Nova Evropa

»Dobrovoljačke Flote«, a docnije noću i forpiljere, slala kroz moreuze, Kad je dakle došao Svetski Raf, onda je — doduše samo u feoriji — Rusija imala pravo da svojim ratnim ladjama prolazi moreuzima, ali je praktično bila u nemogućnosti da to čini, budući da su Nemci, kao saveznici Turske, utvrdili moreuze po svim pravilima moderne tehnike, Pre nego što je rat završen nastupio je slom u Rusiji, a posle rata pobedjena Turska primila je u Sevru sve uslove, pa i privremeno regulisanje pitanja moreuza, Medjutim, tek sada kada su se sastale evropske države u Lozani ima opet je dnom konačno da se reši i ovo pitanje,

Posle ovakog kratkog istorijskog pregleda o pitanju Moreuza, zanimljivo je osvrnuti se i na njegovu glavnu, t, j. političku stranu, Od prvoga dana kada je to pitanje ušlo u diplomatsku istoriju i u. medjunarodno pravo, Britanija se zauzimala za slobodu Moreuza, i oko toga da se Rusija ne nastani u Carigradu, Njoj je frebalo u Sredozemnom Moru obezbedjenje puta u Indiju, i sačuvanje tog puta od tudjeg uticaja: Gibraltar, Minorka, Malta, Kipar, Misir, Aden, sve su to etape na putu Britanaca u Indiju. Kad su te etape bile utvrdjene, i put obezbedjen, Engleska je odustala od dogmafičnog shvatanja zatvaranja Moreuza, sve dok se nisu pojavili novi momenti, kao što šu interesi oko pe{froleiskih izvora па Crnom Moru, u prednjoj Aziji i u Perziji, i dok se nije pružila prilika da, nakon sloma Rusije i nakon Sevrskog Mira, ona i sama uzme udela u vršenju kontrole nad Moreuzima, Prva faza ove politike nije bila ovenčana uspehom, jer je Kemal Paša potukao njene grčke saveznike, Druga se faza odigrava na Konferenciji u Lozani,

Kad uporedimo politiku koja se oko Moreuza i oko bliskog Istoka vodila pre Svetskog Rata, sa politikom koja se oko njih vodi sad posle rata, vidimo da se slika donekle izmenila, Dok su pre rata velesile, a osobito Britanija, branile Tursku i Moreuze od Rusa, braneći time pod vidom politike ravnoteže svoje interese, tako da je u tom pitanju Rusija stajala na jednoj, a Turska, kao štićenik britanski, na drugoj strani, došla je danas Turska u savezu sa Rusijom na jednu, a Britanija sa ostalim silama na drugu stranu. Očevidno je, da se za Tursku i Rusiju radi o opasnosti koja preti sigurnosfi·.njihovih izlaza, prolaza, i feritorija, od najmoćnije flote na svetu ; ali ujedno stoji i to, da je celo to pitanje stvarno jedno pitanje moći, dakle pitanje utvrdjenja uske morske staze na jednoj i eventualno agresivne snage strane flote na drugoj strani, Tražeći jedno diplomatsko rešenje, velesile se staraju da umanje mogućnosti konflikta koje postoje nerešenjem ili lošim rešenjem ovog pitanja, To je njihovo staranje, medjutim, verovatno uzaludno, jer će se pitanje Moreuza pod ovakim političkim prilikama teško dati pravedno rešiti; ono će se stalno rešavati, popravljati, i doterivati, u korist one sile čija snaga raste a na uštrb onih čija snaga opada, Ono se dakle zasad može jedino označiti kao merilo političke i ubojne snage, u prvom redu Velike Britanije i Rusije, u drugom redu Turske, a u trećem redu ostalih u tom pitanju zainteresovanih sila,

Gj. Curčin.

53