Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

150

Stenografske beleške

Kod člana б. ja bih učinio . ove primedbe, izmeJju kojih jednu od najvažnijih, koju je učinio i moj prijatelj g. Gjonović, a to je, da Narodno Predstavništvo treba da bude dopunjeno i referendumom-. Ja sam još ranije jednom prilikom rekao, da narod može uopšte da vrši učešće u donošenju zakona na- dva načina: posredno i neposredno. Dosada je kod nas bio običaj, da narod učestvuje u donošenju zakona i u rešavanju sviju pitanja samo- posrednim putem, to znači preko Skupštine. Ja sam mišljenja, da bi trebalo izaći iz tih granica, i da bi trebalo kod nas uvesti i sistem referenduma ili sistem neposrednog narodnog glasanja, neposrednog narednog učešća u rešavanju ili donošenju odluka po pojedinim pitanjima. Pored toga što je to način, da. se najbolje dodje do pravog izraza narodnog raspoloženja, kao što je rekao g. Gjonović,. to je jedno od sredstava, jedan od načina, koji veoma dobro utiče i u pogledu vaspitnom na narod. Narod se tako politički vaspitava- Mi imamo kao najbolji primer u tom pogledu Švajcarsku. Tamo odavna postoji referendum, gospodo, i zaista s pravom se može reći, da nijedan narod u političkom pogledu nije tako odgajan i tako razvijen, kao- što je švajcarski narod, (dr. Vošnjak: To je djelovalo u Švajcarskoj samo u konzervativnijem smislu!) Ali je dobro! Narodna je volja, pa ako je i konzervativna. Ja sam za to. Vox populi, vox filii Dei na tome gledištu stojim. Pored toga što bi trebalo- ovaj odeljak o Narodnom Predstavništvu dopuniti i unošenjem referenduma, ja mislim da bi ovaj odeljak trebalo dopuniti i izvesnim odredbama, kojima je mesto u Poslovniku. Ja se slažem potpuno sa primedbom, koju je učinio g. Stojan Protić u svome nacrtu: da je Poslovnik zaista jedan deo Ustava i da ima izvesnih odredaba Poslovnika, koje su toliko važne, da one treba da udju izrično u Ustav, Ja bih mogao i navesti neke od tih odredaba, koje treba bezuslovno da nadju mesta u Ustavu, i kojima bi, u tom slučaju, bilo baš mesto u ovom odeljku VI. vladinog nacrta. Npr. pitanje o verifikaciji poslaničkih mandata treba da udje unutra, pa onda pitanje o tome, ko može biti biran ko nemože. U ustavu treba da se naglasi, da zaista državni liferanti i državni preduzimači, pa i oni koji ma na koji drugi način stoje u poslovnoj vezi sa državom, ne mogu biti u Skupštini, dakle svi oni koji ma koji način rade sa državom da ne mogu da udju u Skupštinu, jer imamo rdjavo iskustvo, o tome, da se s time najveće zloupotrebe vrše. Ima ljudi ovde i to moram otvoreno da priznam koji dolaze ovamo više i-z svog ličnog interesa, više da obave svoje lične poslove, nego đa obavljaju narodne poslove. To su advokati, profesionalni i neprofesionalni. Isto tako treba da udje u Ustav, da parlamenat sastavlja poslovnik po kome će raditi, i taj poslovnik treba da važi i za idući parlamenat dokle god ga on ne donese. Nadalje treba da udje u Ustav to, da svaki poslanik ima pravo da upućuje ministrima interpelacije, dakle pravo inter-

pelacije. Po lom treba da se predvide tu i potrebni odbori, tako npr. odbor za spoljne poslove, koji je toliko važan, pa zatim ostali odbori kao imunitetni, koji je takodjer vrlo važan. Nadalje treba da udje u Ustav odredba kojoj je mesto u poslovniku o održanju reda, da je to isključivo pravo parlamenta da održava red u parlamentu. Zatim treba da udje i to, da državni činovnici, koji su izabrani za narodne poslanike, imaju da se smatraju da su za vreme svoga mandata na odsutsvu. To je jedno pravo, koje su dosad uživali kod nas u Srbiji činovnici u izvesnoj meri, ali koje je u poslednje vreme na jedan nedelikatan način oduzeto. Ja nisam protiv toga, što je to pravo činovnicima oduzeto i što je doneseno odlukom po kojoj činovnik gubi pravo- na službu, kad bude izabran za narodnog poslanika, ali je nedeli■kate kad je autor toga zakona mogao- da to tako sastavi, da svi činovnici sem profesora pravnog fakulteta i ministara, na raspoloženju i aktivnih, gube to pravo. Zar se nevidl, da jedan čovek, koji je bio profesor pravnog fakulteta, jedno takvo pravo zadržava za sebe koje se drugima ne dozvoljava! Predsednik dr. M. Ninčić: Gospodine poslaniče, Vi ste se udaljili od. predmeta. Nedeljko Divac: Ja samo hoću da branim tu stvar. Nije samo da se to nalazi kod nas, nego to isto.imate i u-češkom i u nemaokom ustavu izrično priznato. To bi bile moje napomene na ovaj odeljak б. i ja bi molio-, da se one uzmu u obzir i da se prema tome u ovom smislu učine izmene i dopune kod ovoga člana. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Gospodin poslanik je učinio sve svoje napomene na ovaj odeljak. 0 tom ćemo voditi računa, kad se bude o drugim članovima vodila diskusija. Ja bih molio gospodu poslanike, da se pre raspravi ovo pitanje kod člana 45. novoga, a 42. staroga. Ovde imamo dva odelka. Prvi sadržaje načelno pitanje o jednom ili dva doma. Drugi stav govori, kako- se biraju poslanici narodne skupštine. Ja mislim, da će biti najbolje, da diskusiju podelimo za svaki stav odvojeno i da tako i glasamo. Prema tome molim gospodu poslanike, koji bi još želeli govoriti, u koliko nisu govorili u načelnoj debati, da govore samo ©■ prvom stavu. Ima reč gospodin dr. Vojislav Marinkovič. Dr. Vojislav Marinkovič: Gospodo, i ako nije do sada nikakav pozitivni predlog podnet za jednodomno. ustrojstvo, vi svi znate, . kao i ja, prema onomu, što je do sada ovde bilo-, da če Ustavni Odbor usvojiti jednodomni sistem Narodnoga Predstavništva. I po tom, kad bi ovaj Odbor i-mao samo da sprema svoj elaborat Ustava za Ustavotvornu Skupštinu, ja bi mogo biti vrlo kratak, i ostaviti ono, što ću kazati ovde, da kažem u samoj Skupštini. Ali kako je karakter ovoga Odbora drukčiji, i kako se zbor glomaznosti Ustavotvorne Skupštine želi, da se glavna diskusija o pojedinim ustavnim pitanjima