Židov

da se, bilo to na koji god način, prepusti svojoj sudbini. Prosječni omladinac, koji je htio da radi, a nije znao kako bi radio, (koliki su meni i mojim izvanjim prijateljima to govorili) našao se otudjen od svoga vodstva, koje nije moglo ili nije znalo da mu poda ono, što je tražio. U najboljem slučaju imao je od svoga vodstva more hebraiziranih naziva za savezne institucije, koji su mu bili strani i koje nije razu/mjeo, pa .jednu, već umrlu reviju, koja naposljetku ni sadržajem nije bila židovska. Napokon dolazi ovaj i ovakav saziv sleta. Ako ništa nije moglo jasno da kaže, ono ovakav zaključak jasno govori, da današnje vodstvo .omladine nema razumijevanja za opću cijonističku i za svoju specijalno omladinsku agitaciju. Medjutim u ijarskoj akciji naglašavalo je da u poredbi sa Savezom Cijonista postavlja hitnije i veće postulate. Smatram da bi ,oba sleta trebala da se drže u isto vrijeme i na istom mjestu. Djelovanje omladinaca, neka mi je dozvoljen izraz, tjelesnih i duševnih, bio bi jednih na druge neposredniji i jači. Ako je već moralo da bude, te imamo dva omladinska tabora (i Makabijev groš je omladina) onda neka im barem izvanja manifestacija bude jedna, jaka i neposredna. To za djonizam može biti samo od koristi, a sve ostalo mu je na štetu. Medjutim na svome sletu omladina ima da prihvati riječ, i da popravi ovo stanje. Prvo treba da ispravi pogrješke i svoje i svoga vodstva, a zatim neka krene onim putem, kojim je do pred kratko vrijeme išla. Pitanja pak Saveza Cijonista rješavat će se na Saveznom Vijeću. I donle može mnogo da se ispravi. A razmišljanje o tim ispravkama t njihova provedba bilo je u namjeri ovih riječi. U Zagrebu, juna 1926,

0. Rechnitzer.

ŽIDOVSKA POLITIKA U RUMUNJSKOJ, BukareSt, 15. jama (JITA). U razgovoru s izvjestiteljem Jevrejske Telegrafske Agencije dao je predsjednik Židovske Jedinstvene Stranke u Bukovini, dr. Mayer Ebner, koji je kao jedini predstavnik bukovinskih Židova biran u rumunjski parlamenat neke važne izjave o smjernicama i izgledima jedinstvene politike Židova u Rumunjskoj. Rekao je, da je doduše biran na listini vladine stranke, ali na temeilju sporazuma, ministra za Bukovinu Dori Popovicia sa Židovskom Jedinstvenom Strankom. Po tom sporazumu ulazi i jedan Židov iz Bukovine u senat, a Dori Popovici obvezao se na provedbu nekih važnih reformi i ustupaka na prosvjetnom i uopće kulturnom području. U svim osnovnim školama i na gimnaziji u Černovicama uvest će se hebrejski jezik i židovska povijest kao nastavni predmeti. Na državnom učiteljskom seminaru uredit će se židovsko odjeljenje, gdje će se izobražavati židovski učitelji. Na židovskim školama poštivat će se strogo propisi o subotnjem počinku. Reaktivirat će se židovski srednjoškolski učitelji, koje je izbacila iz službe prošla Bratianuova vlada. Važna je točka utanočenja podavanje gradjanstva svima onima, koji su se nalazili u Rumunjskoj za vrijeme ratifikacije mirovnog ugovora u Rumunjskoj. »Moj stav prema vladi«, rekao je dr. Ebner, »jest usprkos tome očekivalački i apsolutno neovisni. Ja ću svagdje istupiti, gdje će trebati da se štiti židovska čast i židovsko pravo. Moja će glavna zadaća biti, da stvorim demokratsko židovsko narodno predstavništvo za čitavu zemlju bilo u formi narodnoga vijeća ili jednoga židovskoga narodnoga saveza. Židovski poslanici i senatori, morat će biti odgovorni toj instanci i ravnati se po njezinim direktivama. Ne smiju se potcijeniti nepovoljne okolnosti i nezgodna atmosfera u kojima ćemo imati da se borimo. Deset kuzista sjede u parlamentu. Ovi hoće, kako vele, prenijeti težište svoje akcije u parlamenat. To bolje. Mi ćemo znati da istupimo protiv njih u parlamentu. PRIJEDLOG O KOLONIJI BUGARSKIH ŽIDOVA U PALESTINL Privremena utanačenja izmedju kolonizacijonog odjelenja Cionističke Egzekutive u Palestini i predstavnika Bugarske Cijonističke Organizacije g. A. Romano predvidja skoro naseIjenje 40 porodica bugarskih Židova u jednoj posebnoj koloniji u blizini Rehobota. Jedan dio kandidata za to naseljenje nalazi se već u Zemlji. Svaka će porodica uložiti 3CO funti, dok će ostatak, koji iznosi 700—800 funti dati Keren Hajesod kao zajam, koji se ima amortizirati u 3—4 godine. Keren Kajemet dao je potrebno zemljište.

