JUS standardizacija

predviđanja razvoja u bližoj budućnosti

Na osnovi podataka koji se dobivaju s raznih strana, može se očekivati nagla ekspanzija primjene najrazličitijih termoenergetskih postrojenja u energetici ı u raznim industrijskim oblastima. Ta ckspanzija donosi sobom poteškoće najrazličitijih vrsta, a među njima tehničko-pravna pitanja nisu na posljednjem mjestu. Ovo bi saznanje trebalo biti osnova uvJerenju da će se stoga ı tehnička regulativa za takva postrojenja unapređivati daleko brže nego do sada.

U najbližoj budućnosti trebalo bi očekivati bitne promjene uvođenjem spomenutih prijedloga propisa u redovnu i obaveznu primjenu. Tim će se propisima riješiti vrlo velik broj pitanja koja današnjim raspoloživim sredstvima izgledaju nerješiva. Ujedno će se pojaviti i niz drugih, možda još i većih poteškoća o kojima se sada može samo nagađati. Sigurno je tek da će se te teškoće javljati na raznim mjestima i u razna vremena, i da će zahtijevati stalan rad na prilagođavanju propisa potrebama, i na prilagođavanju ponašanja Dpropisima. Moglo bi se očekivati ipak s dosta velikom pouzdanošću da će se manje pojavljivati poteškoće u osnovnim odredbama, i u pravnom tretmanu Dpojedinih postrojenja, a više one koje će proizlaziti iz Sve složenijih uvjeta pogona, iz primjene novih materijala ı tehnologija izrade, iz opremanja sve složenijom regulacijom i automatikom, te iz sve oštrijih mjera za zaštitu okoline. Primjena već pripremljenih propisa može za dulje razdoblje utvrditi načine oblikovanja, proračuna i osiguranja osnovnih termoenergetskih uređaja, dok će odredbe o pogonu, zaštiti površina, radnoj tvari, postupcima izrade i ispitivanjima, a naročito o materijalima i zaštiti okoline, zacijelo biti češće mijenjane i tražiti će češće promjene u ponašanjima. To znači da će svaki propis utvrđivati samo trenutno stanje, privremeni minimum zahtjeva koje treba zadovoljavati, dok će tehnička praksa stalno vući regulativu naprijed, i stvarati sve oštrije uvjete i propise. Osim uvođenja spominjanih propisa u primjenu, trebalo bi očekivati brže sređenje regulative za središnja grijanja, za ncke postupke mjerenja i drugih ispitivanja, za materijale, i za raznu opremu termocnergetskih uređaja. U organizacijskom bi pogledu trebalo svakako očekivati jače uključivanje Jugoslovenskog zavoda za standardizaciju, koji Je na temelju prijedloga Zakona o standardizaciji ovlašten i zadužen za koordiniranje i nadzor nad radovima u vezi s tehničkom regulativom, za njihovo usmjeravanje, te za nadzor nad primjenom, u suradnji sa stručnim službama Skupštine SFRJ. Bio bi nedopustiv propust da se u ovom pregledu ne izvijesti O aktivnosti Zavoda na okupljanju skupina istaknutih stručnjaka u odbore za stan-

dardizaciju, po pojedinim oblastima. Danas se već, na primjer, nazire vrlo jaka djelatnost u oblasti građevinske fizike, naročito za akustiku, toplinsku izolaciju i protivpožarnu zaštitu pod vodstvom Laboratorija za toplinska mjerenja Instituta za elcktroprivredu — Zagreb, a u stvaranju je okosnica takve djelatnosti ı za oblast kotlovskih postrojenja. Ova predviđanja govore o očekivanju življeg i plodnijeg rada na tehničkoj regulativi za termoenergetska postrojenja. Ne bi, ipak, bilo dobro zanemariti ı poteškoće koje se mogu naslutiti. Prije svega, treba računati s daljnjim nedostatkom sredstava za razvoj domaće strojogradnje 1 elektrostrojogradnje, te za kreditiranje investitora iz domaćih izvora, što povlači očekivanje Jakog upliva stranih proizvođača na naše tržište. Danas se pomalo izjednačuje utjecaj istočnih ı zapadnih industrija, što nas dovodi u situaciju da neizbježno moramo pratiti i niz stranih sustava tehničke regulative. Kupovinom strane opreme vrši se transfer kapitala, donekle i znanja, a naročito tehničkih uvjeta i načina ponašanja. U posljednje se vrijeme uočava dosta jako unificiranje tehničkog ponašanja u zemljama Evropske ekonomske zajednice, Zajednice za ugljen i čelik, itd., a isto tako i u okviru zemalja Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoć.

U tablici br. 1 dan je pregled učešća pojedinih zemalja u nabavci paroturbina, a u tablici br. 2 pregled učešća u nabavci kotlovskih postrojenja za naše tržište.

Tablica 1 Instalirana | Udio u ukupn - ~ snaga, noj instali-

Zemlja proizvođač MW ranoj snazi, Jugoslavija 285 720 Čehoslovačka 394 10,05 Poljska 465 11,83 Sovjetski Savez 1640 41,73 Francuska 293 7,45 Sjedinjene, Američke Države 195 4,96 Švicarska 125 3,17 Zapadna Njemačka 532 13,54 UKUPNO: 3929 100,00

Tablica br. 1 pokazuje da je oko 63,6% paroturbinskih postrojenja uvezeno iz istočnih zemalja, a oko 29,1 iz zapadnih. Slično je i s kotlovskim postrojenjima, ı to je prilično uvjerljiv argument za tvrdnju da predstoji razdoblje u kojem će doći do izražaja posljedica ovakvih odnosa na našem tržištu.