RTV Teorija i praksa

Slobodana Perovića koji unosi totalni dizajn u jezik, i Zorana Radmilovića koji unosi igru. }a sad govorim o glumcima, a posle mogu da govorim i šta je, ko i kako radio od reditelja. To su bile neke od najvažnijih stvari, jer sam tada bio na radiju i reditelj i glumac. Sve što je uneto odnah je bilo iskorišćeno. U stvari, zna se iz ispitivanja radija da se registruje svaka šesta reč. Znači, oko pet šestina propada, ne pamti se, što znači da sve treba automatski skratiti, dati u blokovima. Radio je zapravo vrlo dobar za mišljenje - on čoveka tera da razmišlja esencijalno. Ako se izgubi ta osnovna komponenta radija, automatski dobijamo zamor, i pristajemo na nj, ako hoćemo, ali mogućnosti da nam se otvara misao više nema. Sa te strane, dakle, mogu reći da je to bio najvažniji udar na radio, to übrzanje i ta detronizacija oveštalog i osveštanog jezika, koji je, u stvari, bio barijera za prodor stvarnosti kroz zvuk. Jer najstrašnije je, na primer, gledati kako deca igraju decu, umesto da deca reaguju; deca su igrala decu i na radiju i na televiziji, i na filmu, To je bilo strašno, Radio je igrao stvarnost, umesto da govori jezikom zvuka stvarnosti. Pomenuli ste neke glumce koji su übrzali govor u vašim i drugim autorskim radio-režijama. Možete li da se osvrnete na još neke autorske ličnosti iz Vašeg vremena, koje su ponajviše unapredile naš moderni radio, kao i na njihova dela ? Neke od tih ličnosti su, kad sam ja završio s radom na poeziji, već počeie da istražuju dalji sloj poezije. Među njima je Darko Tatič koji je onda ušao s Vaskom Popom, ali je to bila muzika uz reči - naime, Duško Radič, Vasko Popa, itd. Onda, Arsa Jovanovič koji je tu detronizaciju shvatio kao nešto izuzetno, Onda je tu bio Vuk Vučo za koga je šteta što se izgubio iz našeg kulturnog života, ali koji je maltene od samih imena napravio tužaljku, lament nad Beogradom, To je govorila Mira Stupica, na Trećem programu Radija. On je stvarno bio izuzetan sa te strane, čak i kao reditelj. Moram da napomenem da je on načinio izuzetnu pozorišnu režiju Lekcije Ežena Joneska, Ne znam da li je sam bio svestan kako je veliku režiju napravio. Sad smo mnoge stvari zaboraviii, mnoge ličnosti, kao što je Jovan Putnik, na primer, bio u pozorištu Zaboravili smo velik broj tih pregalaca, i nekim Ijudima treba da zahvalimo što su, na primer, izdržaii na radiju, da drže tu dramsku redakciju, koja je, po onom uobičajenom kodeksu razmišljanja, ipak u suprotnosti sa shvatanjem šta je radio... Koje su bitne odlike režije na radiju i gde se sve ona ispoljava u složenom mediju, u odnosu na druge medijalne režije: film,

51