JUS standardizacija

potpuniju javnu diskusiju o samim izrazima na jednom jezičkom području, a ne puko prevođenje koje bi se poverilo prevodilačkim centrima. Cilj je bio, osim zadovoljavanja jednog ustavnog principa, da se pokrene i jedna široka terminološka aktivnost u koju će biti uključen širi krug pozvanih institucija ı pojedinaca.

Predviđena je sledeća proceduralna šema prema kojoj treba da se od ove godine odvija rasprava o terminološkim standardima. Ona nije u pojedinostima imperativna, već više izražava napor i pokušaj da svaka jezička sredina aktivno ostvari svoja prava u utvrđivanju i ujednačavanju termina. Tek iskustvo u primenjivanju teoretski zamišljene procedure moći će da pruži pouzdaniji odgovor kojim putevima treba ići da bi se ostvarili pomenuti ciljevi.

1. Formiranje inicijalnog: dokumenta

Tnicijalni dokument koji u začetku sadrži osnovne elemente standarda i predlog da se određeni standard donese prima se od predlagača ili se priprema u Zavodu od strane stručnih saradnika. Prirodno da takav dokument može da bude na bilo kom jeziku naroda Jugoslavije. Zadatak stručnjaka Zavoda je da ovaj početni dokument, ukoliko je primljen od predlagača, dovedu do forme standarda. U ovoj kasnijoj fazi inicijalni dokument može da sadrži jezik predlagača ili, ako je to IZ nekih razloga pogodnije, da ga izmeni.

2. Izrada predloga standarda

Tnicijalni dokument se dostavlja saradnicima tehničkog odbora određene tehničke grane ili, ako odbor ne postoji članovima radne grupe formirane da izradi predlog standarda. Na sastanku tehničkog odbora, ili radne grupe, postiže se dogovor o obimu i rasporedu materijala i daju osnovne instrukcije za izradu predloga standarda koji će izraditi stručnjaci Zavoda. Na prvim sastancima tehničkih odbora, gde se razmatraju i druga Pitanja, predstavnici Zavoda davaće obaveštenja o novoj proceduri sve dok ova procedura ne postane uobičajena. Tako će članovi tehničkih grupa pokazati veću inicijativu 1 doprineti uspehu javne diskusije na svom jezičkom području. Posle pomenutog sastanka, u Zavodu se formira predlog standarada koji će otići na Javnu diskusiju.

3. Javna diskusija

Javna diskusija će se odvijati na dva uporedna koloseka. Na jednom će stručnjaci, bez obzira na jezička područja, raspravljati o suštini standarda koji se odnosi prvenstveno na definicije, a na drugom, po jezičkim područjima, raspravljaće se o samim izrazima. Zavod istovremeno objavljuje (anotira) i upućuje zainteresovanima predlog standarda na javnu diskusiju sa zahtevom da dostave primedbe o suštini standarda (uz napomenu da

359

će prevodilački centri organizovati javnu diskusiju o terminima) ı dostavlja predlog standarda prevodilačkim centrima sa zahtevom da pokrenu postupak javne diskusije o terminima na odgovajućem jezičkom području. U prevodilačkim centrima, saradnjom stručnjaka odgovarajuće oblasti i jezičkih stručnjaka, izrađuje se predlog termina koji se šalje krugu zainteresovanih stručnjaka iz privrede i sa fakulteta, sa pozivom da dostave primedbe prevodilačkom centru do određenog roka. Po prijemu primedbi prevodilački centri organizuju sastanak stručnjaka koji su uzeli najaktivnije učešće u ovom delu javne diskusije ı na osnovu predloga i primedbi utvrđuju termine na odgovarajućem jeziku. Na ovom sastanku određuje se i stručnjak koji će biti predstavnik određenog jezičkog područja na sastanku stručne komisije za definitivnu redakciju i usvajanje predloga standarda.

Prevodilačke centre treba zaista učiniti stvarnim organizacionim centrima ovog dela javne diskusije, mestom okupljanja svih zainteresovanih ı najkompetentnijih stručnjaka odgovarajućih oblasti. Jasno je da javna diskusija o terminima po jezičkim područjima neće dati odmah najbolje rezultate, ali od pripremanja ove procedure, već u tehničkim odborima ı snaženjem interesovanja za standardizaciju termina, rezultati će biti sve kvalitetniji. Takođe će se kroz ovu aktivnost prevodilačkih centara proširiti krug učesnika u javnoj diskusiji.

4. Obrada materijala za javne diskusije

Materijal koji je u Zavod stigao sa javne diskusije, sa primedbama o suštini standarda ı primedbama iz prevodilačkih centara, grupiše se tako da bude pogodan za rad stručne komisije za definitivnu redakciju standarda.

5. Sastanak stručne komisije za definitivnu redakciju standarda

Na ovom sastanku se definitivno oblikuju definicije pojmova i utvrđuju termini za sve jezike. U principu, komisija ne menja termine koje su dostavili prevodilački centri. Međutim, ukoliko u komisiji prevlada mišljenje da je potrebno približiti termine svih jezika ili promeniti termine predložene sa jednog jezičkog područja, ovlašćeni predstavnici jezičkog područja, ako Je potrebno, konsultuju naknadno stručnjake koji su učestvovali na sastanku organizovanom na kraju javne diskusije o terminima u prevodilačkom centru ı na OSnovu ovih konsultacija prihvataju ili odbijaju promenu. Ukoliko prethodni postupak bude temeljitije sproveden biće manje potrebe za takvim proceduralnim komplikacijama. Zbog naknadnih konsultacija, međutim, ne bi bilo neophodno ponovo sazivati stručnu komisiju, već članove obavestiti na drugi način.