Učitelj

770 Учтљитељ

dete vaspita za samostalnost i nezavisnost. Već od mališana od 3 godine traži da se navikava sam obuvati i oblačiti, „svaka pomoć, koja nije apsolutno potrebna treba se smatrati kao nekorisnom.“ Tim dete zadovoljuje svoj nagon za radom, koji se postepeno razvija, te iz prostih vežbanja pripravlja se za praktični život. O disciplini i poslušnosti veli autorka, da |e sretna što može reći, da nikad nije vidila ni čula nijedan slučaj zločestoće svojevoljne medju đecom u „Casa dei Bambini“ dok je kod malih Amerikanaca našla „Vraga u telu“. Uzrok је zločestoći lizička glad ı umor, kao i intelektualna glad, te umor izazvan Uumetnom pobudom, razdraženost, što roditelji navaljivaju da posmatra izvesna nekorisna pravila. „Kad dete može da bira izmedju dobrog i uredjenog života i života nedisciplinovanog, iskustvo uči, da će predpostaviti eksistenciju aktivnu i interesantnu u „Casa dei Bambini“. Autorica osobito interesantno u glavi: „Dilerencija sistema Montessori i Kindergartena“ ižnaša razliku. Tako veli: Centar u Froebelovom zabavištu je nastavnik, koji proučava, dok je centar Montessorijeve škole učenik u času učenja. | .

Jedan od glavnih principa je da svaki napredak treba da dolazi sa svojevoljnom akcijom samog učenika, zato se zahteva da se u ovim školama učiteljice mirno povuku iz sredine dece oktpirane rađom i pasivno sudeluju. Dilerenciju izmedju Casa dei Bambini i Kindergartena daje jedna mala vrlo karakteristično, koja je polazila i jednu i drugu školu. „Kaže mu se, hajde, hoćeš li da radiš ovo ili ono“, dok u zabavištu se odredi što se treba rađiii.

; Šio se liče moralnog vaspitanja, protivnici Su kritikovali metodu Montessori, da se stvaraju male egciste, koji su zabavljeni samo razvitkom svoje ličnosti.

Medjutim istinita moranla eksistencija sastoji se u primanjii svojevoljnom jednog spirituelnog zakona, a to je remek delo više, redje i teže u živuftu čovečanstva. D-r Eisenstiždter veliki pristalica ' Montessorijeve metode veli: „Pojam moralne odgovornosti stiče se u praksi“. I u praksi se stvaraju moralne premise kod mališana, koji provadjaju život u komuni. Nitko pre italijanske doktorke nije nam znao pokazati sa tako sigurnom očiglednosti, da posmafranje biljke, predvidjanje njihove potrebe za mlade duše ie način najprostiji i najprirodniji da se stvori prva ideja ekonomije opšte vasione, borbe medju silama dobra i zla, stavljajući SVi aktivnost u moć dobra. U svom ekspozeu o motalu pisac zaključuje