JUS standardizacija

NJihov rad je veoma intenzivan a rezultati pogodni

za korišćenje kao osnova za izradu i donošenje na-

cionalnih propisa. Dostizanje višeg nivao standardizacije u oblsti paleta ı kontenera zahteva veće angažovanje, ne samo struč-

njaka Zavoda već ı stručnjaka drugih zainteresovanih organizacija, na praćenju rada međunarodnih organizacija (ISO, SEV), kao i aktivno učešće u radu ovih organizacija ı prenošenju dostignutih rezultata u nacionalne propise.

OSVRT NA SAVJETOVANJE „NAFTA I STANDARDIZACIJA” ODRŽANO U ZADRU OD 10. DO

12. OŽUJKA 1982.

Josip Širola, dipl. ing.

Ove godine je održano prvo savjetovanje naftaša na temu standardizacije Organizirali su ga zajednički Savez dru štava za primjenu goriva i maziva Jugoslavije (JUGOMA) ı Društvo za unapređenje standardizacije u SR Hrvatskoj {DUSH).

Pokrovitelj savjetovanja Je bilo Opće udruženje organizacija naftne privrede Jugoslavije, a suorganizatori Saveznı zavod za standardizaciju (SZS), Privredna komora Hrvatske, Privredna komora qrada Zagreba, Privredna

komora Rijeke te SOUR Chromos—Ro Katran Zagreb. Uspješnu provedbu Savjetovanja osigurao je Organizacijski odbor—grupa danas već iskusnih standardizera u nafti — koja je uz velike napore i znalački organizirala ovaj stručri: skup. Njihova je zasluga također i to, da se uz zbornik radova na Savjetovanju delio ı lijepo opremijen i suvremeno koncipiran Zbornik majnovijih standarda JUGOMA-e iz programa standardizacije naftnih proizvoda. Prikazana su bila 33 referata (50 autora) uz3 plenarna predavanja i diskusiju okruglog stola. Obuhvačena su bila područja opće problematike standardizacije, klasifikacije i terminologije, specifikacija proizvoda, metoda ispitivanja, transporta, skladištenja, sigurnosti te organizacije standardizacije u naftnoj industriji. Dakle jedan vrlo opširan program koji obuhvaća široko područje industrijske standardizacije naftne privrede.

Većinu autora, a i prisutne sudionike ovog savjetovanja, imali smo prilike upoznati prethodno na našim prijašnjim simpozžijima i sličnim savjetovanjima na kojima se je govorilo o kvaliteti proizvoda, istraživanjima i primjeni, razvoju naftne tehnologije, energetskoj potrošnji i slično. Ističem to zato da bi upozorio kako je ovo prvo savjetovanje o standardizaciji nastalo zapravo kao krajnji cilj

Zi

u kontinuitetu jednog logičnog ı višegodišnjeg razvoja saznanja o nafti ı dozrijevanja naftnih stručnjaka. Općenito prihvaćena postavka da je industrijski standard zapravo samo konkretan Izraz proučavanja. istraživanja eksperimentiranja i iskustva iz prakse daje, zato, ovom prvom savjetovanju O standardizaciju u nafti samo JOŠ poseban značaj.

Svečani dio Savjetovanja bio je primjerno istaknut DozZdravima predstavnika )USCH (A. Torre) JUGOMA (II. Zamberlin), Opceg udruženja za naftu (Il. Šindija), Saveznoq zavnda za standardizaciju (Vukašin Dragojević), Privrednih komora Zagreba, Rijeke ı Zadra ie domaćina Ro Hoteli „Borik”.

U svom uvodnom predavanju radnog dijela Savjetovanja Dr. M. Spasić (SZS), istaknuti stručnjak za pitanja standardizacije, razradio je ideju o standardizaciji kao neophodnoj aktivnosti proizvodnje. „Standardizacija nije apstraktan pojam, njeno je mjesto u proizvodnoj grani. Realizaciju ciljeva standardizacije treba povezati sa usaglašavanjem interesa i mogućnostima našeg društva u poqledu proizvodnje, •konomičnosti i minimalnih zahtjeva kvaliteta proizvoda. Treba obezbjediti sistem koji bi omogućio selektivnu otvorenost Jugo slavije prema poplavama stranih tehnologija Treba pri Ći tipiziranju tehnoloških procesa koji bi bili pogodni za našu zemlju i uvjete”.

Ova lijepo izražena misao zvuči međutim zabrinjavajuće kada se podsjetimo da su naše tri rafinerije upravo nedavno izgradile postrojenja katalitičkog krekinga potpuno različitih licencnih postupaka ı dobavljača opreme. Vrijedan prilog radu u oblasti standardizacije u našim uvjetima dala je M. Vukelić (INA — Rafinerija nafte Rijeka) u referatu ,Kompleksni program standardiza-

Standardizacija, 1982./br. 5—