Židov

Ima pojava

iar našeg cijonistjčkog živote, koje nam mogu van svake nje dati ozbiljan povod da kraj njih stanemo i da, zgranuti * e na d njima, razmislimo, smijemo Ii dopustiti, da se ; dalje zbivaju i da nam rastaču deblo svih naših nastoa Pogotovo treba da o njima razmislimo sada, kad smo oo ijarske akcije bili uvjereni, da smo ojačali svoj pokret ivrstili organizaciju, pa; da na osnovu tih dviju činjenica emo lako i mimo koraknuti i poći na dalji rad. Doista, mi bismo mogli da bez mučnih i velikih briga, > uz napore, krenemo unaprijed svim svojim nastojanjima, ne bi bilo kočnih sila, koje ne daju da nam se kolesa rču onako, kako bismo mi željeli da idu. Sve mi dolazi rijonistički život u nas nakon ijarske akcije isporedim s um strojem, koga je mami i brižni gazda iznova oličio, ravio mu ognjište i kotao, stavio mu novi zamajac, a kad b, da se stroj stavi u pogon, vidi gazda, da na kotlu ventili uitaju, a osovina u zamajca kreće se kpčena u zardjalim Stima. Nema druge, trebat će da se baci stari stroj u žei, i da se kupi novi. Mjesnoj cijonističkoj organizaciji u Rumi odaslani su šem 5686 još u pjočetku god, 1926, Ta ista organizacija kao , druge, primala je kroz 6 mjeseci detaljna obavještenja i tstva o organizaciji šekelske akcije. Rezultat: Iza pola ne, na poziv da zaključi šekelsku akciju, ta organizacija, sve šekalim nerasprodane u Zagreb. A da ni ne kuša vdati ovakvo svoje postupanje. Ostavljamo ovaj slučaj bez komentara. Ima još sličnih orlaoi ja. Neka se zamisle oni kojih se tiče. Još više. Ima unutar našega saveza organizacija, koje od bra 1925. nijesu pronašle vrijednim ili nijesu imale vrea, da dadu svome vodstvu u Zagrebu glas o sebi. To su najveće organizacije, barem po navodnom broju člai po broj« samozadovoljstava i blještavih fraza. Medjurazmjera je ovih brojki sa onima Keren Kajemeta i Kercn soda indirektne naravi. Što više riječi, tim manje djela. 0 neka bude za danas bez komentara. U mjesecu julu židovska omladina naše države imat će sleta. Oba od nekoliko dana, oba na iste dane, ali jedan 1 grebu, drugi u Sarajevu. Omladinski Savez i Okrug Maa, kanda precjenjuju svoje snage, a s time i snag« našeg oiikog židovstva, ako za volju trica i usijanih glava polako daleko, da te snage cijepaju. Znamo koliko je uvijek teško da se priredi onaj jedan slet omladine i koliko je ajalo materijalnih i moralnih žrtava, pa se pitamo, čemu iđa ovako radi i za čiju je to volju. Što može da si doiidovstvo Poljske fli Njemačke, ne može ovo naše od Hko desetaka tisuća. Naš je, i onako malen broj cijonie omladine stavljen na beznačajnim stvarima neozbiljnih rva pred dilemu i kušnju u pogledu svoje cijonističke pri>sti i afinitete, pa stavlja, ne svojiom krivnjom, u pitanje uspjeh ovakovih rasparčanih priredaba. Možda će na licu a voždovi vidjeti da sastanak od 150—200 ljudi još nije reba nam nužna i brza ispravka ovakvih pojava. Prije u našem Savezu. Žeijeo bih da se u ovom našem Savezu iednom čuje muška riječ i osjeti mišićava ruka. Nijesmo > daleko od nastajnog Saveznog Vijeća, ali kad se ondje u>o, onda treba prvo da riješimo pitanja odgovornosti i deta. Odgovornosti u tome smislu, kako bi u Savezu najtanje, da barem oni, koji su na čelu grupama i mjesnim 'onosimo ovaj članak kao izričaj ličnog mišljenja piščeva. Ured. »Židov a«.