NA LISTINAMA SABIRNE KAMPANJE UDRUŽENIH PALESTINSKIH FONDOVA U NEW-YORKU IMADE 76.000 DAROVATELJA. Prema izvještaju predsjednika Drajva Udruženih Palestinskih Fondova u New-Yorku proizlazi da je svotu od 1.411.000 dolara darovalo 76.000 darovatelja. To je dva puta toliko, koliko se dosada ikad moglo u New-Yorku sabrati za koju židovsku stvar, a gotovo za trećinu više nego što se darovalo za izgradnju Palestine u prošloj godini. Prosječni doprinos u New Yorku za, izgradnju Palestine iznosi ove godine 20 dolara. Iz ovih podataka jasno se vidi, da u New-Yorku jedino široke židovske mase snose odgovornost za izgradnju Židovske Narodne Domaje.

SJEDNICA AKCIJONOGA KOMITEJA CIJONISTICKE ORGANIZACIJE 22. jula u Londonu. London, 16. juna. (JTA) Naredna sjednica Akcijonoga Komiteja Cijonističke Organizacije započet će dne 22. jula u Londonu. U JULU CE SE ODRŽATI U LONDONU KONFERENCIJA . CIJONISTICKOGA CENTRUMA. London, 16. juna. (JTA) Na inicijativu američkih oijonflsta održali će se dne 17. jula u Londonu konferencija općih (stam) oiionista, kako bi se stvorila baza za jedan jedinstveni i kompaktni centar u dJonßzmu, koji bi bio stalni potporanj

cijonistćkom vodstvu. Konferenca će raspravljati i donijeti zaključke o prijedlozima u tom smislu i o pf.tanfma budžeta Gijonistićke Organizacije za godinu 1926.-27-, a i o popunjenju Egzekutive. SVJETSKI KONGRES ZA ŽIDOVSKU MUZIKU ODRŽAT ĆE SE U JERUSOLIMU NAREDNOGA PESAHA, Jerus o 1 i m, 16. juna. (JTA) Narednoga Pesaha održat će se u Jerusolimu svjetski kongres židovskih muzičara. Oveći broj odličnih židovskih muzičara u Evropi t Amerc već je najavio svoje učešće.

