JUS standardizacija

221.2

U ovu skupinu spadaju:

Bagr:na, Blatina, Burgunder (Pmot) crni, sivi (Rulandec) i bijeli

Cabernet Frenk

Cabernet Sauvignon \(Sovinjon)

Gamay : Grk

Krkošije Pirgava

Malvazija

Maraština

Merlot

Moslavac \(Šipen)

Muškati i((Temjanika) ranina Plavec mali

Radgonska (Bouvierova) ranina Refoško

Rizling:rajnski

Rizling talijanski

Sansigot (lošinjski)

Semillon ((Semijon ) Sauvignon (Sovin jon) Silivanac zeleni

Teran Kraški

Traminac mirisavi j Obični

Vranao Vugava Žilavka i sl. Grožđe ove grupe sorata kao sirovina za ipreradu 221.4 u vino, mora biti samo jedne sorte, Što izjednačenije zrelosti i bez wtranih primjesa. Presovanjem wWobiveni sok |šWra) worata grožda ove Wkupine mora imati najmanje 19% šećera, izuzev kraškog Terana, koji mora imati majmanje 18% šećera. U jednoj sorti ove skupine dozvoljava se najviše 20% primjese druge sorte grožđa Iste boje i iste skupine. Mješavina sorata ili grožđa sa većom primjesom druge sorte, spada u nižu skupinu. Dozvoljava sa miprimjesa od najviše 5% grožda iz II skupine, a ista boje. II skupina — Sorte vinskog grožda za vrlo dobra vina U ovu skupinu spadaju one sorte vinskog grožda, : koje daju vino harmoničnog, ugodnog okusa, sa 222 manja karakterističnim bukeom i aromom, kao i grožde iz I skupine, koje ne odgovara uslovima 299.| za I skupmu, sa najmanje 16% šećera u Širl. Sa U ovu skupinu spadaju: Barbara Marcemin 299.2 Bena Ninčuša ; Bogdanuša • ___Pikolit 222.3 Borgonja | Portugizač Braijdica Prokupac Ezerjo Rebula Frankovska Silvenac Muller-Turigau Kadarka (Braničevka) Smederevka Klevna bela Šasla ((hasselas, plemen- 23 Kraljevna crvena ka, žlatina) sve vrsti Kratošija Teran istarsiki Krkošija Trbljan Kuć (viški) ~ Velbthinac crveni Kujundžuša Varduc i sl. 231 Grožde ove skupine mora biti izjednačeno po sorli, zrelosti i čisto. Presovanjem dobweni sok (šira) grožda ove skupine mora imati najmanje 18% šećera. U groždu jedne sorle smije biti najviše do 20% i primjese grožda druge sorle iste skup:ime .i iste 292 boje. Mješavma grožiđa raznih wsorata, ili grožda sa većom primjesom od 20% drugih sorata jste skupine, spada u nižu Wskupinu. Dozvoljava se primjesa od najviše 5% ipgrožda iz UI skupine, a iste boje. III skupina — Sorte vinskog grožđa za stolna vina 3 U ovu skupinu spadaju sorte vinskog grožđa, koje 51

daju zdrava i pitka' vina, njima svojstvenog harmo-

STANDARDIZAČIJA

—=

ničnogz okusa, kao i grožđe iz I i II skupine, koje ne odgovara us:ovima za JI skupinu, sa najnliamje :14% šećera u širi kod sorata I skupine.

U ovu skupinu spadaju sorte:

Babić

Crvena Slankamenka

Debeljan

Debit

Dinka crvena (Kevedinka), crvena ružica Dobričić ;

Kavčina (Žametasta — baršunasta crmina) Kraljevina zelena

Kreaca

Kurtelaška

Lasimna

Leanka

Ljutun Bi

Plovdina (Turska ružica)

Puljižanac

Veltlinac zeleni

Začinak

Grožde iz ove skupine mora biti zrelo i čisto. Presovanjem dobiveni sok (šira) od ovih sorata grožda mora imati najmanje 16% šećera.

Dozvoljava se primjesa od. najviše 10% grožda IV skupine, a iste boje.

IV skupina — Sorte vinškog grožda za obična vina U ovu skupinu spadaju sve sorte vinskog wrožda, koje ne spadaju ı prije navedene skupine, e: Ovamo spadaju: š

Beline razne

Bela dinka (Bijela ružico)

Bisenka :

Kadarun

Lipovina

Lisičina

Mirkovaičča

Plavac žuti

Slankamenka bijela

Zelenika \

Presovanjem dobivemi sok (šira) od ovih sorata grožđa, mora imati najmanje 14% šećera.

Vinsko grožđe se razlikuje i obzirom ma položaj vinograda u:

Vinske Sorte iz najboljih vinogradarskih položaja, ograničenih i zaštićen.h odlukom ministarstva poljoprivrede; Vinske sorte iz priznatih vinograda; | Vinske sorte iz ostalih vinogradarskih terena.

Mješavina grožda iz mnaznih vinogradarskih položaja ne emiju nositi oznaku vinogorja, već spadaju u grožđe slabijeg položaja, koje se malazi u mješavini. Grožđe direktnorodnih hibrida

Grožde direktnorodnih hibrida (direktor) upolrebljava se za preradu, a može se upotrebiti i Za potrošnju u svježem stanju.

Ovamo spada grožđe direkinorodnih hibrida, sa ili bez neprijatnog »Fox« mirisa. Ovo grožđe služi isključivo za preradu. Mješavina grožđa plemenite loze sa grožđem direktnorodnih hibrida smairaće se kao hibridno grožde i spada m skupinu grožda direktnorodnih hibrida za preradu.

Sorte grožđa direktnorodnih hibrida, uobičajene za potrošnju u svježem stanju (Izabela), može se staviti u promet za potrošnju u svježem 6etanju, samo dozvolom narodnih vlasti.

Grožde direktnorodnih hibrida mora biti zrelo i bez stranih iprimjesa.

OCJENA KVALITETA

Otkupna wrijednost pojedinih sorata ii kvaliteta grožđa stoji u sljedećem odnosu: