Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

98

Stenografske beleške

toj veroispovesti u školi, pa onda toj veroispovesti, a država bi se mogla lako od tih prigovora osloboditi. Naročito ćemo vidjeti često puta.sa izvesnih strana, koje su osetlivije nego smo mi bili u Srbiji, kao što su naši prijatelji Muslimani, gospoda klerikalci, koji su osetljivi na najmanju stvar i u stanju su praviti veliko pitanje. Dr. Janko Šimrak: Šta ste onda vi? Nedeljko Divac: Ja sam- slobodni mislilac. Janko Šimrak: I ja sam slobodan mislilac. Ja sam slobodni mislilac u svome krugu a vi u svome. Nedeljko Divac: Ja sam mislio da su naši prijatelji Muslimani dalje u tome pogledu nego naša braća klerikalci a sad vidim da sam se prevario, (dr. J. Šimrak: Mi smo Jugoslavenska pučka stranka.) Nije reč- o vami ja sam govorio o klerikalcima. (dr. J. Šimrak: Mi smo klerikalci). Ja mislim, da i ove pojave takodje daju dovoljno razloga zato da se mi oslobodimo na jedan lak način od. sviju prigovora, koji mogu padati u Skupštini i državi'i školama od strane pojedinih verskih ispovesti. Pitanje vere, njenu slobodu ostaviti njojzi na volju slobodno, pa neka ona to pitanje reguliše kako to najbolje zna. Meni izgleda da bi to bio opšti naš interes i -da bi to rešenje takodje izgleda mi najbolje zadovoljilo čak i pojedine naše veroispovesti i izgleda mi da zato ne bi bilo danas nikakvih teškoća. I zbog toga ja predlažem jednu ovakvu redakciju toga člana: Svako dete muškog ili ženskog spola ima pravo na obrazovanje koje, odgovara njegovim sposobnostima i to o opštem trošku. Nauka, umetnost i univerzitetska kasta su slobodne. Sve javne i privatne škole i drugi zavodi za obrazovanje stoje pod nadzorom državne vlasti. Verska nastava ostavlja se verskim ustanovama«. To bi bio predlog moga prijatelja Gionovića i moj.

Potpredsednik: Reč ima nar. poslanik Sima Markovič. (Glasovi: da prekinemo sednicu.) Dr. Sima Markovič: I ja bih molio da prekinemo sednicu. Podpredsednik: Molim vas imamo još tri prijavljena govornika i onda se produžuje rasprava, nije još 1 sat, a gospoda poslanici danas su došli posle pola 10. (Mih. Avramović: Mi srno došli tačno u 9. Molim vas koregirajte to.) Dr. Laza Markovič: Gospodo, ja predlažem za ppsle podne jednu konfereniciju od svake grupe po jedan ili dva delegata da se sporazumemo o ovim redakcijama. (Sima Markovič: Ja zadržavam pravo da govorim sutra.) Ja predlažem konferenciju za posle ppdne u 5 sati, a vi zadržavate pravo- govora. P o t p r e d s e d nik dr. T. Tomljenovič: Gospodo poslanici, prijavili su se još govornici: Dr. S. Markovič, Pavičić i Ljuba Jovanovič. Ja zaključujem listinu prijavljenih govornika. (Dr. S. Markovič: Zašto zaključujete?) Oni će govoriti. Dr. Sima Markovič: Možete samo staviti na glasanje predlog, da li da se zaključi primanje govornika, ali nemate prava sami da zaključujete. P otp r e d s e dn ik dr. Tomislav Tomljenovič: To se samo po sebi razume i molim vas da od svake stvari ne pravimo diskusije. Kao što sam i pre objavio, danas do 4 sata biće svi predloži prepisani, tako da će svaka grupa moći dobiti te predloge kod predsjedništva. Što se tiče konferencije, to je stvar' inicijative samih grupa, pa neka izvole sami u tome pogledu i rešiti. Ja zaključujem današnju sednicu, a drugu uri,čem za sutra 9 časova pre podne, i molim gospodu članove Ustavnoga Odbora, da tačno- dolaze na sednice, jer danas nismo mogli početi sednicu na vreme. Sednica je zaključena u 13 časova.

XIX SEDNICA

USTAVNOG ODBORA USTAVOTVORNE SKUPŠTINE KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA držana 25. februara 1921. god. п Beogradu.

Početak u 9 časova pre podne. . Predsedao dr. Momčilo Ninčič. Sekretar Milan Boškovič. Predsednik dr. Momčilo Ninčič: Molim vas, gospodo, otvaram današnji sastanak. Ima reč g. Sima Markovič. Dr. Sima Markovič: Gospodo, posle onog niza vrlo dobrih napomena, koje su juče pale povodom

čl. 16. nacrta Ustava vlade g. Pasica, ja 6u se ograničiti, da istaknem samo nekoliko momenata. Pre svega, gospodo, ja kih utvrdio, da u našoj prosveti isto onako, kao u privredi, i u finansiji. i u svima ostalim oblastima državnog i društvenog života vlada, jedan strahoviti haos. Ista ona kolebljivost, ista neodlučnost i nesredjenost, koja je predstavljala bitnu karakteristiku naše vlade od ujedinjenja pa do danas, karakterisala je i prosvetna po-