Topola

sirempse, (valjada stegnuto, similis re ipsa), posve jednako, sasvim isto, tako isto, Plaut. Sirenes, num, aoo. sg. -ena ili - enas [2kiQ7jveg] Sirene, po priči ptice s djevojačkim licem, stanovale su na jugozapadnoj obali Italije, te mamile i upropašoivale one, koji su mimo brodili; Sirenum insulae, tri mala kršna otoka na jugozapadnoj obali Kompanije, Verg. Ov.; * lp. sing. m a mil i c a, improba Siren Desidia. sirins, ii, m. [aelgiog] pas (zvijezda), Verg.; atrib., silius (Sirijev) ardor, Verg. pasji dan i. Sirmium, ii, n. [Zlogiov] Sirmij, grad u donjoj Panoniji (u Srijemu), Eutr. sirpe, is, n. = Jaserpitium, što pogl. Plaut. sirpens, etc. pogl. scirpeus etc. -j- slrns, i, m. [ffstpof] jama, žitnica. sis, pogl. 2. volo 1) g) = si vis; sultis = si vultis. Sisapo, onis, /. Sizapon, grad u pokrajini Hispania Baetica, u okolici bilo je bogatih ruda od srebra i rumeljke (zinnober). Sisenna, ae, m. Sizena, a) (Lucius Cornelius), rimski govornik i pisac historije, b) nekaki psovao čankoliz, Hor. sisgr, eris, m. [ atoaoov ] matovilac, repušao, (sium sisarum Lmn.), Hor. sisto, stiti i steti [ne valja zamijeniti sa steti od sto; sr. dolje 2) b)J, statum 3. l) tranz. a) * \ postaviti, dovesti, ego jam ilium huc tibi sistam in viam, Plaut.; alcui jaculum in ore, gladium in stomacho, aciem in litore; huc sororem; suem ad aram; monstrum arce; alqm tutum in limine, kući dovesti; cohortes expeditas super caput hostium s. a) \ sagraditi, načiniti, templum isdem vestigiis; tropaea; effigies eorum, p) u sudbenom jeziku : na sud p b staviti u određeni rok, alqm; često s. se, s. vadimonium, doći na sud. Po tome uopće: s. se, postaviti se, doći kamo, naći se gdje, des operam, ut te sistas; se vegetum alcui; (Tao.) se patris patrui que vestigia prementem iisdem in terris victorem s. b) ustaviti koga ili što, legiones ; impetum ; gradum, stati ; fugam, Samnitem, legiones, Liv.; također (Liv. 6, 29, 3.) non prius se ab effuso cursu sistunt [valja razlikovati od sistere se p)]; -[• vim hostium, odoljeti; * equos; * pedem; * sitim; * aquam; j- ventum; * opus, prestati djelom, * lacrimas; * fletus; * querelas; * minas; * modum; * rem Romanam, utvrditi. 2) intranz. a) postaviti se, (Plaut.) capite, na glavu, b) ustaviti se, stati, ad Myonnesum stetit; f sistere legionem jubet; * amnes; *

telis non s. contra; * übi s. detur; tako i Verg. Aen. 3, 404. transmissae steterint (ne od sto) trans aequora classes, t. j. finem currendi fecerint = stabunt ; t. t., postaviti se na sudu, Quintium non stetisse, a) tp. (rijetko) opstati res publica s. non potest; impers. Liv. sisti non potest, ne može se opstati; vix concordia sisti posse; nec sisti posse, ni etc. Partio, status, određen, uros en, dies; dies cum hoste; sacrificium; * sacra; * signa; f mercatus. * sistrum, i, n. [adargov] oagrtdljka, kojom se u Egiptu čagr talo pri službi Izidinoj; sarkastioki kao bojna sprava u vojsci Kleopatrinoj. sisymbrium, ii, n. [aiavujSgoov] majkina dušica, Ov. Sisyphus, i ,m. [Atavipog] Sizif, sin Ejola kralja u Korintu, poznat kao lukav razbojnik, koji je na drugom svijetu morao uz brdo valjati kamen, koji se uvijek natrag otisnuo. Odt. * Sisyphius, adj. Sizifov. sitella, ae, /. [dem. od situla] glasovnima, (vodom napunjena posuda. Vađenjem pojedinih ždrebova, koji su na površini plivali, određivao se red, kojim je trebalo glasovati). Sithon, onis, m. \Z(9-<av\ Sit on, sin Neptunov, kralj na tračkom Herzonezu. Odatle * Sithon, onis, * -thonis, idis, * -thonius, adj. sitonski = irački; supst, -nii, orum, m. Sitonci, Tračam, Hor. siticulosus, adj. [sitis] sušan, Apulia, žedna, Hor. sitienter, adv. [sitio] (rijetko) tp. željno, lakomo, expetere. sitio, 4. [sitis] 1) intraz. žednjeti, žedan biti, post., s. mediis in undis, u najvećem obilju zlopatiti, Ov. Odatle suh biti, sa sušiti se, agri; * Air i, Indi sitientes (mjesto zemalja); * herba; * herbae; -j- colonia sitiens, bez vode; ipsi fontes jam sitiunt, presišu. 2) trana, žedan biti čega, žeđati, aquae sitiuntur; tp. biti veoma pohlepan, željan, lakomiti se na što, Übertatem; sanguinem; honores; sitientem me virtutis tuae deseruisti; sitientes aures, željne glasa; eo gravius avidiusque sitiens (voluptates), sitis, is, /. 1) žeđa, sitim explere, depellere, * restinguere, * exstinguere, * sedare. 2) suša, suhd t a, * deserta siti regio ; * hiulca siti findit canis aestifer arva. 3) tp. žeđa, p ožu da, pohlepa, cupiditatis; * argenti; * cruoris. Situla, a e,/, posuda, a) vodena, b) glasovnioa za ždrebanje, Plaut. (, sr. sitella). 1. situs, adj. [partio, od sino] 1) kao partio, položen, postavljen, in suo quidque loco nisi erit mihi s. supellectilis, Plaut.; ea (mater

987

sirempse—situs