Nova Evropa

човјек високе интелигенције и велике културе, а ya то млад и душевно ванредно свјеж, можемо се од њега надати још многим солидним радовима у изграђивању наше музичке умјетности.

Фрањо Дулан.

O hrvatskoj crkvenoj glazbi,

Prije dvadeset godina bilo bi o tom predmetu teško pisati, jer crkvene glazbe tada gotovo i nismo imali, a crkvena pjesma u prošlosti bila nam je nepoznata, Tek od godine 1907, otkako izlazi »буефа Cecilija«, smotra za crkvenu glazbu, krenulo je na bolje, Stare naše crkvene pjesme uskrsnule su u dostojnom glazbenom ruhu na nov život, a pod vodstvom Franje Dugana počelo je kolo crkvenih skladatelja graditi crkvenu pjesmu na dobru temelju, u duhu crkvenom i narodnom, Nestašica dobrih orguljaša, njihova mneuredjena plata, ratno vrijeme, neshvatanje, sve je to krivo, da se preporod hrvatske crkvene glazbe još ne opaža u svim stranama. Ipak, pjesme su tu, pa će s vremenom postati narodnom svojinom,

Više nego o hrvatskoj svjetovnoj pjesmi u prošlosti imamo već sada podataka o staroj našoj crkvenoj pjesmi, koja se razvijala naporedo sa pjesmama zapadnih kulturnih naroda, Tomu je razlog živahan kulturni saobraćaj sa Zapadom, a zasluga je to i crkvenih redova, koji su djelovali u našoj domovini, Ti su, uz latinsku pjesmu, gajili i hrvatsku pučku popijevku,

Za mnoge pjesme, koje se do danas sačuvale medju pukom, možemo dokazati da postoje već više stotina godina, ·Naprimjer, božićna pjesma, koja se nalazi u prvim dvim izdanjima »Citharae octochordae« (1701, 1723):

»Ta zvezda ta je izessla;

Z one strane cherne gore,

Ona mi szveti: siroko!

Siroko ino viszoko,

V Zvezde sztoi Dete mlado:

V Rukah dersi lep zlati Kris,

Na Krisu je napiszano:

Da je to Dete pravi Вог 1, 4,« —

uzdržala se do danas medju moravskim Hrvatima (tri sela: Frjelistorf, Gutfjeld, i Nova Prerava), a i u Istri, prem medju njima {moravski Hrvati iselili se oko godine 1584) nema nikakove veze, Nesamo pra= stara melodija. već i sam tekst dokazuju nam, da je pjesma nastala još u prvo vrijeme kršćanstva u našem narodu. — Za pjesmu: »Bog se rodi v Vitliomi«, čiji se napjev sačuvao u pavlinskoj pjesmarici od godine 1644, tvrdi R, Štrohal, da potiče iz godine 1320, — Prastara je bez dvojbe i božićna pjesma: »Pohvaluimo nedeljni den«, čiji se napjev sačuvao, s nekim promjenama, sve do danas u Medjimurju (vidi

93