Topola

danda est, ne qua amicorum discidia fiant; sin tale alqd evenerit (prva je pogodbena rečenica, koja se po smislu sprijed nalazi: si amicorum discidia non fiunt, bene est); cura mea solet in hoc versari, si possim, ut boni aliquid efficiam dicendo, sin minus, ut certe ne quid mali; tako i sin autem u Oie. p. Roso. A. 46, 137. Caes. b. G. 5, 35, 3, 4. itd.; si pares aeque inter se, quiescendum, sin, latius manabit; sin quid multa enim utique postridie. sinapi, indekl. n. ili -pis, is, f. [c dvam] go r liši ca. sincere, adv. [sincerus] 1) dobro, pravo, Plaut. 2) iskreno, pošteno. sinceritas, atis , f. iskreno st, istinito st, poštenje, Phaedr. sincerus, adj. s -}- komp. i -j- sup. 1) čist, nepbmiješan, nelioen, nepokvaren, nepovrijeđen, s. integrum que conservare; secernere fucata a s., nepravo od pravoga; (lior.) vas, (Ov.) genae, pars, (Plaut.) tergum, bez crvenih masnica od, batina; -j- gens, koji nije primio tuđe čeljadi i običaja; -J- populus; -j-natura, (Liv.) s. equestre proelium, u kojoj su se samo konjanici borili; voluptas, čisto; non s. gaudium. lAv.; sincerius gaudium, Just, 2) lp. čist, neoskvrnjen, nepokvaren, judicium, * Minerva; pošten, istinit, fides; pronunciator rerum gestarum, nepristran, nihil sinceri. sinciput, cipitis, n. [semi-caput] prednja polovica glave ; tp. non tibi sanum est s., ti si oanut. sine, praep. s abi., bez, (sr. absque cum uxore, tum s. ea; cum fratre an s.; s. ullo periculo, s. ulla dubitatione, bez ikakve sumnje; naprotiv,. non s. aliquo periculo = cum aliquo p. (sr. aliquis); ne s. omni quidem philosophia; s. dubio, bez dvojbe ; u zamjenu negalvmomu ndjektivu, animum sine corpore; lectionem s. delectatione, nedrdgo; vir s. metu; senectutem s. querela; illa (argumenta), quae s. arte niaxug uxi/voi appellantur; * pugnabant s. pondere habentia pondus; (Hor.) non s. = sa (o. i.), pod, non s, fistula; non s. dis; non s. fumo; * kadšto stoji za supst., vittis nemo s. nascitur. slugillatim, pogl. singulatim. singularis, adj. [singuli] 1) posebni, non est s. nec solivagum genus hoc; aliquos s. egredi conspexit , pojedince ; s. hic mundas; s. imperium, potentia, gdje jedan vlada ; (Eutr.) certamen dvoboj; beneficium; sunt in te quaedam s., nešto osobito ; f o mjestu, napose, locus; -j- singulares, iurn, m. g arda carska, koju su kojekamo šiljali. 2) j e dini, os o-

bit, izvr stanjopoi ingenio atque animo s.; Aristoteles in philosophia prope s.; virtus također pokudno, nequitia, crudelitas, singulariter , adv. [singularis] klas. samo tp. osobi to, alqm diligere. singiilatiin ili (pravije) singiilatim, adv. napose, poj e din ce, po samce, circumire, od jednoga do drugoga; disserere, singuli, ae, a, (sing. singulus, pretkl. i kasno) adj. num. distr. 1) po jedan, quibus s. naves erant attributae ; in dies singulos, od dana do dana, svakim danom. 2) posebni, napose, posebice, jedini, j editi, frequentes an pauci an singuli; honestius eum vos universi quam s. haberetis; in s. rebus, u svakoj pojedinoj stvari; verba [sr. simplex c)j. singulthn, (singultius), z upinjući; s. pauca loculus Hor. singulto, 1. [singultus] 1) intrnnz. \j e cati : * o umirućem, kropiti. 2) * iranz. izjecati, hropeoi izdahnuti, animam; sonis singultatis. singultus, us, m. (od singuli) je ea nj e, fletus cum s.; * kod umirućih, hropac, hrbpnj a. Sinis, is, m. [Jdvig, razbojnik] Sin is, od Tezeja nadvladani razbojnik, Ov. sinister, adj. s pjesn. komp. (kojemu je. značenje pozitiva), 1) lijevi, sinistra, ae, f. lijeva ruka, ljevaka, šuvaka ili lijeva strana. 2) tp. a) nesretan, nevoljan , protivan, zao i yial., -j- sermones; f fama; * notus s. pecori; * pugna Cannensis ; * signa; * supst. sinistrum, zlo. b) nevješt, nespretan, naopak, * mores; -j- interpretatio, -[-natura. 3) o znamenjima i nal., a) po rimskom običaju, budući da je motrilao prema jugu gledao, te mu istočna strana na lijevo bila ; = povoljan, na dobro sluteći, fulmen, Cic. de div, 2, 85, 39„ * cornix, * tonitrus, b) (rijetko) po grčkom običaju, budući da je motrilao na sjever gledao, te mu zapadna strana na lijevo bila, = nesretan , nepovoljan , omen, avibus sinistris, Oo.; cur autem ea comitia non habuisti? an quia tribunus pl. s. fulmen nuntiabat? Cio. Phil. 2, 38, 89. •f sinisteritas, atis,/. [sinister] (rijetko) tp, nespretnost. sinistre, adv. [ sinister ] nedr ago, nepovoljno, neprijazno, [sr. sinister 8) b)], * excipi; f accipere, sinistrorsum ili -sus, adv. [sinis terversus] n n lijevu stranu, ruku, na lijevo. siuo, sivi (syno. sisti, sistis, siris, sirit, siritis, plsqpf sisset, sissent), situm, 3. npr. položiti, spustiti ; ali u tom značenju samo još u partio, situs i u kompoz. pono [posino]; inače: dopustiti, dati = ne hraniti-, sr. fero, patior), vinum ad se importari non s.;

985

sinapi—sino