Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

XVIII. sednica 24. februara 1921. godine.

95

Privatne šole morajo seveda odgovarjati zakonskim predpisom. Na noben način pa ne sme vpeljati država šolskega monopola, da bi samo ona imela pravico ustanavljati šole in jih voditi. Ako državna šola ne odgovarja zahtevom starišev, mora biti dozvoljeno ustanavljati privatne šole. Te privatne šole mora država podpirati, ker. ni ispolnila svoje dolžnosti nasproti starišem. Ako pride do- ločitve cerkve od države in do cerkvene avtonomije, zahtevamo, da imajo v tem slučaju tudi cerkvene občine pravico, da ustanavljajo svoje konfesionalne šole. Kar se tiče privatnega šolstva, je najboljši belgijski sistem, po katerem ima vsakdo pravico, da ustanavlja privatne šole pod gotovimi v zakonu določenimi pogoji. V Belgiji ima vsakdo pravico, da pošlje otroka -v šole, v kakoršno sam hoče. Prodno upiše oče svojega otroka v šolo-, dobi pri občinskem uradu potrdilo, ki ga. pri vpisu izroči ravnatelju dotične šole. S tem plotvrdilom gredo ravnatelji nekaj dni po končanem vpisu na občino, kjer se jim iz občinskega proračuna nakaže vsota, ki odpade na posameznega otroka. (Poslanec -dr Šimrak: »Nato so pristali tudi socialisti v Belgiji, gospod minister Pribičević! To> ni nič smešnega!« Minister Svetozar Pribičević: »A katoliški centrum v Nemčiji je sklenil drugače!« Poslanec dr. Šimrak: »Nemčija nas tu nič ne briga, mi smo za belgijski sistem«.) Naš klub stoji torej na stališču, da moraju imeti državljani pravico, snovati pod zakonskimi pogoji privatne šole, in da je država dolžna te privatne šole podpirati. To bi bile v glavnem smernice, ki bi se jih morala držati naša ustava, ko govori o šolstvu. Zato predlagam v imenu našega kluba, da se glasi član 16. tako le: »Umetnost i znanost ste svobodni in uživata posebno zaščito in podporo države. Vseučiliški pouk je svobbden. Poleg javnih šol se morejo ustanavljavati tudi privatne šole pod pogoji, določenimi v zhkonu. Ljudska šola je obvezna in brezplačna. Roditelji odločajo o verski in splošno etični vzgoji. Država se briga za umsko in socialno-elične vzgojo, ki mora biti v skladu z verskimi načeli starišev«. (Poslanec dr. Šimrak: »Belgrajsko časopisje pravi, da je to srednji vek. To je najnaprednejše stališče, ki je mogoče. Mi smo sploh napredni ljudje!«) Pot predsednik dr. Tomislav Tomljenović: Gospodo, ja sam odredio, da se svi predloži, koji su danas podneseni, povodom ovoga člana, pretuku na stroju u 10 primeraka, te da budu svi u 4‘ sata u tajničkoj sobi tako, da ih mogu imati sve -grupe na raspoloženju. Ima- reč gospodin Kurlbegović. Fehim Kurbegović: Gospodo, Muslimanski Klub nije podneo poseban predlog glede nastave, jer predloži koje su podneli gospodin Žerjav i Mihajlo Živković u skladu su sa nazorima Muslimana u pogledu

osnovne i srednje nastave. Gospodo, mi Muslimani baš idemo za tim, da se naša obadva spola tako izobraize, da mogu biti dobri i vredni članovi naše narodne zajednice. I naša je težnja, da ne samo muškarci, nego i ženskinje dobiju potrebnu izobrazbu, jer držimo, da ćemo na taj način moći imati i dobre majke, koje će odgajati dobru decu. Stoga potpuno usvajajmo ovde istaknuto stanovište, da je nastava obavezna i -opšta. Jedno je što mi se dopada u predlogu gospodina dra. Žerjava i Živkovića, da se veronauka daje odelito osnovnim školama, a mi tražimo i u srednjim u saglasnosti sa njihovim, verskim načelima. Gosplodo, isto tako usvajamo-, da u onim slučajevima, ako se roditelji protive, da se ova verska obuka nikome ne daje protiv njegove volje, no da se to ostavi ličnom raspolaganju i nahodjenju. Ja mislim, da nijedna verska zajednica nema nikakve koristi, nema nikakva interesa da silom jednoga čoveka drži u toj zajednici. Jer neka ako hoće i kani da postane hrišćanin ili Židov, neka ide i ne treba ga .zakonom sprečavati da tu ostane. Isto tako, ako je ko dobio uverenje da postane Muslimanki, neka ga, neka to bude. Stoga mi ovo gledište potpuno usvajamo. Kod nas je važno pitanje privatne škole. To je kod nas verska škola i nije upravo osnovna škola, nego u tim našim početnim verskim školama, u glavnom se daje samo verski -uzgoj. Pošto u Bosni i Hercegovini nemamo mnogo osnovnih škola, to smo nastojali, da se naši učitelji tako osposobe, da na selima gde nema drugih škola, mogu deca dobiti nešto i iz svetskih nauka. Gospodin ministar Pribićević kao i ministar prosvete zna, da smo mi u težnji da naša deca dobiju što- bolju versku i svetsku obuku stavili nekoliko naših vakufskih autonomnih zgrada ministarstvu prosvete na raspoloženje, da osnuje osnovne škole, gde će se uz svetoyne nauke predavati u isto vreme i veronauka. Pošto je u ovom predlogu gospodina Žerjava i Mihajla Živkovića za-jemčena i privatna škola, mi nemamo ništa protiv toga, da se to u Ustav ne unese. Ja bih imao još nešto da primetim. U ovome predlogu se kaže: Nauka i umetnost su slobodne i uživaju zaštitu i potporu državnu. Ja bih dodao još: »U koliko nisu u protivnosti sa javnim moralom«. Gospodo, kazaće se, da znanost ne može biti u protivnosti sa javnim moralom, a tako isto i za umetnost, da ni ona ne može biti u protivnosti sa javnim moralom. Ali, gospodo-, imate da uvažite, da danas mnogo što šta ide pod firmu znanosti i pod firmu umetnosti, a protivno je javnom moralu. Ja mislim, kad bi se predlog gosp. Živkovića. i g. Žerjava dopunio s jednom dopunom g. Radenića, da bi mogli naći jaku i dobru ustanovu glede škola. Ja ću još nešto da kažem, glede naših narodnih manjina. Gospodo, poznato, je da mi u našoj državi imamo Albaneze i Turkuže. Ako država hoće da bude zaštitnica- svojih gradjana, pa makar oni i ne bili članovi naše narodne zajednice, ona treba da ih za-