Nova Evropa

mogućnošću razvitka, sa od prirode stvorenih 30 kilometara naravne obale, gdje može da se razvije sistem luka izmedju sebe povezanih u jednom zaštićenom sklopu kakova je malo gdje na svijetu naći, a sa lakoćom i jeftmoćom izgradnje radi umjerenih i dovoljnih dubina mora. Dvama svojim krilima zahvata Split, uz kompleks svojih nedostiživih luk4, dvije rivijere, kaštelansku do Trogira i poljička do Omiša, sa preko pedeset kilometara krasnog primorja; prima u luku i u grad obilnu vodu iz solinske rječice, dovoljnu za pučansivo od dva milijona, tečnu, hladnu, i zdravu kao nigdje w Dalmaciji, a sa slapa Gubavice ogromnu i jeftinu električnu energiju; ima prirodnih sirovinš za veliku i unosnu industriju; a ima kako malo koji predjel spomenike historijske i umjetničke, Sve ove primorske i pomorske, umjetničke i historijske te frgovačke i mdustrijske blagodati ne dadu se ni zatajiti ni prenijeti, kao Što зе ne može oduzeti Splitu njegov ceniralni položaj na primorju i laki dohvat kroz nekoliko sati željeznice najbogatijih predjela države, Hrvatske i Bosne, Vojvodine, Banata, i Srbije,

Treba li da se pozovemo i na statistiku pomorskog saobraćaja, koja govori suhoparnim i nepatvorivim brojkama? lako je pod Austro-Ugarskom Split bio zapostavljen prama Trstu i Rijeci, ipak je svedjer bio najprometnija luka Dalmacije, le je svojim pomorskim prometom sustizavao i prestizavao talijanske luke Ankonu, Brindizi, i Veneciju, Još godine 1857 ušlo je u splitsku luku 2567 ladia, A godine 1890 Split je imao prometa 2817 ladja sa 513.659 tona (Dubrovnik i Gruž, skupno, 1387 ladja sa 338.003 tona), Godine 1903. Split ima 4372 ladja sa 816,570 tona (Dubrovnik i Gruž, skupno, 3083 ladja sa 724,254 tonA, Šibenik 3310 ladja sa 524.616 Фопа), а 1911 — 6206 ladja sa 1.544.923 tone (Dubrovnik i Gruž 3291 ladju sa 1,183.097 Фопа, Šibenik 4483 ladje sa 854.651 tonom). Nakon ujedinjenja Split još više odskače, što će se vidjeti iz ove tablice:

1922: Split 12,626 ladja sa 2,771.768 tonaže

Dubrovnik-Gruž 5.086. »>» » 1,656.320 » Šibenik 5440. > >» ,1,224;040"% , » Bakar 4094 » » 669,907 » Kotor 2,124 » » 503.468 » 1925 ; Split 15057 >» » 3,954329 > Dubrovnik-Gruž 6,528 » » 2,165.630 » Šibenik SJ/41 ) » , »„1.351.982 | » Sušak 3316 » » 1,045,877 » Kotor 3:837 » > | (636178 >

Split dakle, po broju ladja, predstavlja sedminu sveukupnog prometa u svim našim jadranskim lukama; a po tonaži — 27%,