RTV Teorija i praksa

televizija nije isključivo delo, sadržaj estetskih vrednosti, več mozaik dmštveno-političkog i kulturnog angažovanja, čiji je krajnji cilj identičan onome kome teži i kritika, a sve radi boljeg programa i рге svega radi televizijske i čitalačke publike kojoj se podjednako namenjuje rad i jednih i drugih. Svojim kratkim odgovorom Prvoljub Pejatovič, autor feljtona TV Beograd se zalaže: „Shvatiti TV proizvodnju i kritiku kao zajednički posao”, Mirč Kragelj, reditelj TV Ljubljana smatra da bi inicijativa o saradnji trebalo da dođe sa obe strane. „Uslov za saradnju” - kako piše Olivera Gajić, reditelj TV Beograd - „neprekidno usavršavanje obe strane u sopstvenom radu i ostvarenje tolerantnog dijaloga koji bi dalje stimulisao zajednički cilj - bolji program.” I makedonski reditelj Dimitar Hristov smatra ovu saradnju neophodnom, ali nalaže da bi u takvom slučaju, umesto narcisizma, obe strane trebalo da insistiraju na konstruktivnosti. Reditelj Džon Timoti Bajford ne vidi potrebu za direktnim kontaktom stvaralaca i kritičara, ali pretpostavlja da bi kritičari trebalo da vide emisije рге emitovanja i svojim kritikama skrenu pažnju gledalaca i pomognu im u odbiru programa, što bi predstavljalo izvestan vid saradnje u kome bi novinski napisi bili posrednici između televizije i njene publike. ~Za uspešnu saradnju neophodno je da televizija ne ostane gluha na izvesne kritike” - odgovorio je snimatelj TV Priština Murat Zeka, dok reditelj sarajevske televizije Muhamed Mehmedović predlaže da se pripremaju zajedničke emisije, poput 7V pošte u kojoj bi kritičari iznosili svoje stavove. Zaharije Tmavčevič inicira godišnju nagradu televizije za najbolji kritičarski opus. ~U nedostatku školovanih TV kritičara trebalo bi da televizija i novinske kuče stimulišu orijentaciju pojedinih izraslih TV autora koji imaju afinitet za teoretski pristup TV mediju, da se profesionalno bave TV kritikom. To bi bila usluga i TV programu” - mišljenje je Рега Radoviča. Urednik emisije iz kulture Savremenici, TV Beograd, Nada Ristič kaže da saradnja može da usledi ukoliko bi kritičari postali objektivniji, bavili se analizom, sintezom i time pružali podršku TV stvaraocima, ali zato bi morali bolje da poznaju program o kome pišu. Njenom mišljenju pridružuje se, između ostalih, skopski reditelj Blagoj Andreev; „Kritičari bi trebalo da budu lica koja stručno poznaju materiju i da imaju natprosečnu kulturu.”

139