JUS standardizacija

Br. 6 7 1951.

215

CO.

231

BO EO

59.

—

Kasne breskve su one, čiji plodovi sazrevaju zajedno sa sortama Hale kasna i Elberta ikasna, 1 kasnije. Ovamo spadaju sorte Hale kasna, Elberta kasna i slično. E

Vinogradske breskve. U ovu grupu spadaju plodovi bresaka koje su proizvedene direktno iz sjemena, bez kalemljenja, i čije je meso obično manje sočno, ali može biti aromatičnije od 'kalemljenih bresaka.

Obzirom na kvalitet plodova dijele se breskve u kvalitet ekstra, kvalitet I, kvaltet II, nesortirane breskva original), vinogradske breskve i breskve za alkoholu preradu.

Kvalitet ekstra. U ovaj kvalitet spadaju plodovi 'kultviranih sorata I skupine, brani rukom, bez peteljaka, vrlo dobro ı pravilno razvijeni, izjednačeni po sorti, veličini, boji ı zrelosti, sa vrlo dobro raz-

- vijenom bojom, karakterističnom za dotičnu sortu.

lodovi moraju biti bez oštećenja od bolesti, štleimika, prskanja mehaničkih povreda i bez smole. Plodovi koji su prisilno dozreli ne spadaju u ovaj kvalitet.

Plodovi moraju biti tohiko zreli i čvrsti da mogu

-izdržati firansport.

Plodovi ovog kvaliteta sortiraju se po krupnoći na: Plodove sa najmanjim promjerom iznad 80 mm Plođove sa najmamnijim promjerom iznad 70 mm Plodove sa najmanjim promjerom iznad GO mm Opremaju se (pakuju) u kabinetske sanduke i u plitke letvarice. |

U istoi opremi moraju biti plodovi samo jedne sorte.

Kvalitet I. U ovaj kvalMet spadaju plodovi ikultiviranih sorata brani rukom, bez peteljaka, vrlo dobro i pravilno razvijeni, izjednačeni ipo sorti, veličini i zrelosti, sa dobro razvijenom bojom, karakterističnom za dotličnu sorti.

Plodovi moraju biti toliko zreli i čvrsti, da mogu izdržati transport.

Plodovi moraju biti bez oštećenja od bolesti, šte{nika, iprskanja, mehaničkih povreda i bez smole. Dozvoljava se najviše 3% plodova s malm tvrdim mrljama na kori (ukupna površina ne smije biti veća od 1/10 ploda), koje me utječu na Wrajnost ploda. : Plodovi koji su wprisino dozreli ne spadaju u OVaj kvalitet.

Plodovi moraju biti iznad prosječne veličine dolične sorte za rod u toj godini.

Opremaju se u kabinetske sanduke i plitke letvarice. U istoj opremi moraju biti plodovi samo jedne sorte. ! PI |AKvalitet II. U ovaj kvalitet spadaju plodovi kultviranih sorata brani rukom, koj ne odgovaraju uslovima za kvalitet ekstra i kvalitet I.

Plodovi moraju biti toliko zreli i čvrsti, da mogli

_ izdržati transport.

U ovaj kvalitet me spadaju plodovi sa oštećenjima, koja utječu na irajnost plodova, prisilno zreli i zakržijali plodovi. Dopušta se majviše 5% plodova sa manjim oštećenjima (ukupna površma me smije pokrivati više od “l/5 ploda). ;

Opremaiju se ı male košare, velike i srednje plitke letvarice. U istoj oprem moraju biti plodovi samo jedne sorte.

Original (nesortirane breskve). U ovaj kvalitet spadaju plodovi kultivranih sorata brani rukom, bez peteljke, neizjednačeni. U istoj opremi moraju biti plodovi samo jedne sorle. Plodovi moraju biti 1Oliko zreli i čvrsti, da mogu izdržati transport. Dozvoljava se do 15% pogrešaka, koje ne ut Jieču na trajnost plodova.

Plodovi witnijih sorata moraju imati najmanji promjer 40 mm, a za krupnije sorte prosječniu Velčinu za dotičnu sortu i godinu.

Opremaju se u plitke letvarice.

(i SI opremi moraju biti plodovi samo jedne sorte.

935 Vinogradske breskve. Ovamo spadaju plodovi skupine prema toč. 29 brani rukom, bez peteljke, neizjednačeni po veličini, a najmanjeg promjera od 535. mm. Plodovi moraju biti toliko zreli i čvrsli, da mogu izdržati transport.

Dozvoljava* sa do 15% wpogrešaka, koje mne utječu na irajnost plodova. Plodovi koji su prisilno dozreli ne spadaju u ovaj kvalitet. Opremaju se u kose letvarice i u velike | srednje plitke letvarice.

_ Vinogradske breskve, koje ne odgovaraju gornjim naslovima, spadaju u breskve za alkoholnu preradu.

26 Breskve za alkoholnu preradu. U ovaj kvalitet spadaju breskve, koje ne ulaze u prije navedene ikvalitete. J Ove breskve mogu biti natučene, sa greškama, ali ne smiju biti nagnmnjile. Opremaju se u kace i bačve.

3 OTKUPNA VRIJEDNOST OBZIROM NA KVALITET i

Olkupna vrijednost pojedinih kvaliteta bresaka stoji u sledećem odnosu: ~

RKRVALITETI

| za alko-

ekstra I II original ROPPres

ee == radbu Rane breskve · | ao o | 10 150 | __20 Srednje rane breskve 250 150 90 | 110 30 Kasne breskve 200 120 8 100 30 Vinogradske breskve — — — 60 30

______________________________ | 5S—

634.232:631.576 Predlog saveznog propisa kvaliteta br. 140

TREŠNJA 1 POJAM ? Trešnje su plodovi kultiviranih sorata drveta »Prunus aVium<«. ;

2 RAZVRSTAVANJE 21 Trešnje se, obzirom na &orte, dijele u rane i kasne.

911] Rane trešnje. Ovdje spadaju plodovi, koji dozrijevaju tokom prvih dvaju tjedana dozrijevanja trešanja 'u pojedinim „krajevima. Među rane trešnje ubrajaju se sljedeće sorte: Koburška rana, Majska rana, Rana iz Marke, Mostarska ranka, i(kratke : dugačke peteljke). Lyonska rana (doktorka), Ka8 08 Progovka (goriška), Vipavka \goriška) ı sl.

919 Kasne trešnje. Ovdje spadaju plodovi, koji dozrijevaju nakon prvih dvaju tljedana dozrijevanja trešanja u pojedinim krajevima.

Kasne trešnje dijele se u sorte sa mekim mesom (srcolike) i sorte sa čvrstim mesom ((hrustavke, rskavc!). ;

|} |]

U sorfe sa mekim mesom ((srcolike) spadaju, sljedeće sorte: Volovsko srce. Elonova, Fromova, Krigerova, Crni ·orao, Alica, Kožarka (goriškaa, Prizrenka dalmastija i sl.

2122 U sorte sa čvrstim mesom (Hhrustavke, rskavci) ubrajaju se sljedeće sorte: Krupna crvena hrustayvka, Hedelfigenska, Germersdorferska, Princeskinja (Napoleonova), Droganova Žuta, Karminka, Denisenova Žuta, Sfonska (dugačke i kratke peteljke iz Dalmacije), Tarčentka (goriška), Pontevka i(goriška), Ohridski rskavac crveni i crni, Babaja (iz