JUS standardizacija

Br. 6— 1951 —

(1) 159 i Go

OV Oi

326.1

326.2

326.53

411.15

Nakon topa se lijevi šalter vrati u položaj »Use« i mjerenje može počeli.

Na laboratorijskoj vagi se odvagne točno 50 gr. ječma i usipa mi lijevak ma gornjem dijemi higrome{ira. Okretanjem ručice na lijevku, žitarica jeddnolično pada izmedu ploča kondenzatora u aparat, a kazaljka pokazuje direkino vlagu \(alko. ima skalu za odnosnu vrstu sjemena), il, se na gornjoj skali pročita broj, a vlaga očita iz odgovarajuće tabele. Mjerenje se ponovi. dva do tri puta i uzme srednja vrijednost. Prije svakog: mjerenja ireba na Već opisani mačin udesiti nul točku 9, radi eventualnih promena napetosti u gradskoj mreži.

Sjeme se dobro promješa i isluči jedan dio bez primjesa.

Iz izlučenog sjemena odvagne se 2 X 10 gr, ako je sjeme sitno i lako. odnosno 2 X 20 gr od krupno\arnog sjemena i stavi se u porcelanskim zdjelicama i Sušlonik.

Sjeme se suši pet sati kod 103" C uz pristup zraka. Izvađeno sjeme iz sušionika stavlja se u eksikator radi hlađenja. - i

Kad se ohladi važe se i izračunava postotak vlage. Sučši se do stalne težine, pa je potrebno sušenje ı vagamnje ponoviti. Kod?Ššoperovog sušionika obpada ponovno sušenje i posebno vaganje, jer on pokazuje iglom na skali odmah sta!mi težinu, tj. igla stalno stoji na istom mjestu.

Za brže i sigurnije ustanovljenje sadržaja vlage u sjemenu preporučuje se sjeme samljeti.

Sadržaj vlage izračunava se na jednu decimalu iz aritmefske sredine dviju analiza.

Dozvoljena latituda između dviju analiza jest 0,57%. Postotak vlage za svako pojedino sjeme propisan je utabeliI. stubac 9. . Specifična težina sjemena izračunava se iz njegove apsolutnč težine i volumena što ga Ona Zauzima, tj. apsolutnu težinu podjelimo sa volumenoiTm. Hu Vrijednosti označene u tabeli I. za pojedine vrste sjemena vrijede i za sve odlike te Vrste.

Razlika u krupnoći sjemena (ploda) iste vrste istaknuta je u rubrikama hektolitarske i apsolutne teŽžine sa »od__do«, jer se baš u tim vrijednmostima ispoljuje njihova razlika koja se u tim granicama kreće.

Kao granica između krupnog i silnog sjemena vTIjedi krupnoća sjemena šparge.

Sva sjemene krupnoće šparge i krupnije od mje, smatra se kao krupno, a sitnije od nje kao — sitno sjeme.

Uzimanje prosječnog mzorka sjemena:

Prosječni uzorak sjemena morao bi odgovarali po svojim vamjskim i wnutarnjim svojstvima čitavoj količini jedne partije sjemena iz koje ie uzet.

Da to zbilja bude potrebno je, uzimanju prosječnog uzorka posvetiti naročitu pažnju.

Prosečni uzorak može se uzimati od majviše 10 hiljada kilograma jedne partije sjemena.

Prije uzimamja uzorka iz jedme partije sjemena mora la mparlija biti izjednačena {egalizirana).

Osnovni zadatak kod uzimanja uzoraka jeste taj, da se pravilno izabere broj i udaljenost mjesta u partiji od kojih će se uzimati sjeme.

Uzorci sjemena uzimaju se šupljim bušačima (šleker), posudama ili rukama.

Ako je sjeme jedne partije u rasutom stanju (rinfuza) uzima se prosječni uzorak sa to više mjesta u raznim dubinama u jednakim razmacima i jednakoj količini ı stavlja se nakon pregleda i usporedivanja mjihove međusobne izjednačemosti u oveću posudu.

Sjeme se u toj posudi dobro izmješa, a zalim se iz te posude (količine) uzima prosječni uzorak,

441.9 Ako je sjeme uskladišteno u vrećama onda se sjeme uzima bušačem \(štekerom) :z svake vreće sa tri mjesta {gornjeg djela, sredime i 'domjeg djela vreće), ako se partija sjemena sastoji iz tri vreće.

4113 „Ako se partija sastoji iz 4 do 30 vreća uzima se prosečni uzorak iz svake ireće vreće, al: najmanje #7 \iri Vreće.

411.31 Kod partije u sjemenu od 31 do 100 vreća uzima se sjeme iz svake pete vreće, ali najmanje iz deset Vreća. |

411.932 „Ako partija ma više od 100 vreća, onda, se uzimaju · dva, a prema potrebi i tri posječna uzorka.

411.44 Najmanje težine prosječnog uzorka sjemena:

411.41 0 gr od celera, motovilca,

411.43. 20 gr od salate, peršuna, endivije, pastrnaka,

411.43. 30 gr od luka, mrkve, karfiola, korabe, kelja, kupusa, papr:ka, raijčice, ikopra, patlidžana, šparge, rabarbare, 'crnog korijena,

441.44 50 gr od robkice i povrtnice rotkve), sitnog špinata, 411.45 #00 gr od krupnog špimata, dinje, krastavaca, artičoke, 411.46 200 grama od leća, cikle, sitnijih grašaka, sitnih igrahova, bobica, lubenice, buče, :

411.47 O grama krupnih grašaka i krupnih grahova, 'oba.

411.5 Prosječni uzorci uzimaju se u tri prim jerka i stav-

ljaju se u papirmate kesice, posude ili staklenke, koje pečati i potpisuje komisija. Jedan uzorak sč šalje na pregled nadležnom laboratoriju, a po jeden ostaje kupcu i prodavaocu.

634.11:631.576

Predlog saveznog kvaliteta propisa br. 132

VOĆE

Opšta podela

Ovaj propis obuhvata kultuvisane i divlje vrste našeg voća stavljenog u promef, a namenjenog neposrednoj po-

trošn ji,

ili preradi.

Voće delimo u 6 skupina i to:

ZRNATO (JABUČASTO) VOĆE:

LUPINASTO (JEZGRASTO) VOĆE:

JABUKA ORAH

KRUŠKA LEŠNIK (LEŠNJAK) DUNJA - BADEM

MUŠMULA KESTEN

OSKORU | JUŽNO VOĆE: KOŠTIČAVO VOĆE: SMOKVA

ŠLJIVA ROGAČ

KAJSIJA MOGRANJ (NAR, KABRESKVA LINKA, ŠIPAK) TREŠNJA NARANČA

VIŠNJA MANDARIJNA JAGODASTO VOCE: a

GROŽĐE: PLANIKA (MAGINJA) RIBIZLA KAKI | OGROZD JAPANSKA MUŠMULA KUPINA ŽIŽULA

MALINA INDIJSKA SMOKVA JAGODA | BOROVNICA RAZNO VOĆE: BRUSNICA TRNJINA

BAZGA (ZOVA) DRENJINA

APTIKA (ABDOVINA) DUDINKA

BOROVICA (KLEKA) RUŽIN ŠIPAK