IZ JUGOSLAVIJE

SVEČANO POLAGANJE TEMELJA NOVOME SEFADSKOM HRAMU U SARAJEVU. Izaslanik Njegovoga Veličanstva i članovi vlade na svečanosti. Učešće Vrhovnoga Rabina i mnogobrojnih židovskih odličnika. Veličajna svečanost sarajevskih Jevreja. - (Od našega dopisnika). Sarajevo, 14. juna 1926. Veliki ili stari hram u Sarajevu posvećen je prije 104 godine. Za tadanje prilike u tom gradu bila je to> velebna zgrada po svojoj konstrukciji i arhitektonici. Decenije su prolazile, židovsko pučanstvo Sarajeva se množilo. Došla je nova era. I prije četvrt stoljcćai javlja se polrebh i želja, da se u tome jakom jevrejskom centru sagradi drugi veći hram, koji će Jevreje dostojno reprezentirali. S jedne strane poteškoće, s druge pomanjkanje elana i misao se nije ostvarila. Posljednjih godina je gradnja novoga hrama postala goruće pitanje sefardske općine. Današnje općinsko vijeće kolel sefardske općine izabrano je prije godinu i po dana na temelju programa gradnje velike sinagoge. Odvažni odbor uz pomoć nekih prijatelja, a na čelu sa gg. nadrabinom dr. Moricem Levijem i predsjednikom A vratnom M. Altarce m dalo, se na posao, svijestan svih poteškoća i odredjen je dan nedjelja Rošhodeš tamuza 5686, da se postavi temelj novome hramu. Svečanost, na koju su se Jevreji grada Sarajeva i drugih mjesta dugo spremali, počela je u petak na večer, i subotu u jutro svečanim blagodarenjem u hramu. Ovome činu prisustvovali su svi članovi opićnskog vijeća i odbora za gradnju hrama, te visoki gosti, koji su došli na tu proslavu, medju njima i gosp. Vrhovni Rabin dr. J. A 1 k a 1 a j, gosp. zagrebački nadrahin dr. Gavrjo S ch w ar z i gosp. nadrabin ugledne sefardske općine u Wienu g. Nisim ovad i a. Kod jutarnje molitve držao je mjesto indisponiranog g. Vrhovnog Rabina besjedu nadrabin dr. Levi. Bila je to kratka, ali puna sadržaja besjeda. Počeo je citatom iz Midraša; »Gospod nije našao drugu dragocjenost da pokloni svome narodu Izraelu, osim mira«. Poziva sav narod na 'Zajednički rad, slogu i harmoniju, jer to traži zajedničko djelo, koje imamo pred sobom. »Vešaloom jivne bajit«. Zajedničkim silama sagradićemo hram, druga velika djela, u slozi će se i Cijon izgraditi«. Nakon toga su gospoda rabini bili pozvani tori, te osim spomenutih i g. dr. Weszel, nadrabin sarajevske aSkenaske općine. Kod musaf molitve u aškeaaskom hramu pribivao je i goisp. Vrhovni Rabin, koji se poslije vrlo laskavo izrazio o hramu.

U nedjelju, 13. juna bilo je svečano polaganje kamena temeljca. Veliko gradilište izmedju Kralja Petra ulice i Obale Vojvode Stepe bilo je lijepo dekorisano zelenilom i jevrejskim i narodnim zastavama. Za uzvanike i razne reprezentante bile su podignute tribine. Špalir od gospodjica i gospode davao je lijep izgled. Nešto prije zakazanog vremena dodjoše rabini i kantori u ornatima, a tačno u 10 i po sati ušao je kraljevski izaslanik armijski komandant g. Smilj a. n i ć uveden od predsjednika općine, kod čega je vojna glazba intonirala državnu himnu. Natkantor g. Altarac zapjevao je svojim ugodnim glasom »Ma tovu«, a zbor »Lire« pratio. Zatim je natkantor zapjevao 118. psalam; »Lo amut ki ehje«. Uz grobnu tišinu počeo je g. nadrabin dr. Levy svečano slovo. Stari je običaj, reče, da prije svakoga zamašnijeg dogadjaja ili doživljaja blagosivljcmo: »šehehejanu vekijemanu vehigianu lazeman haze«. S ovim blagoslovom započinjemo i danas Dvostruko značenje ima današnja svečanost. Polažemo temelj hramu, čiju potrebu dugo osjećamo, a činimo to u osflobodjenoj i ujedinjenoj našoj državi, pod zaštitom plemenitog i dičnog nam vladara kralja Aleksandra L Naš veliki zakonodavac i učitelj Moše naredio je u Božje ime: »Veasu li mikdaš . . .« Napravite mi svetište, da u njemu stanujem. Mi danas gradimo hram, da gajimo vjeru i tradiciju amanet naših otaca, da gajimo i da se odgojimo u duhu velikih istina. Gradimo hram na čvrstim temeljima jevrejske kulture i visokog morala, na temeljima etike, koja je našla najboljeg izražaja u profeti Jesajji, koji je u svojoj viziji uvijek imao pred očima dan, kad će vladati ljubav i sklad medju svim ljudima i svim narodima, čiji je ideal bio. da Božje spoznanje ispuni cijelu zemlju. »Dižemo, na koncu, ovaj hram, kao zalog tebi, domovino, zalog naše beskrajne odanosti i ljubavi prema tebi«. Svoj govor završio je g. nadrabin trokratnira »živio« kralju, krali jici i prijestolonasljedniku. Snažan govor učinio je na sve prisutne jak dojam,

