Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

XVIII. sednica 24. februara 1921. godine.

89

renom privatnom prostoru; tu možemo govoriti sa pristalicama svojim kako hoćemo. Na javnim zborovima. moramo biti osigurani da iza nas stoji autoritet državne vlasti i da možemo vršiti svoja gradjanska prava nemajući ničija -smejanja, intervenisanja jli čijeg na kraju krajeva, terora. Dakle, gospodo,’ ja smatram i stojim na gledištu, da kad se jedno pitanje ostavi zakonodavnoj vlasti, da ona reguliše, nema togarooveka koji me može uveriti, da je to nešto reakcionarno. (Jedan glas: onda nam ne treba ni Ustav.) Ustav nam treba da uredimo državnu upravu i osnovne principe. U na jslobo doumni jim zemljama ostavlja se zakonodavnoj vlasti da rešava i krupnija pitanja a ne ova ovako teška i komplikovana pitanja, gde vi jednom- rečju ako ju umetnete svežete državi ruke i poremetite ćelu upravu i .onemogućite reforme koje vi želite. (Glas: da otvorima vrata da izadje. Ja nisam protivan ako bi se željelo, ako se bojimo zloupotreba da se kaže baš da za javne zborove nije potrebno nikakvo .odobrenje vlasti. Ako mislite da je to jedna garancija —i ja -primam isto tako u svoje lično, ime, jer to je Vladina — da se predvidi da se ti javni zborovi koji se održavaju pod vedrim nebom moraju prijaviti .prethodno nadležnoj vlasti. A što se tiče roka ja mislim da je to greška predvideti r.ok od 24 sata, i da je bolje predati zakonodavnoj vlasti, jer ako je sazivač iz mesta, može da bude rok i 12 sati, .a ako je sazivač sa strane, može da bude i dulji rok. Potpredseđnik đr. Tomislav Tomljenović: Riječ-ima g. zastupnik Ministra za Konstituantu g. Marko Gjuričić. Ministar Pravde Marko Gjuričić: Ovaj član Ustava koji govori o pravu udruživanja i pravu zborova nesumnjivo je od velike vrednosti, zato su se prijavila toliko gospoda govornici koji su izneli svoje gledište. Kako je on bio stiliziran u podnetom projektu vladinom zameralo se, da je on kratak i da se tu ništa ne govori da je tu dosta neodredjeno pa su se pojavili razni predloži i nove stilizacije. Ja ću o tome docnije da govorim a sada mogu ukratko da bacim pogled na prigovore pojedine gospode govornika i na njihove predloge. Govorilo se da treba zborove koje drže poslanici naročito- privilegisati, da ti zborovi čine neku zasebnu privilegiju. .(Avramovič: Nije to privilegija, to je dužnost! Nemojte u takvu grešku pasti u koju je pao dr. Markovič.) Ja se s tim ne mogu složiti. Narodni poslanici neka drže zborove, zašto njima praviti neke posebne propise, . koji ne važe za druge, zašto ne bi i oni podležali onim propisima, koji važe i za druge koji nisu poslanici? Ako su ti propisi takvi da obezbedjuju slobodu zbora, ziašto još tome tražiti neka naročita pogod’ovanja za zborove, koje drže gospoda poslanici? Sloboda zborova i dogovaranja treba da bude u jednoj pravnoj državi, ali nesumnjivo je da državna vlast, uprava države koja Stenografske beleške

odgovara za red. u državi, mora takodje iirtati mogućnosti, da oiia sve krivične radnje, koje bi se mogle .pojaviti u takvim prilikama, može sprečiti. Ne može se ići neograničeno s tom slobodom udruživanja i zborova,. Jedan od gospode, gospodin Divac, lepo je kazao, da je raniji Ustav Kraljevine Srbije garantovao slobodu zbora i udruživanja. Gospodo, ja držim, da bi neumesno bilo da se prilikom stvaranja ovoga Ustava izlazi sa zahtevima i preko toga. Imajući to u vidu izjavljujem, da primam predlog koji je učinio gospodin poslanik Vujičič gde se daje stilizacija pravu zbora i udruživanja onako kako je bila u starom Ustavu. (Glas: Ali je diferencija!) Vrlo mala diferencija. Može biti govora o tom, da li je potrebno da se u Ustavu . napomene rok od 24 časa kod prijave zbora, koji se drži na otvorenom pro-storu, ili bi moglo ostJati onako, kao što je to bilo. Na posletku od toga ja ne ću praviti nikakvo pitanje. Izgleda, da je bolja redakcija, kad se kaže, kakav je rok. Nadalje ima prigovor, kad se odredi rok, da se ne će moći držati zbor. Ja mislim, da to ne stoji. Ko . hoće da drži zbor, on će znati, kad će ga držati, pa će pravodobno prijaviti vlasti, da ga držati može. Prema tome ja ću primiti redakciju, koju je predložio gospodin Vuičić. Dalje se govorilo ovde, da gradjani treba da imaju pravo peticije ili pravo molbe. Nesumnjivo je, gospodo, da u jednoj pravnoj državi gradjani mogu podnositi molbe. 0 tom nikada sumnje nije moglo biti. 0 tom ima jedan propis i u ranijem Ustavu. Tako je taj slučaj o,pravu gradjana na podnošenju molbi pređviđjen i u predlogu gospođina Jovana Jovanoviča. Stoga ću ja primiti stilizaciju, o tom, koju je g. Jovanovič iznio. Prema svemu ovomu, član 15 sad bi glasio ovako (čita): »Gradjani imaju pravo udruživanja, zbora i dogovora, u granicama zakona. Na zborove se ne može dolaziti pod oružjem. Zborovi pod vedrim nebom moraju se prijaviti nadležnoj vilasti 24 časa ranije. Gradjani imaju pravo udruživati se u ciljevima koji nisu po zakonu kažnjivi. Gradjani imaju pravo molbe. Molbu može potpisati jedan ili više njih kao i ѕф- nravna lica. Molbe se mogu podnositi svima vlastima bez razlike«. Ja držim, gospođo, ovako učinjenom stilizacijom biće zadovoljene sve pogodbe, koj'e osiguravaju slobodu zbora i govora. (Dr. Sima Markovič: Što je sa zborom u zatvorenom lokalu?) Potpredseđnik dr. Tomislav Tomijem? vic: Ustanovljujem da je iscrpljen prijavljeni broj govornika. Ima se sađla preći na glasanje, a pre toga će se pročitati svi predloži, koji su predloženi kod ovoga člana. Ja mislim, da nije potrebno pročitati predlog, koji je sada g. ministar pročitao. Drugi dio predloga g. Joviana Jovanoviča glasi (čita): »Ustavnome Odboru. Predlažem da se Član 15. vladinog predloga rediguje ovako: 12