Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

108

Stenografske beleške

pokrivena zapovešću viših organa i da-, prema tome, i oni- odgovaraju za zloupotrebe vlasti a posle će se pred sudom utvrditi, koji je od ta dva organa kriv, onaj koji je dao 1 zapovest, da li onaj! koji, je rdjavo izvršio zapovest, dali onaj koji je rdjavo dao zapovest, ili onaj, koji je rdjavo izvršio zapovest. Na posletku kaio garanciju za ovo mi polažemo naročito na to, da se u ovu odtedbu unese i to, da na tim načelima ima da se izradi specijalni naročiti zaklon o odgovornosti i centralnih i lokalnih organa. Bez toga Zakona, koji će dati organizaciju odgovornosti javne vlasti, mi ćemo imati jedan član ustava, koji će ostati samb član na papiru, kao što je bio i. onaj, koji je postojao do sad; a niti je bilo zakonske miti stvarne odgovornosti. Za to naš ppedlbg glasi ovako: »ČI. 18. Svaki gradjanin ima pravo neposredno i bez ičijeg odobrenja tužiti redovnom- sudu državne i samoupravne organe za svaku povredu njegovih prava koju bi organi učinili u službenom radu. Zapovest ■pretpostavljenih ne pokriva organe od ove odgovornosti. Za štete koje državni ili samoupravni organi učine .gradjanima nepravilnim, vršenjem službe odgovaraju pored dotičnog organa i država i samoupravno telo. Na ovim načelima ima se izdati naročiti zakon o odgovornosti centralne i lokalne vlasti.« Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Ima rečg. dr. Žarko. Miladinovič. Žarko' Miladinovič: Gospodo, ovim članom 18. hteio se, da se ustanove dve -odgovornosti, krivična odgoVornost i gradjanska odgovornost. I u prvom i u drugom stavu tačO'se ta razlika ustanovila 'i vidi se iz prvoga stava, d'a će po krivičnoj odgovornosti 'jednoga službenika da sudi redovni sud. Tu nema po'sla administrativna. vlast. Niti ona ima prava da rešava, da li je kakav organ učinio kakvo krivično delo krišom ili ne. što se tiče drugoga stava tu se govori, da organ odgovara civilno’, gradjanski za povredu nanesenu kotne -od državljana. I u takvim stvarima ima prava da sudi sud 1 , a ne administrativna vlast. Ja, ne vidim opravdanost prigovora, kao da bi se ta htelo. , da uvuče da o naknadi učinjenih šteta od strane organa državnih ili samoupravnih ima da sudi administrativna vlast. Naprotiv jasno- se vidi, iz stava 11. ovoga člana, da ima i tu gradjanski sud da sudi, to je dovoljna garancija i više ne može da se traži. Ja bih jedino dodao ovo, -da ta odgovornost bude solidarna t. j. d-a uz službenika solidarno sledi odgovornost države ili samouprave. To' je težište odgovornosti ili bezbedhost za potraživanje jednoga oštećenoga državljanina, a ovo što se predlaže, da niži činovnik ne može biti zaštićen nared’jenjem više vlasti, ja držim da se to po sebi razume, i da to ovde nije potrebnp. naročito ustanoviti, jer se ne

pita, da li je organ, slušao kakvu pretpostavljenu vlast ako je to naredjenje bilo protivno zakonu, nego se radi o tome, da li je organ u smislu krivičnog ili gradjansfco'g zakonika odgovoran za svoje delo. Trećega nema. A ako ima prava po zakonu viša vlast da daje naredjenje, onda je druga stvar, onda viša vlast čini svoju dužnost a i niži organi čine svoju dužnost kad, poslušaju naredijenja više vlasti; a ako. je učinila visa vilast nezakonitost, onda su opet viši činovnici 'ili članovi saveta kod viših vlasti odgovorni takodje oštećenome državljaninu za štetu, t. j. odgovorni su i za svoju krivicu. Prema 'tome ovaj član 18. je potpuno jasan i potpuno zaštićuje interese oštećenog državljanina lodinpsno obezbedjuje državljanina protivu povreda organa službenih i u pogledu krivičnom i u pogledu gradjanskom. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: 'lma reč Mihajlo Avramović. Mih. Avramović: Veliko je demokratsko načelo, gospodo', da gradjani imaju prava kontrole nad organima državne vlasti. Kad je on,o pre godinu dana bilo kod nas u javnosti i u usmenoj literaturi mnpgo povika na pojedine državne organe, kako zloupotrebljuju svoj položaj i kako se služe i sredstvima, koja se krivično, kazne, onda je, kako' se sećam, jedan narbdni poslanik publikovao u javnosti poziv, kojim je pbzvap sve gradjane da mu dostavljaju sve slučajeve takve prirode, za koje bi saznali. Taj gospodin poslanik, zato što je stao na to veliko demokratsko gledište, pozvao je gradjane, da mu, i- ako pisanog zakona za to nema, pomognu, da se kontroliše svaki državni organ. S toga nalazim, polazeći pd toga principa da nije dovoljno ako se gradjanima, koji su oštećeni, prizna samo' pravo tužbe i traženja zadovoljenja, da je. potrebno da to pravo proširimo kab jedan princip i na one, koji niisu neposredno zainteresbvani u danom slučaju. Hoću da kažem, da to pravo proširite, da svaki gradjanin, bio on zainterespvan, bio oštećen ili ne, ima prava da toži onoga organa, koji se ogreši o ma koje gradjansko pravio, ili o ma koji predmet svojine pojedinih gradjana. Pre nekoliko dana ovde je u govoru kazano kako ima mnogo- zloupotreba pojedinih organa državne vlasti,. ali kako ima mnogo ljudi koji ne reagiraju na te zloupotrebe i otrpe pojedine zloupotrebe, dokle drugi, koji ne bi otrpeli tako štogod, nemaju prava da se mešaju ili ostaju ravnodušni, te. tako zloupotrebe oštaju nekažnjene. Takvih slučajeva ima vrllo mnogo. A da bi se gradjanima dalo pravo, da vrše kontrolu, koja je potrebna u jednom demokratskom društvu, treba priznati to pravo i neoštećenom da on može da uzme u zaštitu nepravdu pa ma njiega neposredno ona i ne pogadjala u danom trenutku. Zato mi predlažemo- da se u čl. 18. posle reči: »Svaki gradjanin ima pravo neposredno i bez ičijeg