Topola

jena. 1 3) Saxum sacrum, * Saxum, sveta stijena na vrhu Aventina, gdje je Bern tražio (pazio) auspicia, y) Saxa rubra, pogl. ruber; meton.a) * kameni zid. b) kamenit temelj, Capitolium saxo quadrato substructum est. sciibelliun, i, bolje scabillum, n. [dem. od scamnum] upr. klupica; drveni poplat, đon; kojim se udarao takt, Suet.; njim se davalo i znamenje spuštanju zavjese na početku glume (sr. aulaeum), Cic. p. Cael. 27, 56. scSber, bra, brum, adj. hrapav, šugav, otrcan, * -f- unguis; * tophus; * robigo; s. bibulaeve chartae; * pectus illuvie scabrum; * s. intonsusque homo, scabies, ei,/, [scaber] 1) hrapavost , ferri. 2) * f svr ab, šug a\ 3) tp. svrb ež, s. et dulcedo; (Hor.) inter tantam s. et contagia lucri. scfibo, scabi, —3. grepsti, česati, trti, caput, Hor. Scaea porta ili pl. Scaeae portae n-6Xai\ S k ej s k a vrata, zapadna vrata trojanska, Verg. scaeua, ae, bolje nego scena, f. [oxrjvri] pozorište u kazalištu pak u tom značenju i kazalište, in scaenam prodire; in scaena esse, biti glumac; de scaena decedere, s požarištem se (za vazda) raskrstiti; in scaenam redire; * agitur res in scaenis; committere alqd scaenae, izabrati predmetom glumi; * scaenis agitatus Orestes, po požarištu -- u prikazivanim tragedijama ; silvis s. coruscis, šumom obrastao proplanak (čistina): prenes., •]- o sastancima i školama retorskim za vježbanje u govorništvu; tp. a) požarište svijeta, javnoga rada, svije t, također gizda i slava, in scaena, id est, in contione; quia maxima quasi oratori s. videatur contionis; quamvis sphaeram in scaenam (svijet), ut dicitur, attulerit Ennius; quae si minus in sc. sunt (na očima, na vidu), at certe cum sunt prolata, laudantur; * se a vulgo et s. removere ! scaenae servire, svijetu se pokazivati, ugađati ; ad s. pompamque sumuntur (verba], radi gizde i nakita (o govorniku) ; -f- nec minore scaena Mausoleo intulit urnas, b) prigotovljena komedija, dogovorena stvar, s. totius rei haec est, Cael, u Oie. ep.; s. ultro criminis parat, Tao. scaenicus, adj. pozorišni , kazališni, venustas; artifices s. ili samo scaenici, glumci; ■f scaenicus, glumae; -j- kao pogrda, p o zori šn i junak; ludi scaenici , glume naprema igrama gladijatorskim i nal.; * adulteria, prikazana na požarištu. scaeva, ae, f. [scaevus lijevi] znamenje na nebu, bpazeno na lijevoj strani, sretno ili nesretno, Plaut.

seaevola, ae, ni. [scaeva ] amajlija, pueris turpis res {u obliku muškoga uda) in collo suspenditur, bonae scaevae sausa scaevola'appellata Varro; stoga je pridjev plemenu Sepiimijevu i Muoijevu po njihovu grbu. Livije ga dovodi od scaevola (manus) šuvak. scalae, arum, f. (kasno sing. scala) [scando] stube, ljestve, scalis positis muros ascendere; scalis aggredi; f s. applicare moenibus, •f muris admovere; -j- opponere; -j- s. erigere; -j- scalis evadere; * haerent parietibus s.; * s. in moenia poscit; cum se fugiens in scalarum tenebras abdidisset; se in scalas tabernae librariae conjicere; (Hor.) latere in scalis, pod stubama. Scaldis, is, m. Skald, rijeka u sjevernoj Ga-liji, sada Sah eide. scalmus, 1, m. [nxaluog\ kvrga na sirani broda, kroz koju se promiče veslo, palac, navicula duorum scalmorum, na dva vesla; s. nullum videt, čunu ni traga. scalpellum, i, n. [dem. od scalprum] lan četa, skalpel. scdlpo, scfilpsi, scalptum, 3. upr. grepsti, kopati, trti, terram unguibus ; u drvo, u kamen i nal. rezati, sjeći, rezuokati, i nal., manus apta est ad tingendum, ad scalpendum; * querelam sepulcro urezati na itd. scalprum, i, n. [scalpo] nož za reskanje, urezavanje i nal., navlast. a) (Hor.) b tekija, postolarski nož. b) dlijeto, s. fabrile, o) •j- per iš. -J- scalptura, ae,/. [scalpo] melon., rezbarija. sealpurio, 4. [desid. od scalpo] grepsti, jedn. Plaut. Aul. 3,4, 8. Scamander, dri, m. [SxauavSQog\ Skamandar, rijeka u Trojadi, i Xanthus [d Sartfoj] nazvana (po boji), Hor. Verg. Ov. scambus, adj. [axa/.if)6g] krivbnog, jedn. Suet. Oth. 12. scammonea, ae, f. [ny.auutavna] vrsta slaka, iz kojega se vadio sok za čišćenje, (Convolvulus scammonia L.). scamnnm, i, n. [scando] klupa, podnožje, scamnum facere, Hor.; longis considere scamnis, Ov.; u pril., * regni scamna, kraljevski prij e stol. scando, scandi, scansum, 3. i) intranz. petljati se, uzlaziti , in aggerem; *in domos superas; uzlaziti , dizati se, uspinjali se, * scandens arx; * timor et minae s. eodem, quo dominus; -J- supra principem. 2) iram, penjati se na što, malos; vallum; muros; * equum; * Capitolium; * regna parentis, o gigantima; * s. aeratas vitiosa naves cura. -J- scandula, ae, bolje scindnla, f. [scando] stndra. 952

scabellum—scandula