JUS standardizacija

Br. 6—? 195}

Vinsko grožđe || Direk-

Srednie

o ; dni 9 || k = skupine \LOpoGnu : kasne sorte S p hibridi a s| 5 olje | #0 a a S o | = S |o ] o|'. “~ || o Ćć = o |. | +”) + . – a ||.) |S o N-|| ABC | JUDE" e ||o S e <Sj| PJ = |ioo|S S|S || S SE|SE wta lo |. || „ bo| 9 to < ||= |S > = < |

Kvalitet 1

Kvalitet Ekstra 230 iso 140 — || 160 |

Kvalitet II |I 110 | 100 SalJ:O0

Grožđe najnoz |D | || | |J liih zaštićenih položaia

Poznata vino- ~

goria 180 | 160 | 120 | 100

|-_| |

160 |160|100| 80 | 40| 50

39 Odnos vrednosti kod stolnog grožđa vrijedi do mjeseca oktobra. U kasnijim mjesecima treba mnavedene vrijednosti .pomnožitli sa MWlijedećim fak-

Ostali vinogradi torima: - u novembru = za l4 u decembru 1,8 u januaru 2,5 u februaru Sa 4 33 Osnovu za izračunavanje vrijednosti vinskog

grožda pretslavlja šećer koji se malazi u njemu. Odnos cijena u gornjoj tabeli odnosi se na jedinicu šećera m Širl,

; 634.722:631.576 Predlog saveznog propisa kvaliteta br. 143

RIBIZLA

1 OPSEG PROPISA

Ovaj propis obuhvata plodova gprmova »Ribes rubrum« (crvena ribizla i bijela ribizla), te »Ribes nigrum« crna ribizla). _ Razlikujemo tri skupine: crvenu, Žutu ili bijelu i crnu rib:zlu. Ž

|| Crvena ribizla je ružičaste do crvene boje.

I2 Žuta ili bijela ribizla ima zelenkasto-žutu do jantarno-smede-žutu boju.

10 Crna ribizla je tamno-crno-plave boje.

zi RAZVRSTAVANJE is) UL U d;jele se ribizle na: Original I i Original IJ. i

21 U Original I spadaju pravilno i dobro razvijeni puni grozdići, zdravi, čisti, neoštećeni i zreli, Ne smiju da se beru: mokri.

U Originalu II spadaju slabije razvijeni grozdići, zdravVi,

O |5“]

neoštećeni, zreli i čisti. Ne smiju da se beru mokri.

Dozvoljava se 92% otkinutih zrna.

9 Opremaju se u male plitke letvarice ili male košarice, u male lubar'ce Original II i u srednje implibke), te u kartonske kutije. U svakoj opremi moći će doći samo jedna sorta. ;

4 OTKUPNA VRIJEDNOST OBZIROM NA KVA: LITET Za Original I 100 Za Original [i BOL

634.726:631.576 Predlog saveznog propisa kvaliteta br. 144

OGROZD 1 POJAM | Ovaj propis obuhvata piodove grmova »Ribes grosllaria«. 7 RAZVRSTAVANJE 7

91 Razlkujemo: glatke i dlakave plodove ogrozda.

20 Po boji razlikujemo: žuti, bijeli, zeleni, crveni i tamno-crveni. |

% Prema kvalitetu razlikujemo: Original I i Original 1.

%1 U Original Il spadaju .plodovi brani rukom, pravilno razvijeni, koji moraju imati karakteristike sorte, te su neošlećeni, zdravi i čislj bez tvrdih mjesla, Ožiljaka i sa peteljkom. Plodovi ne smiju biti mokri.

239 U Original II spadaju plodovi brani rukom, zdravi, čIsli i neoštećeni, koji su wmešto slabije razvijeni, ali imaju karakteristika sorte. Plodovi ne smiju bili mokri. - i

24 Dozvoljava se 2% plodova sa greškama, koje ne utječu na trajnost ploda, ili piodova bez petelike.

OPREMA

Oprema se u pitke letvarice ili malene košare, u velika lubarice i kartonske kutije. U jednoj opremi može bit: samo jedna sorta.

4 OTKUPNA VRIJEDNOST OBZIROM NA KVALIFE: :

_ Za Original I- 100 Za Original II Er G() 634.717:631.576 Predlog saveznog propisa kvaliteta br. 145 KUPINA ı 1 POJAM

Kupine su plodovi grma divlje ili kultivirane Wupine »Rubus Fructicosus«.

2 RAZVRSTAVANJE

Kupine dolaze u promet kao orig:nal. Kupine moraju bit: brana zrele, moraju biti zdrave, čiste, bez suvih mjesta, bez peteljke i \čaške. Plodovi moraju biti cijeli i neoštećeni. Plodovi ne smiju biti mokri.

9 OPREMA

Na tržište se mogu donositi u srednjim i malim plitkim letvaricama, malim Rkošarama, te u malim lubaricama, i u kartonskim „kutijama, :

634:711:631.576 Predlog saveznog propisa kvaliteta br. 146

MALINA J POJAM

Malina je plod grma »Rubus idaeus«.

2 RAZVRSTAVANJE

21 Razlikujemo: šumske i kultivirane sorte.

24 Prema kvalitetu razlikujemo:

221 Kvalitet ekstra. U ovaj kvalitet spadaju samo cijel!, zdravi i čisti plodovi, kultiviranih sorata, dobro i ipravilno razvijeni, bez čaške i oštećenja.

Plodovi se beru zreli za branje i moraju biti sposobni za transport. j - :

10*