Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

114

Stenografske beležke

Onda bi prema tome ceo član 19. glasio ovako: »Svia- zvanja u svima strukama državne službe podjednako su dostupna pod zakonskim pogodbama ovima državljanima po rodjenju kao i onim državljanima po prirodjenju koji su narodnosti srpsko-hrva t sko-sl o v enačk e «. Pa onda dolazi drugi stav. »Drugi prirodjeni državljani mogu dobiti državnu službu samo ako su 10 godina nastanjeni u Kraljevini, a po naročitom odobrenju Držav. Saveta, i na obrazloženi zahtev nadležnog ministra i pre toga. »Ne kaže se kad pre toga; znači može odmah ako to zahteva ministar. Ja mislim, da je taj predlog potpuno u suglasnosti sa predlogom g. Gjonovića i. g. Divca kad se to dozvoljava da mogu biti primljeni u službu i da nema ovde nikakve razlike i da se može ovo primiti.

P red s e d n i k dr. M. Ninčić: Sad ćemo da resimo o ovome članu, samo- da vam obratim pažnju da ima još predloga za nove članove; o njima ćemo diskutovati. Ja sam gg. predlagače molio, da ostave te predloge za kraj odeljka, kad ćemo o njima rešavati i učiniti, raspored gde koji nov član ima da dodje i kad rešimo član 19. nismo završili ovaj odeljak, pošto ćemo imati sutra -o tim- novim predlozima koji su predloženi da rešavamo. (Nedeljko Divac: Sta je sa članom o veri?) Za sad je to još rezervisano. Gospoda, koja su za član 19. onako, kako ga je predložio g. Ministar Pravde, neka- izvole sedeti, a gospoda, koja su protiv, neka izvole ustati. (Manjina ustaje). Objavljujem da je član 19. primljen većinom glasova. Prema tome, ovu sednicu zaključujem, a drugu zakazujem za sutra u 9 časova pre podne sa istim dnevnim redom. Molim gospodu, da dodju tačno u 9 sati. Sednicaj e zaključena u 13 sati i 45 časa-

XX SEDNICA

USTAVNOG ODBORA USTAVOTVORNE SKUPŠTINE KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA držana 26. februara 1921. godine u Beogradu

Početak rada u 9 U časova pre podne. Predsedavao predsednik đr. Momčilo Ninčić. Sekretar Milan Bošković. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Otvaram današnji redovni sastanak. Ima reč gosp. Bogumil Vošnjak. Bogumil Vošnjak: Gospodo, mi smo sada svršili odeljenje o graidjanskim pravima. Dozvolite mi, da učinim jednu napomenu glede celoga ovoga Odeljenja. Ja mislim, da bi ovo Odeljenje moralo glasiti: »0 gradjanskim pravima i dužnostima«. Ovde se je vrlo lepo govorilo o tome, kako je Ustav srbijanski bio jedno sredstvo gradjanskoga uzgoja, i mišljenje je da budući Ustav isto tako treba da bude sredstvo socijalnog uzgoja, a to će biti samo onda kada i dužnosti budu kodificirane- Svi noviji Ustavi, kao poljski nacrt Ustava, jer taj Ustav još nije 'primljen, češki Ustav i nemački Ustav, govore o državljanskim pravima, i dužnostima. I ja mislim da bi apsolutno bilo shodno svrsi da mi unesemo u naš Ustav i dužnosti. Ako govorimo o ovom opštem Odeljenju gradjans-kih prava, svi uviidjamo da ovde nije toliko govora o kakvim subjektivnim javnim pravima, nego da su to više deklaracije, monolozi za ustavotvorca i da su to čak propisi budtiće drža* vne volje.

Ja bih vas samo upozorio na onaj veliki spor, koji je bio u literaturi Austro-Ugarskog državnog prava glede člana 14. Dok je jedna strana tvrdila, da 01. 14. o pravima narodnosti stvara subjektivna javna prava, bili su drugi mnenja, da tek zakon treba da stvori ovo subjektivno javno pravo. Ja tvrdim, da pravno značenje ovoga Odeljenja o pravima državljana nije tako veliko, dosta je mršavo ako ne bude sledovalo zakonodavstvo. Ako ja govorim ovde o potrebi, da se unesu i dužnosti, neće to značiti odmah jedan veliki slom, nego će morati da dodje zakonodavstvo, koje će jasnije obeležiti ove dužnosti. Sa svakim pravom je sklopljen i pojam dužnosti. Nema prava bez dužnosti. Bio je već Macini 184'8. godine, koji je kazao, da je opasnost, ako se odredijuju samo prava, a ako se u isto vreme u Ustavu ne govori i'o dužnostima. Ja sam pregledao ove Ustave, koji su pred nama, i ja ne ću time kazati, da sam ih možda sve proučio, ali meni se čini, da u dužnostima državljana govori u jednoj formi konkretnije ipak samo predlog Ustava zemljoradničke stranke. Ja mislim, da su ovde izradjene neke misli, kojima treba da nadjemo mesta u budućem zakonodavstvu. Ako je ovde izradjena misao da je svakom građaninu dužnost biti apsolutno pokoran zakonima sigurno je to opšta formula. Ali ako Ustav ima zadaću pred očima da bude sredstvo uzgoja, ja mislim, da to nešto znači, ali ovde dolazi ova druga