JUS standardizacija
Br. 6—7 1951
plod ispada sam), bez ikakv.h oslataka od viakamaca
i lupine sa najviše 6,57 vlage u jezgr:; ljuska ne smije biti natrula niti pljesniva. Sa slatkim bademom ne smije biti primjesa nagorkog i gorkog
badema.
5i1l.1 Prema tvrdoći ljuske razlikujemo: mekiše, polumekiše i tvrdiše. ;
211.11 Mekiši su plodovi badema, čija se ljuska može razbiti pod pritiskom prstiju.
917.19 Polumekiši su plodovi badema, koji se mogu razbiti tako da jezgra može ostati cijela u većni slučajeva.
211.13 Tvrdiši su plodovi, koji maju većinom duplice, a mogu se razbili samo udarcem tvrdim predmetom.
211.2 Prema kvalitetu dijelmo:
211.91 Kvalitet I. Ovamo spadaju plodovi iste sorte pplemenitih badema, s najviše 300 komada kod mekiša, a 220 komada polumekiša u kg. U ovom kvalitetu ne smije biti nagorkih (praskenjača) n; gorkih plodova. a ~ e Dozvo!java se najviše 57% plodova s dvije jezgre u podu. Debljina ljuske u sredini izbočenih strana može biti najviše 1,2 mm, mjeremo u sredini ploda.
21122 Kvalitet IL. Ovamo spadaju plodovi iste sorte s najviše: 580 komada u | kg za tvrdiče, 300 komada ul kg za polumekiše, 360 komada u 1 kg za mekiše. Nedozvoljava se nikakva primjesa gorkih, a nagorkih sm'je biti najviše 57%. :
211.94 Merkanfil. Ovamo spadaju zdravi plodovi svih vrsti, koji ne spadaju u kvalitet 1, II, i original. Ne dozVoljava se nikakva pprimjesa igork:h plodova, a nagorkih smije biti najviše 10%.
21153 Svi kvaliteti badema opremaju se u vreće 50 X 100.
(H 550): od 50 kg.
212 Jezgre badema Jezgre moraju biti jedre, zdrave, suve, cije:e, pokrivene smedom pokožicom, bez povreda, na lomu bijele boje, s priljubljenim polutkama, bez primjesa gorkih jezgara i jezgara stranih plodova (kajsija, bresaka), s najviše 6,5% vlage i bez stranih pri-
mjesa.
2121 Obzirom na kvalitet razlikuje se:
212.11 Kvalitet IL. Ovamo spadaju jezgre isključivo od samaca, bez primjese blizanaca, s najviše 1.000 komada u ] kg, bez primjese nagorkih jezgara.
212.12 Kvalitet II. Ovamo spadaju jezgre s najviše 1.400
komada u | kg, s majviše 30% blizanaca. Dozvo-
ljayva se 5% nagork:h plodova.
212.10 Merkantil. Ovamo spadaju jezgre, koje ne spadaju u kvalitete I i IL. Jezgre mogu biti po!omljene, ali ne užežene, bez primjese stranih jezgara. Dopušta se najviše 10% nagorkih jezgara.
212. Oljušteni badem oprema se u d9-struke papirnate vreće, a za duži transport slavljaju se pap:rnale vreće u jutene 47 X 76 H5 66 (530 kg.)
· Otkupna vrijednost obzirom na kvalitet
Badem.u ljusci:
Polu- | wvrdiš
KVAT,IT' BT EO mekiš
Original 150 120 100 Kvalitet I 300 250 200 Kvalitet II 100 80 60 Merkantil « 50 40 80
9.
213.29 Jezgro badema KVALITBT Mekiš | POD | nTvrdiš Kvalitet I | 0 | 190 Kvalitet II 100 90 90 Merkantil 60 50 50
92 Nagorkii gorki badem Nagorki i gorki badem gorkog su okusa, dolazi, u u prome{l. samo za tehničke svrhe i ne smiju se upotrebljavati u. prehranbene svrhe. 221 Plodovi dolaze u promet samo u ljusci neprobrant i nesortirani, kao kvalitet original. Plodovi moraju b'ti zdravi, suvi, potpuno zreli, bez ikakvih ostataka od hipina; ljuska ne smije biti natrula niti pljesniva. Oprema se u jutene vreće od 50 kg. O O o O O O O
: 634.531:601.576 Predlog saveznog propisa kvaliteta br. 153
KESTEN 1 POJAM - Kesten je piod stabla »Castenea vesca«. SS 2 RAZVRSTAVANJE: 21 Plodovi kestena dijele se u: krupni kesten, obični ka-
sten i maron. Plodovi kestena moraju biti potpuno zreli, zdravi, dovoljno prosušeni, pravilno razvijeni i sposobni za transport. : Plodovi ne smiju imati: napuklu kožicu, (niti smiju biti proklijali). 21 | Plod krupnog kestena jeste smede boje, zaobljena vrška, a ide ih najviše 190 kom. u 1 kg. Obični kesten ima silniji plod, djelomično pljosnatog oblika, zašiljenog. vrha, a boja mu je svijetlije smeđa. U 1 kg ide više od 120, do najviše 180 kom. Maron je krupni kesten, koji je prošao proces maroniziranja. Primjedba: Proces maroniziranja sastoji se iz slje-. dećih operacija: Kesteni se sortiraju u treru prema krupnoći. Krupn:ji kesten (manie od 90 kom. na kg) metne se u kace, kroz koje curi voda od cca 11"C za 5—8 -dana (dok se ne iztuži tanin iz pokožice), a može se lužili ı u mlakoj vodi, u odgovarajuće kraće vrijeme. Zat'm se isuši na mnorma!u vlagu cca 40% u sušnici, kod temperalure od 35 do 40' C, na svršetku sušenja pušta se u sušnicu malo dima od bukova drveta. 22 O se stavlja u promet kao sortirani r nesor(jrani. 221 Sorfirani po krupnoći: kod sorliranja po krupnoći plodovi moraju bili izjednačeni po veličini, a razvrstavaju se u sljedeće kvalitete: Kvalitet I do 80 kom u |I kg sa oznakom 80 od 80 do 90 kom u 1 kg sa oznakom 90 od 90 do 120 kom u 1 kg sa oznakom 120 Dozvoljava se ukupno 2% nepravilno<razvijenih, bo"esnih ili crvljivih plodova. Original krupni /(nesorbirani). Ovamo dolaze kestemi svih krupnoća do najviše 120 kom u 1 kg u prosjeku. Sitni kesten. Mora odgovarati gornjim uvjetima po kvalitetu, a smije imati najviše 200 kom u 1 kg prosječno. ; Dozvoljava sa ukupno 5% nepravilno razvijenih. boTesnih li crvljivih plodova.
2091.2
221.3