■ i pokrajinskim osjete, te su sve stvari, koje trebaju da se 1 riješe, stvari njihove vlastite, a i dužnosti vlastite, pa niihovo zapostavljanje znači ono, što se u običnom životu, zove osobinom nestalna značaja zbog bijega pred ispunjenjem preuzete dužnosti. U ime dobrovoljno preuzete dužnosti cijonizam je prcozbiljna stvar, a ispada kao nečurno pregažena kraj onih ljudi, štp je pred svijetom nose zbog svoga glasa, a u sebi, pa i van sebe često nogama gaze. Ukratko, nama barem posredno na čelu treba da budu cijondstički mačajevi. U uskoj je vezi s time i pitanje autoriteta. Naše vodstvo nema autoriteta. A nema ga zbog toga, što se kroz njegov rad već kroz sedam godina vuče neautoritativni gest, što se obzire u neodlučnosti na svaku zapreku ina svaki trn na putu. Kome se hoće autoriteta, taj treba prije svega da vidi istinu, a zatim da se nje ne boji. U konkretnom slučaju našeg Saveza to znači: vidjeti njegove bolesne strane pa ih rezati, a ne liječiti. Kraj neautoritativnih gestova naš cijonizam ispada neozbiljnim. I taj njegov rad ispada neozbiljnim, ako se ne nadje način ine nad ju ljudi, koji će umjeti da zbog ozbiljnosti, svetosti i čistoće cijomzjna iz njegova kruga izbace sve one, koji su u njemu destruktivni svojom ili tudjom voljom. U daljoj konzekvenci oba ova pojma, kako onaj odgovornosti, tako i onaj autoriteta, znače kidanje sa svima onim faktorima, bdio fizičke, bilo juridičke naravi, a u ovoj našoj židovskoj zajednici, koji faktori iz tromosti, oportuniteta ili prikrivene zluradosti krše naš cijonistički rad. Kraj toga ovo kidanje ne znači borbu. Borba, ako je poštena, uvijek je kao jasno, otvoreno nastupanje simpatična; pojava. U njoj mogu ljudi i ljudske skupine samo da se čeliče i jačaju, pa često i momentano odstupanje znači u duševnom pogledu pobjedu. Med juti m stanje u kome se mi nalazimo, bitno je označeno onim duševnim mrtvilom, koje se očituje u tome, da nemamo protivnika, da ne kažem neprijatelja, ali i naši »prijatelji« ne bi lomiili za se iza nas koplja. U potpunom smislu riječi možemo zavapiti: »Bog nas čuvao prijatelja, na »neprijatelje« morat ćemo da pazimo; sami«. Kidanje je jedina riječ kao rješenje za ovo stanje. Kidanje u tome smislu, da za nas i naše pristalice cijonizam u prvome redu bude cijonistički credo, a onda tek simpatiju, oportunitet, masena fraza ili nešto slična. Iza kidanja doći će borba. Ali ovo ne će biti borba zbog borbe ili iz inata, kako je to često bilo, a još je gdjegdje i sada u cijonizmu, već će ova barba da; nam znači jačanje naše organizacije. Na jednome sam ijarskom zboru rekao: »mi ne tražimo borbe, ali ako nam se ona u čitavom saobraćaju i postupanju s nama dobacuje mi je primamo. Kraj toga, kad je govor o borbi, onda ona treba, da pokaže, kako naš cijonizam nije slab. A stojeći ovako onijemio i izblijedjen, ,on se čini kao da je slab«. Ka,o naše nastojanje cijonizam treba da nadje odziv u svakoj židovskoj instituciji ove zemlje. Pa bilo to upravo iuz cijenu borbe i kidanja. Sav cijonizam, ne samo naš, bio je kroz ovo sedam godina u stanju trupe, što se ušančila na osvojenoj liniji. Medfutfinv je zaleđje postalo nepouzdano. Nema sumnje: trupa će morati da prime borbu na dva fronta, kako na onome vani, tako ina onome unutra. Ijarska je akcija u Njemačkoj bila uzorno organizovana. Medjutim stotine skupština diljem čitave Njemačke nijesu u mjesec dana polučile onoga efekta, što ga je dala jedna jedina činjenica kad je organizovani berlinski cijonista u jedan dan srušio liberalnu asimilaciju sa vodstva berlinske bogoštovne općine. Ata je asimilacija izgledala nesavladiva. Preostaje još pitanje naše omladine. Možda o njoj drugi put više. Za danas je dostatna konstatacija, da je ova omla-

dina podbacila, i podju Ii stvari ovako dalje, naš cijonizam ne će imati podmlatka. U čitavome pak putu nizbrdo naše omladine najžalosnije je to, da ova omladina nije izgubljena u borbi ili na principima, već se razišla ili izgubila kao razbijena vojska, koju su odnemarile vodjc. Nije to bilo hotice u postupanju njenih v.odja s njome, ali je van svake sumnje, da je u postepenom izdizanju tih vodja iznad omladine nastupilo stanje. te je ona osjetila, da je zapravo više nitko ne vodi i da je prepuštena sama sebi. Čovjek koga treba .odgojiti ne smije

