Nova Evropa

mračnoj i sparnoj podrumskoj sobi, u tesnoj ulici gusto napučenog dela grada. Židovska pesma, takoreći, i ne poznaje veselih pesama u dur u, sve su u tugaljivome m olu, čak i svatovske i humoristične. Pored originalnih motiva nalaze se i takvi koji nose u sebi ruske, maloruske i· rumunske elemente, No i ovi gube dobrim delom svoj prvobitni karakter, i poprimaju posebno obeležje židovske pesme. To posebno obeležje zainteresovalo je i svetsku nauku, Rimski-Korzakov, Glinka, Musorgskij, obradjivali su židovske тонуе. Рабе 1 vodja modernih francuskih muzičara Ravel obradio je dve pesme za Slas uz pratnju orkestra,

Evo nekoliko tipova židovske pesme, Religijozna je pesma najbliža sinagogalnoj, Uspavanke su najpoetičnije, ujedno i najtužnije, Gde da izjada majka svoje srce, ako ne kraj kolevke ljubljenoga čeda? Dečje i školske pesme, kojih imade malo, jer decu u onim školama muče studijem biblijskih komentara, koje ona slabo mogu da razumiju; duh se deteta izmuči, pa srce ne može da peva i da se veseli, Ljubavne su pesme tek novijeg datuma, U starija vremena su naime roditelji sklapali zaruke svoje dece, bez njihove privole; istom zadnjih decenija se mladenci uzimlju usled ljubavnog nagnuća, Tako su ranije postajale samo pesme o zartičniku i zaručnici, dok su novije ljubavne pesme , prožete dubokom poezijom,

pune lirske lepote, Vojnič ke pesme sadržavaju neizrecivo tužne.

uspomene iz vojničkogS života, Svatovske su oproštaji devojaka od roditelja, u kojima prevladjuju opet sentimentalni momenti, U h umorističnim pesmama humor je neobične naravi: on se izruguje vlastitom siromaštvu, Jadu i mukama, a i vlastitom neznanju, Наsidska je pesma po formi i karakteru najoriginalnija, i najbogatija raznolikošću muzičkog izražaja, Pesme su to bez reči, koje su izražaj dubokog misticizma onih krajeva, Obiteljska, radnička, i selja čka pesma, opisuje pojedine momente socijalnog života,

U novije vreme počelo se intenzivnije s istraživanjem bogafe židovske narodne glazbe, Obrazovala su se društva, koja sakupljaju i izdaju pesme, Poznati bečki pijanista Julije Volison pobudio je svojim predavanjem o ovim pesmama, i svojom obradom, opću senzaciju, Već iz zbiraka koje su dosad ugledale sveta može se dobiti dovoljno jasan pogled u dušu židovske narodne pesme,

Zsiga Hirschler.

Muzička sezona 1921-1922,

Polet i napredak, koji i pored svih nezgoda karakteriše razvitak pojedinih grana našega narodnog života posljednih godina, odrazuje se i na lijepim umjetnostima, a poimence na muzici, Poticaj dolazi u prvome redu usljed duševnog oslobodjenja, kao posljedica novostečene političke i ekonomske nezavisnosti, Žadaća i težnja naših umjetnika sada je, da stvore jednu sopstvenu pravu nacijonalnu umjetnost, te da time zadovolje svome svjesnom nagnuću i instinktivnoj želji na-

101