Topola

Sc&ntTnius, ime rimskomu plemenu; adj. Skantinski, Skantinijev, lex Scantinia de nefanda Venere. Scantias, Skanoije, ime rimskomu plemenu ; adj. -tins, Skaneijev, silva (u Kampaniji). scapha, a e,/, \axdgj\ čun, Samae. scaphium, ii, n. [dxdtpwr] (rijetko) up. čunak, posuda za piće, nalik na čun. Scaptia, a e, /. S kap oij a, stari grad u Laciju. Odt. a) Scaptias, adj. skapoijski, tribus. b) -}- supst. Scaptienses, ni. ljudi iz skapcijskoga tribusa. Scapula, ae, m. S kapula, pridjev u kornelijskom plemenu , odatle Scapulanus, adj. Skapulin. scapulae, arum, f. upr. lopatica, leđa, u posl. (Ter.) pendere scapulas: biti izbijen. scSrus, i, m. [crz«oog] papigio a, l e n i c a, u Rimljana, slasna, morska riba, (St.), Hor. Suet. scatebra, a e,/. [scateo] šiklanj e, iz vir đnj e (vode), * unda scatebris temperat arva suis, scateo, ui, 2. (pjesnički i scato, 2>.) 1) * šikljati, Izvirati, fons. 2) biti pun puncat, vrvjeti, arx.scatens fontibus, Liv.; * pontus beluis. seStnrrlgo, i -tirlgo, inis, f. [scateo] izvorvoda. seaturrio, 4. = scateo 2), Curio totus hoc s. pun puncat je toga, Cael, pri Cio. fam. 8,4, 2. scaurus , adj. [axavQos] kvrgavih glezavja; u Hor. sat. 1, 31, 48. illum balbutit s. pravis fultum male talis, od prilike ~grudica“; kao pridjev u emilijskom plemenu, pogl. Aemilius, scazon, ontis, m. [ <jy.a(<nv\ hromi, jamb, holi jamb, jampski trimetar sa spondejem ili trohejom u posljednjoj stopi, Plin. ep. 5, 11, 2. scelerate, ad,v. s komp. i sup. [sceleratus] zločinački, zlikovački, opako. sc6l6ratus, adj. s komp. i sup. [partio, od scelero] 1) zločinom okaljan, opačinom pogrden, * terra ;* limina Thracum ; S. vicus, opaka ulioa, u Rimu u kojoj se kći Servija Tulija preko mrtvoga tijela očeva prevezla; campus S., mjesto, gdje su se Veslalke žive ukopavale, kojima se dokazalo, da su se ogriješile o čistoću; * s. sedes, * limen, slan bezbožnika pod zemljom. 2) zločinački, zlikovački, opak, homo; s. et nefarium facinus; contra patriam s. arma capere; preces; * gens; * insania; * hasta; * s. sumere poenas, za zločin kazniti ; * Proteus, lukav; supst. scelerati. 3) * zlosreoan, strašan, fi'igus, * scelero, 1. [scelus] zločinom okaljati, opačinom pogrditi, pias manus; parentes, Sc6l6rosus, adj. [scelus] pun zla , opačine, opal; übi ego illum s. et impium inveniam, Ter.

sceleste, adv. [scelestus] opako, zlikovački, dicere, facere; bellum suscipere; suspicari, lukavo. scelestos, adj. s komp. i (pretkl. sup. [scelus] 1) opak, zao, homo; facinus; res; nuptiae; sermo scelestior; me s. qui non circumspexi (Plaut), liide mene, koji Ud. ; kao ukor ili grdnja: lopov, hulja, i sup,, Com.; scelesta, ti huljo, Com. 2) (Plaut.) zlosrećan, strašan, annus. scelus, eris, n. 1) zločin, opačina. nedjelo, s. quoque latere inter tot flagitia; in omni genere et scelerum et flagitiorum; s. legatorum interfectorum, übistva poslanika ; minister sceleris, übijstva; s. facere, admittere, committere, concipere, edere, in sese concipere, suscipere; divinum et humanum, prema bogovima i Ijudma; hinc pietas, hic s.; ejusdem amentiae scelerisque socios; s. ac furori tuo; quod a tuo s. abhorreat; poenam improbitati, nequitiae, sceleri libidini debitam. 2) konhr., a) lopov, hulja, bestiis, quae tantum s attigissent; često (Com.) kao psovka, lopov, hulja, bbješenjdk, s. viri; (Verg. Aen. 11, 407.) artificis scelus, hulja, pletkar; i sa pron. u m., illic s., Ter. b) nesreća, zlo, Ter, Scepsios, adj. [tSzrppiog] Scepsijs Ttj, gradu Scepsisu u Maloj Aziji pripadajući; Metrodorus, Soepsijae; * samo S. * sceptrifer (scaept,), fera, ferum, adj. [sceptrumfero] žezlbnoša. sceptrum (i scaept.), i, n. [nxfjnTgor] soeptar, žezlo, znak dostojanstva i ugleda, -j- trium fator ski, * kraljevski u tragediji; -]- Jovis; *vi ada, vlast, kraljevska čast i nal. sceptuchus, i, m. žezlbnoša, dostojanstvenik, na istoku veliki državni doglavnik, jedn. Tae. ann. 13, 83. scheda ili sclda, ae, f. {a/Jčr(\ cedulja. -[- schema, fitis, n. f/fp «] držanje tijela, u igrača (plesača) Ud. * Schoeneis, idis, i * Schocneia virgo ili * samo Schoenefa, f. kći Sheneja (Schoenous), kralja beotskoga = Atalanta. schdla, ae, f. upr. dokolica, pak 1) učeno istraživanje i rasprava, čitanje, učeno razlag anj e zadanoga predmeta, explicare, habere s.; sunt certae s. d. exsilio, de interitu patriae etc.; quinque dierum scholae. 2) mjesto, gdje se tako raspravlja, poučava: škola, scholae rhetorum, philosophorum; \ scholam aperire, -j- scholam (poučavanje) dimittere. 3) pristalice kojega učitelja, škola, nauk, clamabunt omnes philosophorum s.

953

Scantinius—schola