Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

XVIII. sednica 24. februara 1921. godine.

91

treba, da se redakcija Ustavnog Odbora kod ovog člana uvrsti na kolje drugo mesto, onda ćemo i o tome govoriti. Ima reč g. dr. Žerjav. Dr. Gregor Žerjav: Ja predlažem za član 16. ovakvu redakciju: Čita: »Član 16. Znanost i umetnost slobodne su i uživaju zaštitu i potporu države. Jednako je slobodna univerzitetska nauka. Nastava je stvar države. Osnovna je nastava opšta, besplatna i obavezna u državnim školama. Verska se obuka u osnovnim školama daje deci, u koliko se ne protive roditelji ili staraoci, i to odelito po veroispov-estima i u suglasnosti s njihovim verskim načelima. Državne vlasti mogu dopustiti i privatne škole pod uslovima, koje će ustanoviti zakon. Sve ustanove za obrazovanje bez razlike su pod državnim nadzorom.« Prvi stav nć kaže ništa novo, što nije već kazano u svima modernim Ustavima. Može biti da je novo samo to, da se na novo unose umetnost u— program državni kao važna i duševna potreba narodna, za koju treba da se brine država. U drugom stavu se kaže, da nastava spada pod nadzor državnih vlasti. To je važno, jer treba škola da ispravi to, što je na nama grešila stoletna istorija. Tu se ne kaže, da se ne će obazirati na ove razlike, koje medju plemenima po-stoje, ali treba da imamo garancije, da će toj deci i temelj nacrta u celoj državi biti jedan te isti. Po ovome nacrtu člana 16. dopušta se i privatna škola, ali pod uslovima, koji će se ustanoviti naročitim zakonom. Osim toga traži se za -sve ustanove bez razlike, recimo učiteljske škode, muzeje itd., da su pod državnom kontrolom. Naročito se, gospodo, ,u jednome stavu govori o pučkim školama, narodnim školama, tu se kaže, da je osnovna nastava opšta, besplatna i obavezna. Ako država preuzme školovanje, .onda nastaje pitanje, što će biti s verskim obukama. Tu smo mi mnenja, da odgovara kulturnom stanju i želji našega naroda, da ,se u osnovnim školama daje i verska obuka, i iako to stoji, tu treba da se dadu po principima verskih sloboda izvesne garancije verskoj slobodi. Prva garancija je, da. se moraju vršiti ove obuke odelito po veroispovesti. Druga je garancija, da se verska obuka mora davati u sagilasnosti sa verskim nazo rima dotičnih veroispovesti. Treća je garancija to je takodje izraz principa verske slobode u tome, da roditelji ili staraoci, koji ne odobravaju tu versku obuku, koju dobijaju deca u državnim školama, da se mogu usprotiviti i sama obučavati svoju decu. Ja mislim, da ako ovako stilizujemio ovaj član, da ćemo zagarantovati mir, što se tiče školstva. Ja molim, da se ovaj član 16. primi ovako.

Podpredsednik dr. Tomljenovič: Reč ima dr. Jovan Radonjič. Dr. Jovan Radonjič: Gospodo, ja bih hteo izvesne dopune kod čl. 16. Moj predlog za član 16. imao bi ovako da glasi: »Nauka i umetnost su slobodne. Akademska nastava je slobodna. Osnovna nastava jeiopšta, obavezna i besplatna. Stručna nastava (niža i srednja) besplatna je. Sve javne i privatne škole i državni zavodi za obrazovanje stoje pod nadzorom državne vlasti.« Kao što vidite, gospodo, ovde je čl. 16. dopunjen naročitim umetkom, gde se govori o tome, da nauka i umetnost moraju biti slobodne. Nije potrebno detaljno da kažem, koliko je to danas nužno, da naučnici, koji traže istinu, da ..budu danas potpuno slobodni i da ničim ne budu smetani u tome velikom zadatku tražeći istine. Slažući se dakle .u načelu sa predlogom g. dra. Žerjava, ja sam dodao još jedan . član, naime, da je univerzitetska nastava slobodna. Ja mislim pod univerzitetskom nastavom slobodu govora i reči na katedri i u seminarskim vežbama. Ja nalazim, da je to bezuslovn-o potrebno, jedan sine qua non, da niko, ne bude u univerzitetskoj nastavi ometan ni sa jedne strane. Ovde se dalje govori, da je osnovna nastava opšta, obavezna i besplatna. Mi smo našli za potrebno, da dodamo-, da je takodje i stručna nastava niža i srednja besplatna. Tu se naročito mislilo nia privredne trgovačke i zanatlijske škole. Ne treba naročito da naglašavam', koliko smo mi oskudni u tim školama i držim, da treba svi da nastojimo, da se te škole što više razvijaju. Jer kod nas je u poslednje vreme sve nagrnulo u gimnazije, .tako da mi stojimo pred jednim velikim problemom i da ne znamo, šta ćemo da radimo sa tolikim intelektualcima. Uzgred da napomenem, da je u prošloj godini n. pr. samo u gimnaziji u Beranama bilo 800 učenika. Mi danas samo na univerzitetima imamo oko 8000 učenika. Medjutim, naša stručna nastava potpuno je zanemarena. Kod nas se nije obraćala dovoljna pažnja na stručnu nastavu. Zato ja nalazim, da je potrebno, da država što veću pažnju pokloni toj stručnoj nastavi time, što će ona biti besplatna. To je u glavnom smisao ove moje redakcije, a u ostalomć zadržana je redakcija Vladinoga projekta. Molim vas, da ovo imate u vidu i da izvolite primiti moju redakciju za čl. 16. Podpredsednik dr. Tomljenovič: Reč ima g. Ismet Beg Karabegovič. Ismet Beg Karabegovič: Gospodo, dopustite mi, da kod ovog pitanja i ja kažem nekoliko reči. Ja mislim, da mi kao narodni poslanici, koji radimo ovde u odboru, imamo za dužnost, da donesemo 1 narodu sve mogućnosti, da može u svakom pogledu što lakše da napreduje. Zato smo mi pre dva dana onako dugo- razgovarali o veri i mi smo vas u tom pogledu pomogli. To je pitanje bilo vrlo