Koncerat Srpsko Jevrejskog Pevačkog Društva u Beogradu

utora k dne 8. o. raj. izvelo je u odlično posjećenom ■-vkom Narodnom Pozorištu Srpsko Jevreisko Pevačkc v ° ve Ski Hendlov oratorij »Juda Makabejac*. O kon■zrazila se beogradska kritika veoma dobra ' :eme « od 10 juna piše medju ostalimJ °sp. Ivan Brezovšek osvetlao je obraz 3 sebi kao dSa ' svome Jevrejskom Pevačkom Društvu. Ono što su zbilja je podvig i prevazilazi skromne mogućnosti 71,1 amatera i društva amaterskoga. Brezovšeku moramo da zahvalimo da je izneo pred VJ pu hlikn de!o ovoga opsega ii ovoga zamaha. Kad P mo Kao Beograd čuti jedan Hendlov oratorium? Nane smeju se prevoditi £ sve teške strane ovakvoga i,a • . . Osobito su završni horovfl bili Izraziti i časti. Ženski !l su izsradjeni u ispravnom i übedljifvom stilu. e sviju on zaslužuje zahvalnost muzičkoga Beograda i Jt kao j do sada.« ar iPolitke« veli pored ostaloga: psko-Jevrejsko Pevačko Društvo stara je muz čka (1879.), i kroz) đugfi godina davala, je ozbiljne i Uo * e razvoju beogradskog muzičkog života. 1 ono se £ en ° m raz viJalo paralelno sa rezultatima savremcnih nastojanja, utvrdiujuči tako 9 svoj vlast'tJ napre-11 sasvim ozhfljna nastojanja dokazao je u punoj mjeri Preksinoćna koncert na kome je izveden »Juda Ma• veliko delo čuvenog starog nemačkcvengleskog Oeorga Friidrika Hendela (16551— 1759). . . , n 0r društva, ne baš podjednakih pevačkTi sposobs| su soprani), dobro je tfsciplčnovan, pa 1 školoP' J jođhiaćne teške zabteve (osobito teški kotoraturnl • ®ogao je da nam u glavnim konturama dokaže ? T— . fPoiu »lude MaScabejca« ier borov? su mn naj,ra"p parfiture .. .

. . . Orkestar opere diskretno je praffio ceo ansambl, iako je, pogdegde zapaženo 1 nedoteranostL Gosp. Brezovšek zadužio je uvelike našu muzikalnu puI bEku, jer on je veoma savesno spremio delo. Da nije Mo I suvišrth zastoja izmedju pojedinih stavova, bio bi celovitiji i neposredniji dojam u sadržaju dialoga glavnih junaka i mase. Mnogobrojna publika je delo primila sa naročitim odobravanjem « ODBOR ZA HEBREJSKU UNIVERZU U JERUSOLIMU Zagreb, obratio se prije nekoliko mjeseci na gg. rabine u Kraljevini SHS, da mu stave na raspolaganje svoje doktorske dSsertac je i ostala naučna djela za biblioteku hebrejskoo univerzteta u Jerusolirau. Odziv je bio vrlo dobar. Većina naših rabina poslala je svoja djela, a ostale, koji se još dosada nijesu ovom pozivu odazvali, moßf Odbor, da to što prije učine. Gospodja Josefina Hirsch, Zagreb, poklonila je vrlo lijepu zbirku veterinarsko-međicmsidh djela univerzitetskoj biblioteci u Jerusolimu. Pošiljka je iovih dana odaslana u Palestinu. Upozoravamo sumišljenike na nolncu g ovome broju, kojom Odbor moli, da mu se poklone neke židovske knjige na srpsko-hrvatskom jeziku, te nekal izdanja »Matllce Hrvatske«. »Jevrejski Život« od 11. juna izašao je povodom posvećenja temelja novoj velikoj sinagozi Jevr. Ver. Opštine sefardskoga obreda u Sarajevu u znatno većem opsegu, s bogatim materijalom o historijatu staroga hrama (članak g. nadrabina dr. Morica Lcvija) i o osnovi nove velike sinagoge. U članku nadrabina dr. Lcvia koji je popraćen slikama iz bogate zbirke skupocjenog inventara sinagoge i Hevre Kadoše, opisane su informativno ove stvari. Naslovna strana ispunjena je uspjelom reprodukcijom osnove arhitekta Lubinskoga za fasadu novoga hrama. Posebni fc članak posvećen ličnosti i radu zaslužnoga sadašnjega predsjednika opštine g, A. M. Altarca, čijoj se agilnosti imade naročito zahvaliti, što akcija oko izgradnje sinagoge Lij epa napreduje. U broju se nalazi i hebrejski i srpsko hrvatski tekst povelje, koja je u* potpise «oičaika stavljena pod kamen temeljac.

