Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

XX. sednica 26. februara 1921. godine.

115

tačka, a to je pitanje dužnosti rada. U našoj zemlji se malo radi, i ja mislim, da nema ni jedne zemlje gde se tako malo radi kao u našoj zemlji. Meni je kazao jedan stranac: Meni se čini da vi imate jedan »Safe depot«, kasetu u banci, samo ste vi izgubili ključ. Mi ćemo naći taj ključ ako uzgojimo naš narod radom i radi toga treba da se unese taj pojam dužnosti rada u sam Ustav. Ja mislim, da treba uneti jednu formulu : rad je glavna osnov narodnog bogatstva, a kako ja govorim o dužnostima i ličnom radu, ja mislim, da je taj lični rad, vojni privredni i kulturni. Takav jedan strašan gubitak čovečanskoga rada mi vidimo u celome društvu pa čak i našemu društvu. Jedna cela polovina našega društva žene, u radu nije iskorišćena. Ja mislim, da je zadaća pametnog socijalnog rada, da se i ove žene uvuku sve više i više u ovu sveru delatnosti. Ovi koji su nesposobni za rad vojni, treba da rade privredno i kulturno. Neprirodno je to da neki imaju dužnost prema državi oni koji su slučajno sposobni za vojnu službu, a drugi da ove dužnosti nemaju, premda bi ovi vrlo lepo izvršavali sve svoje obaveze na drugom polju. Ja mislim, gospodo, da je to jedan jak socijalni princip koji zaslužuje da se unese u Ustav. Mi vidimo da se u svim velikim zemljama rad pretvara u državnu energiju. Mi to vidimo u prvom redu u Nemačkoj i ako Nemačka bude velika, biće velika jedino usled principa rada. Kod nas samo nepoimanje značenja rada čini da mi ne možemo razvijati energije koje se nalaze u našoj zemlji. S toga je zadaća države da se sprovede princip rada. U medjunarodnoj utakmici pobedjuje samo onaj, koji radi i koji najviše radi. Zato bih vas molio da svi nastanemo na tome da u Ustav unesemo odredbe koje govore o dužnostima rada. Zemljoradnički nacrt u članku 21., 22. i 23. jasnije je opiredelio dužnosti rada i ja bih ovde primetio još samo ovo, da bi bilo zgodno, da se unesu i glavne osnove narodnoga bogatstva. Nemojte misliti, da su to opšte reči, a ja sam rekao da su ovo' monolozi, monolozi i da se može uneti ovakva opšta formula u Ustav. Moj bi predlog bio najpre taj, da se u Ustav i u taj odeljak, koji je sada primljen i gde se govori samo o osnovnim gradjanskim pravima unese i to da on gov’ori po osnovnim gradjanskim pravima »i dužnostima«, te da se kodificiraju i dužnosti državljana u Ustavu kao i dužnosti ličnog rada u korist zajednice. Predsednik dr- Momčilo Ninčić: Ima reč Mihailo Avramović. Mihajlo Avramović: Pre no što bismo prešli na odeljak, koji se osvrće na dužnosti gradjana prema celini, ja držim, da mi nismo iscrpili potpuno odeljak, ikoji govori o pravima. Jednu vrlo važnu tačku ispustila je vlada u svome nacrtu, i to je onomad i g. Ljuba Jovanovič konstatovao i izjavio. Bar meni lično izjavio, da ćemo se na tu tačku u danom mo-

mentu vratiti i da ćemo je uneti u Ustav, a to je tačka o državljanstvu ili podaništvu. Mi o tome imamo ovakvu odredbu a svome predlogu i ja bih vas molio gospodo, da se najpre zaustavimo na toj odredbi, da o njoj diskutujemo i da se na njoj ponazumemo, koliko je to u opšte moguće. Naš predlog glasi ovako: »Svaki državljanin uživa 'zaštitu! države,i: .stranim Svakome||je državljanu slobodno da istupi iz državljanstva pošto odgovori svojoj obavezi ličnoga rada«. Ova obaveza ličnoga rada stoji u neposrednoj vezi sa našim predlogom o. dužnosti gradjana. Stoga bi bilo potrebno i malo objašnjenja kad ovo dodje u diskusiju. Dalje glasi ovako: »Zabranjuje se izdavanje državljana. Strani državljani ne mogu se izdavati za čisto političke krivice«. Držim da ova odredba dolazi kao odeljak o pravima državljana i stoga molim da se na njoj zaustavimo i o njoj govorimo. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Ima reč g. Nedeljko Divac. Nedeljko Divac: Gospodo, ja sam juče učinio potrebnu napomenu o istome pitanju, koje je dodirnuo g. Avramović. Kazao sam, da drugi odeljak treba dopuniti izvesnim novim članovima i koliko se sećam, kad sam ranije učinio predlog za neke dopune, onda je rečeno, da će se o svima novim članovima diskutovati, kad se svrši celokupan pretres ovoga drugog odeljka. Sada mislim, da mogu i učiniti konkretne predloge o pojedinim pitanjima, koja su ispuštena u drugom odeljku a treba u njega da udju. Prvo ja smatram i juče sam isto tako napomenuo, da u drugi odeljak treba da udje jedan član, koji će da reguliše pitanje o državljanstvu. U nacrtu socijal-demokratskoga kluba to je predvidjeno: čl. 10. glasi ovako: § 10. »Nijedan državljanin ne srne se predati stranoj državi, da ga goni ili kažnjava, niti se sme isterati iz države. Strani državljani ne mogu biti izdani radi političkih delikta«. To treba da udje. Dalje, gospodo, ja smatram, da i pitanje o činovnicima takodjer treba da udje u ovaj drugi odeljak, jer je to pitanje pomenuto samo u čl. 20. trećega odeljka »Državne Vlasti«, ali o njemu ništa nije odredjeno rečeno, nego je rečeno, da će se to pitanje regulisati zakonom. Moje je mišljenje, da o tome pitanju treba doneti jednu ustavnu odredbu i mislim, da bi takvoj jednoj odredbi sasvim bilo mesta u drugom odeljku, a koja je predvidjena u 151. članu nacrta ustava sociail-demokratskoga kluba: § 151. »Za sve javne službenike (državne i samoupravne) osnovana je naročitim zakonom, službena pragmatika, ikoja ođredjuje njihbve dužnosti i odgovornosti, a u isto vreme zaštićava njihova prava.