Nova Evropa

Šumanove »Rajne« sve ozvanja, opaja se iskonskim nemačkim »lied«om, Tu je razlika, -

Uzimajući za muziku apsolutno merilo artističko, i primenjujući taj kriterij na dela jevrejskih glazbenika, moći ćemo da zaključimo, da ova po pravilu nisu ni bolja ni 8ora od muzičkih dela Мејеугеја. Ali ispitujući je kao umetnički produkt jedne skupine, rase ili nacije, ona će slabo da se istakne, jer je bezbojna, Tako i posle Mendelsona, ili još za nješovo doba: Majerber, Halevi {sa svojom »Jevrejkom«, koja je vanredno malo jevrejska), pa neoromantični Joahim · (sa svojim »Hebrejskim melodijama« za vijolu), nisu nimalo јеугејski, I Šuman može onda s više prava i konzekventinije da pokaže nerazumevanje jevrejskog duha, u svojoj poemi »Iz hebrejskih pesama«,

I ranije su, pre prošloga veka, dejstvovali glazbenici-Jevreji, Tako naprimer Salamon Boss i, koji je živeo oko godine 1600 na dvoru mantovskom, i ima nadimak »Ebreo«, što je pouzdano očitovanje njegova porekla,

Konačnim uspehom svoje emancipacije u novije doba, počeli su Jevreji i u umetnosti da zauzimaju vidnija mesta, tako da se danas njihova umetnička produktivnost može da strožije prosudjuje i sa kvalitativne strane, Ali se ni tu ne može govoriti ojevrejskoj muzici, Rubinštajnovi »Makabejei« samo su po imenu jevrejska opera, Veliki eklektičar Maler upotrebio je, kažu, u nekim svojim stvarima, hasidske motive, Može biti, ali se malo ističu, Veze Moskovskoga s jevrejstvom vrlo su slabe, samo formalne. Ni kod sasvim modernih, kao naprimer kod Arnolda Šenberga (Sch6nberg), nema reči o uticaju bilo kakve narodne pesme, pa ni jevrejske, jer on ne poznaje ni jevrejske forme, ni jevrejskog temperiranog tonaliteta, Ne mogu se ovde nabrojati svi današnji jevrejski produktivni ili reprodulktivni Slazbenici, jer im je broj ogroman.

O najnovijoj produkciji Jevreja, koji su se okupili oko danaŠšnjeg jevrejskog pokreta, te koji svesno izrabljuju blago jevrejske narodne pesme u svoje umetničke svrhe, ne može se još davati odredjen sud, niti izgovoriti zaključna kritična reč, jer je ta umetnost tek u stvaranju, р. 5

II

Židovi su i u najstarija vremena imali svoju glazbu. Profesor Nauman tvrdi, da se ona razvijala preko četverostupne lestvice do peterostupne i čak do sedmerostupne, što najbolje dokazuje lira sa sedam žica koju su Židovi upotrebljavali. Pesma se peva unisono, poput arapske, Imade i drugih osobina zajedničkih s arapskom muzikom, pa stoga Nauman i govori o zajedničkim osobinama muzike takozvanih semitskih naroda, НА

Više nas zanima jevrejska narodna pesma novijega doba, U njoj se odrazuje sva istina pretrpljenih muka, — svuda žalobni ZVuci, pro livene suze, često i potištena srdžba, Nema u njoj ni traga O prirodnim lepotama, o mirisu cveća, žuboru potoka, čaru širokih otvorenih polja, Njezin pesnik ne poznaje tih lepota, on je odrastao u uskoj,

100