpljivo očekivano uživanje. Neka svaki bude prožet duhom bratske ljubavi ı neka posećivanje sastanaka bude zadovoljenje njegovih duševnih potreba. Prijateljski razgovori i izmena misli sa svojom braćom pružaće mu razonodu, koja će ga osvežiti 1 uneti Živost u njegov svakidašnji prozaičan i monctoni zivot. Kao Sto je drugarstvo važan psihološki faktor, tako je isto važno u pogledu poboljšanja frekvencije stvaranje jednog dobrog ı spretno sastavljenog radnog programa kluba. Rotary klubovi nisu samo drugarska ili bratska udruženja nego imaju i svoje utvrdjene ciljeve i zadatke, t. J. oni su prvenstveno radni klubovi. Naš rotarski rad može imati uspeha samo u tom slučaju ako svaki pojedini član sudeluje u radu i ako se taj rad vrši po zaranije promisljencm ı utvrdienom programu. Programi klubova moraju biti od opšteg interesa та celokupno članstvo i delovati kao privlačna snaga za svakog pojedinog člana. U okviru ovog referata nije moguće opširnije razlagat: metodu i principe sastavljanja klubskog programa. hteo sam samo ukazati kako važan uticaj ima dobro smišljeni i taspodeleni program na poboljšanje frekvencije. I u klubovima sa najboljom frekvencijom ima članova, kod kojih je neposećivanje klubskih sastanaka kronična pojava. Ovaki članovi, koji ne osećaju blagodet bratske zajednice i koji se ne interesuju ni za rad kluba, po momz= mišljenju nisu za nas a niti za naš pokret. U ovakvim slučajevima dužnost је uprave odnosno pretsednika, da upozna situaciju i ako nema druge mogućnosti, da blagovremeno otstrani iz kluba taj teret, koji ne obećava ništa za naš pokret ı samo kvari klubsku frekvenciju. Za preporučiti je, da se takav član blagovremeno otstrani, i to pre no što druge članove zarazi svojom nemarnošću, jer njegov istup ni u kom slučaju ne pretstavlja gubitak za klub. Ovom prilikom ne smemo gubiti iz vida okolnost koja proističe iz današnje ekonomske krize. Na ovu je okolnost brat guverner već ranije, u jednom od svojih cirkularnih pisama ukazao i naveo kao uzroke izložno preopterećenje članstva. Rotarstvo je i onako skupo te se mora izbegavanjem izlišnih izdataka (kao preskupe večere, iznajmljivanje skupih lokaliteta itd.) ukoliko je moguće izići u susret članovima i olakšati im snašanje troškova. Često! prikupljanje dobrovoljnih priloga, osim prikupljanja za klubsku torbu, postaje vremenom neka vrsta nameta te pored svoga humanog cilja služi i kao sretstvo za proredjivanje broja članova. Gorenavedene dve činjenice imaju ncosporan uticaj na opštu klubsku frekvenciju i samo se ublažanjem njihove oštrine može doprineti poboljšanju frekvencije. Pri kraju svoga referata, želeo bih još jednom istači da su najpodesnije mere za poboljšanje frekvencije: iskreno drugarstvo u klubu i raznolikost radnog programa. Rad i razonoda u pravoj kombinaciji osiguraće uspeh i dobru frekvenciju.”

U diskusiji o ovom referatu uzeli su češća braća СИТ, Alaupovit, Roth, O¢i£144, Krbavac, Ing. Markovic, Knezevit i Gratanin. — Usvajajuci razlaganja i sugesie brata Rotha u megovom referatu, odbor se sloxio, da se, sa obzirom na Stanje 1 prilike u jugoslovenskim Rotary klubovima, mogu smatrati kao Najpodesnije mere za boboljsanje frekvencije u klubu:

1) Intenzivnije staranje uprave kluba o stvaranju raznolikog, interesantnog rada u klubu, tako, da dolazenje na sastanke ne bude ni Jednom članu nametnuta duznost, fiego iskreno Zeljeno 7 prijatno zadovoljavanje njegovih dusevnih potreba.

2) Drugarstuy, odnosno medjusobnom litnom prijateljstun izmedju članova samih i njihovih porodica, mora se takodjer obratiti velika pažnja. S time u vezi ima se povremeno Družati prilika članstvu i za prijatnu zaPav# i razonodu, kao podesne mere za stvaranje i razvijanje iskrenog bratskog duha i homogenosti medju dlanovima. Rad i razonoda moraju biti u pravoj kombinaciji, Jedno ne sme biti na štetu drugoga.

Nastayak na sledeéoj strani