Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

116

Stenografske beleške

U načelu mora im biti zagarantovano pravo udruživanja, pravo na službene i starostne prinadležnosti i unapredjer-ja po službenim godinama. Nijedan javni službenik ne može biti kažnjen ili otpušten iz službe bez presude disciplinskog suda.« Jia neću da ulazim u širu motivaciju o potrebi takve jedne odredbe, samo ću da napomenem ovo, da zaista pitanje o odpuštanju činovnika i u opšte pitanje o činovnicima netreba da ostane stvar ličnog shvatanja ministarskog, kao što je to dosada bilo, nego treba da se to pitanje postavi na jednu sasvim solidnu osnovu, po kojoj nebi bilo dopušteno, da po volji ministar može da postavlja i odpušta činovnike, nego bi u istinu trebala da postoji jedna nadležna instancija. Prema tome mislim, da bi i to trebalo da udje kao jedan naročiti član u drugi odeljak Ustava- Dalje, trebalo bi da udje i ovo-, kao što je to predvidjeno u članu 24. nacrta socijaldemokratskog Ustava, da se Ustavom priznaju prava državljanima drugih država, u koliko je zagarantovan reciprocitet. To bi takodjer bilo veoma važno. I sada, pošto izgleda, da to nije samo moje mišljenje, već ima još članova iz odbora, koji su toga mišljenja, da bi ovaj odčlijalk trebalo dopuniti tim čljanovima, ja mislim, da bi samo trebalo utvrditi red, po kome bi trebalo diskutovati ove članove, ako se to mišljenje primi, i zatim da se oni stave na pretres. Mišljenja sam, da bi prvo trebalo uzeti oviaj član o državljanstvu, pa onda član o činovništvu, pa onda član o reciprocitetu za državljane drugih država. Dalje, gospodo, kad je bila reč o veroispovestima, ja sam smatrao da je bilo potrebno, da se kao dopuna unesu još i ovi članovi: »Brak je slobodan. Njegovi se uslovi i odnosi regulišu opštim gradjanskim pravom. Samo po zakonu sklopljen brak priznaje se. Bračne sporove rešavaju redovni gradjanski sudovi.« Zatim ovo: »Žena je pravno potpuno jednaka sa muškarcem. Ona uživa ista javna prava kao i muškarac. Ukida se pravna razlika izmedju bračne i vanbračne dece. Sva deca imaju ista prava prema svojim roditeljima, kao i roditelji prema svojoj deci«. To je jedno pravo, koje je, po mome mišljenju, vrlo važno, i koje Ustav apsolutno ne bi trebalo da obidje. Ja molim g- Predsednika, da stavi prvo na rešenje: hoćemo И o ovim članovima voditi diskusiju, a zatim, ako se to primi, da se utvrdi red po kome će se o njima diskutovati. Predsednik dr. M. Ninčić: Ja mislim, da i g Ministar za Konstituantu ireba da kaže o tome svoju reč- Ja mislim, da bi najzgodnije bilo da izaberemo jedan mali odbor, koji će se povući u zasebnu sobu, prodiskutovati i sporazumeti se o tome, koji b! od predloženih novih članova trebalo da udju u Ustav i kojim redom da se diskutuje o predloženim članovima. (Tako je!) Ja predlažem, da u taj odbor udju gg. predlagači: Divac, Avramović i Vošnjak, a sem njih i gospoda Demetrović, Ljuba Jovanovič i

g. Ministai za Konstituantu. Mi ćemo prekinuti sedniču, do« gospoda ne svrše svoj posao. (Nastaje prekid sednice.) Posie prekida sednice. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Ima reč g. Ministar za. Konstituantu. Ministar za K on s t i t uan t u Marko Trifković: Gospodo, mi smo se složili i ja primam da odeljak diugi, koji je dio sada glasio: »Osnovna gradjanska prava« glasi: »Osnovna gradjanska prava i dužnosti«, i ida se posle člana 19., metne član 20., koji će da glasi: »Svaki 'državljanin uživa zaštitu države u stranim državama. Svakome je državljaninu slobodno istupiti iz državljanstva, pošto ispuni svoje obaveze prema državi. Zabranjuje se izdavanje svojih podanika«. Za ovim bi došao nov član, koji bi glasio: »Svaki je državljanin dužan pokoravati se zakonima, služiti interesima narodne zajednice, braniti otačbinu i snositi državne terete prema svojoj privrednoj sposobnosti, a prema odredbama zakona«. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Pošto je diskusija završena, stavljam na glasanje ove članove. iKo je zato . . . Dr. Sima Markovič: Otkad je pročitana ova stilizacija, diskusija ne samo da nije završena, nego nije ni otpočela. Mi dakle moramo o ovome članu diskutovati i reći svoje mišlenje. (Glasovi: Da se diskutuje). Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Pošto je Odbor raspoložen da se diskutuje, to dajem reč g. dru, Simi Markoviču, koji je jedino tražio reč, ipa ćemo onda preći na glasanje. Dr. Sima Markovič: Molim g. Ministra da još jedamput pročita ovu redakciju- On ju je pročitao tako polako, da je nismo mogli da čujemo. Ministar za Konstituantu Marko Trifković: Ja sam baš polako čitao, kao što i sami kažete i čudi me da me niste razumeli. Kako ima više gospode, koja nisu bila s nama kad smo ovu redakciju izradili, ja ću je dati g. predsedniku da je pročita. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: (čita) »Svaki državljanin uživa zaštitu države u stranim državama. Svakome je državljaninu slobodno istupiti iz državljanstva, pošto ispuni svoje obaveze prema državi. Zabranjuje se izdavanje svojih podanika. Svaki je državljanin dužan pokoravati se zakonima, služiti interesima narodne zajednice, braniti otadžbinu i snositi državne terete prema svojoj privrednoj sposobnosti, a prema odredbama zakona. Dr. Sima Markovič: Što se tiče prvoga od ova člana, ono što je najvažnije nije u njega uneseno. Vrlo često se dešavalo kod nas za ove dve godine, da su strani podanici, koji su potražili utočišta kao politički krivci, kod nas izdavani, i ako su samo politički krivci i na taj način izlagani su nesumnjivoj smrti. U našem Ustavu od 1888. g. postojalo je pravo azila- Tamo je iblo izrično zabranjeno, da se strani