5000 FUNTI ZA HEBREJSKU UNIVERZU U JERUSOLIMU. Predsjednik Cijonističke Unije u Sidneyu, g. Morris Symons, darovao je kako javlja Jevvish Chronicle 5000 funti za izgradnju predavaone na Hebrejskom Sveučilištu u Jerusolimu, koja će nositi njegovo ime. , ŽIDOVSKI komponista salamon de rossi U vrijeme, kad i« živio poznati reformator muzike Paie strina, živici je na dvoru u Mamt ovi uvaženi kompotima, Židov, Salamon de Rossi. (Jodne 1620. izaše su u Veneciji njegove kompozicije »Haširitm ašer li Slomo« pjesme Saiamunovet Od Rossjevih; svjetskih kompozicija štampane su dvije knjige ChansOnelta i, četiri knjige Madrigala i jedna muziđka, drama »Maddalena«. Koncem decembra izdao je I. Kauffmann-Veriag u Frankfurtu n. M. reprodukeje prvoga izdanja Ross'.jevih »Pjesama Salamonovih«. Tom je djelu napsao uvod prof. A. Freimann, a sadržaje 30 pjesama; Vlasnik Kaufmann-Veri aga, dr. Fei/ix Kaufman, poklonio je prvi na pergamend štampani egzemplar novoga izdanja frankfurtskog gradskoj biblioteci, koja upravo slavi 100-godišnjicu svoga opstanka. Moskva, 15, juna (JTA), Ovdje se übio poznati ruskožidovski književnik Andrcj Sobol. Sobol je slovio kao jedan od najjačih talenata nove ruske književnosti. Egzekutiva Cijonističke Organizacije izdala le na hebrejskom jeziku knjigu pod naslovom »D’VAR HACIJONUT« koja sadržaje zbirku članaka odi dr». H. VVeizmanna. N. Sokolova, J. Naiđića, F. Rosenblutha, M. Kleinmaiuia, dr. J. Thona, M. Bubera, S. Rabinoviča, Rabi Beojamina. A. Bebama, A mol da Zwelga i Maks Broda. Ovi su članci izaš'l u raznim oglednim cijonističkim listovima i revilama za vrijeme provedbe Mjeseca Cijonističke Organizacije. Knjiga stoji Din. 10 po komadu (sa poštarinom Din. 11). Naručuje se kod Saveza Ojonlsta u Kraljevini SHS, Kiča broj 38, L kat

BROJ 2S.

»ŽIDOV*

m. u i as .r I Očaravajući sjaj valovite kose svilenasto mekane padajući u valovima siguran uspjeh pranjem Elida=Shampoona. Bez traga škodljivih ili oštrih primjesa čisti Elida-Shampoo uslijed blagog specijalnog sapuna, kosu i kožu glave lagano i temeljito. On stvara obilnu pjenu, koja sa svojih milijun mjehurića sve nepotrebno omota. Elida-Shampoo daje kosi trajni diskretnimiris, čuva i jača naravne valove. Upotrebljavajte stoga uvijek od sode prost ELI DA SHAM P O O Jugoslav. đ. d. Georg SchiAt, Osijek. Odio »ELIDA«. Pošaljite mi besplatno izvorni omot Eliđa-Shampoona Ime: Nailov; Mrinitc molim rvai odrezak u ied.-n omot, tc fra naznaiitc kao tiskanicu.