Topola

non sinimus gentes Transalpinas oleam et vitem serere; ne justitia quidem te sinet ista facere; hio non est situs accusare eum, nije mu se dolo itd.; (Ter.) sntikonj.; (Ter. Hor.) samim konj. , * s. arma viris; * sine hanc animam, prosti mi dušu (= život) ; non sinat hoc Ajax, kadšto s aco. eliptično teko , da treba u misli dodati inf. (raditi, ići, ostati i nal.), sine me, sinerem illum. Ter.; * neu propius tectis taxum sine; apsl., non feram, non patiar, non sinam; f sinentibus nobis, s našim dopuštenjem. Navlast. a) (po govomju) sine, nek, neka, feriant sine litora fluctus, Verg.; također samo sine; neka, nek; ne dii sinant. (Liv.) istuc ne Jupiter sirit, ne dao bog! ne daj bože. (Curt.) neo dii siverint ut etc. b) ostaviti se, kaniti se, bdumiti ndumljeno (kao lav), (Verg.) nunc sinite (s obzirom na predidaće certare odiis i res rapuisse); (Plaut.) vin’ vocem ? sine. Sinon, onis, m. [žtvcov] Sinon, Grk, koji je svojim pretvaranjem nadlukavio Trojanae te su drvenoga konja u svoj grad uvukli, Verg. Sinopa, ne, f. i Sinope, es, /. [živaijnj] Sinopa, 1) grad u Pajlagoniji, zavičaj cinika Dijogena. Odi. supst. a) -penses, ium, m. Sinopljani. b) -peus, [2Uvumtvg\ -pei, m. Sinopljanin. Plaut. Ov. 2) grčki grad u Laoiju, koji su kasnije Rimljani naselili i Sinuessa nazvali. Sinuessa, ae, /. pogl. Sinope 2); adj. -ssanus, sinueski. sinum, i . n. trbušata zemljana posuda, vrč, Plaut. Verg. sinuo, 1. [sinus] svijati na obluk, vijugati, narugati, uvijati, * arcum, * (equus] s. alterna volumina crurum; * serpens sinuatur in arcus; -}- muri introrsus sinuati, sinuosus, adj. [sinus] zavojit, boran, * vestis; * flexus (o zmiji). sinus, us, m. 1) zavoj, nabor, * vijuganje zmije; o haljini, sinu ex toga facto, nabravši togu; o zavijanju pri zamahivanju, Liv.: * o nadimanju jadara vjetrom; sinus implere secundos; pleno pandere vela sinu; f fronte simul et sinu (lukom) excipi; u Tac. Germ. o. 37. Eundem Germaniae sinum proximi Oceano Cimbri tenent, onaj dio Germanije, koji ingenti flexu in septentrionem redit, kako je u o. 35. rečeno; navlast. široki nabor toge, koji se načinio, kad se toga oko lijevoga ramena zametnuta, pak istom rukom prihvatila iako, da se u tom nabora kao u torbi svašta' nositi i sakriti moglo, po tome dio tijela pod naboram; njedra, cedo literas ex ipsus sinu; posl., in sinu gaudere, u sebi se veseliti; * in tacito gaudere sinu; * in ;acito cohibe gaudia clausa sinu (Hor.) talos nucesque ferre sinu

laxo - zanemariti ; odt. * džep, novčana kesa; \ jatak; -}■ haljina, indue regales sinus; Tyrio prodeat apta sinu; tp. a) njedra, = ljubav, briga, pažnja, okrilje, zaklon, utočište, iste vero sit in sinu semper et complexu meo; (Curt.) in sinum accipere, u naručje uzeti; de complexu ejus ac s., in sinu est meo, in s. est, u srcu; calumniatores ex s. suo apposuit; in sinu gestare; in sinum psilosophiae (u naručje) nostra voluntas nos compulit; Aetolia in sinu pacis posita; Bibulum noli dimittere ex s. tuo ; -J- in s. amici deflere; -j-res publica in Vespasiani sinum cessisset; f in s. avi falsa perdidicerat; po tome također f skrovište, začkoljina, abditis pecuniis per occultos aut ambitiosos s.; quos übi spoliis et sanguine expleverint, mutari exquirique novos s. et varia praedandi vocabula ; -}- vlast, Cremonensium opes in sinu praefectorum legatorumque fore. b) sredina, srce čemu, in sinu urbis sunt hostes. 2) zaliv, zaton, maritimus; oppidi; (Curt.) o bregovima, sinum facere; sinus mOntium = draga, dolina; po tome a) zemlja na zalivu, rt, Maliacus, Liv.; terrarum ingens, subjectos sinus, beatos Campaniae s., propior, Tao., vaIjada i Qerm. 1, 1. cetera Oceanus ambit latos s. et insularum immensa spatia complectens. b) gudura, rasjelina, Arpini terra campestri agro in ingentem s. consedit, Liv. siparium, ii, n. [o/Trapoj] mali zavjes u kazalištu (upotrebljavao se među prizorima u komediji; sr. aulaeum), post siparium, za zavjesom = potajno. Siphnos (ili -us), i,/. \Ehpvo;\ Sifno, jedan od oikladskih otoka u Egejskom moru, s. Sifanto, Curt. slpho, onis, m. [a kpm’] sifon, cijev a) (pretkl. i kasno teglica. -j- b) štrcaljka. siphunculus (sipunc.), i, m. [dem. od sipho] cjevčica na vodovodu, Plin. ep. Sipontum, i, n. [2a7rovj] Sipont, grad s lukom u Apuliji. Odt. Sipontinus, adj. sipontski. Sipylus, i, ni. [ZCnixkog\ Sipil, gora u Lidiji. sl-quidem, (pravije se piše rastavljeno; sr. si i quidem) da ako, jer; navlast. u odgovoru za prividnu potvrdu, ako se koji uvjet izvrši, occurit illud; Igitur ne Clodius quidem de insidiis cogitavit quoniam fuit in Albano mansurus. Si quidem exiturus ad caedem e villa non fuisset, t. j. dakako, da nije itd. i abducet Patroclus, credo, ut collocet in cubili, ut vulnus obliget. Si quidem homo esset; o morem praeclarum disciplinamque quam a majoribus accepimus! Si quidem teneremus; sed etc.

986

Sinon—siquidem