Iza toga otpjevala je »Lira« psalam 100; Mizmor letoda. Kraljev izaslanik, armijski komandant g, S m i l j a . n i ć reče u svom govoru: Zapala me visoka čast, da, prisustvujem ovome svetom činu u ime Njegovog Veličanstva Kralja, koji sa simpatijama prati taj rad. Istom je početak, ali ne sumnja, da će se djelo sretno dovesti kraju, poznavajući energiju, agilnost i sposobnost Jevreja. Poznaje i cijeni oda. nost i patriotizam) Jcvreja i ističe naročito biagovoljenje Kralja. Poziva narod da s njim kliče Živio: kralju, kraljici i prijestolonasljedniku. Svi su prisutna živo prihvatili ovaj poklik Kraljevskom Domu. G. ministar dr. Milan Srž kič pozdravlja svečanost a ime Kraljevske Vlade, budući da se za to odredjeni ministar vjera gosp. Trifunović, morao naglo vratiti u Beograd zbog bolesti svog djeteta. Izrazuje simpatije Kraljevske Vlade i želje za dobar svršetak. Ova svečanost, veli, odjeknula je u srcu i u duši svib sugradjana u tom gradu, koji se raduju uspjehu Jevrejaj. ističe odnos prijateljstva i ljubavi Jevreja prema sredini u kojoj žive. Gradnja ovoga hrama je dokaz visoke svijesti ovdašnjih Jevreja, da čuvaju vjeru i moral, dokal na kojem kulturnom nivou stojimo, na zadovoljstvo mjerodavnih faktora. Kraljevska Vlada je srećna, da su sefardski Jevreji ostvarili veliku zamisao gradnju ovoga hrama, jer je njen zadatak, da radi na podizanju i boljitku svih vjera. Neka ovaj hram bude mjesto, u kojemu će se Jevreji okupljati da čuvaju vjeru, da se odgoje u ljubavi prema Bogu, da, vaspitaju buduća pokoljenja u vjeri. Neka bude taj hram rasadište svih vrlina, koje i sada krase ovdašnje Jevreje, elemenat rada i reda, disciplinovanosti, trpeljivosti prema svima, bratske privrženosti, ljubavi prema Kralju i otadžbini. Predsjednik općine g. Abraham Majer Al t a r a c u svome govoru smatra se počašćenim u prisustvu kraljevog izaslanika. Taj plemeniti gest našega kralja ostaće zabilježen ne samo u analima ove općine, već i u srcima jevrejske zajednice u cijeloj Kraljevini. Velik je današnji dan. Pokušali su gradit taj hram i prije, ali nisu naišli na ljubav i razumijevanje kod vlasti. Ovaj će hram uvijek biti vezan s oslobodjenjem naroda Srba, Hrvata i Slovenaca i dokaz odanosti kraljevskoj dinastiji. Kraljevska Vlada poznaje naše patriotsko držanje i stoga je slala svoje članvoc na ovu svečanost i to ministre gTrifunovića, dr. Jovanovića, dr. Srškića i pođsekretara dr. Anđrića. Pozdravlja zatim Velikog Župana g. M. Nikolića, gradskog komesara g. Hadžiomerovića i po njemu pozdravlja cijelo Šeher Sarajevo. Naglašuje, da rijetko gdje žive sve vjere u slozi kao u Sarajevu, što dokazuje i prisustvo ostalih vjerskih dostojanstvenika. Pozdravlja gosp. Vrhovnog Rabina, zagrebačkog nadrabina Schwarza, bečkog sefard, nadrabina g. Ovadiu i g, dr. Weszela, kao i predstavnika ostalih općina i korporacija. Hram će biti trajan raonumenal naše odanosti otadžbini. Pripravni radovi su okrunjeni činom, a to je važan začetak. Radosna srca i svijesno gledamo a budućnost. Ne ćemo klonuti duhom, dok se na tom temelja ne podignu i zidovi. Nakon gcvora g. Altarca pročitana je povelja, koja j c pisana na pergameni hebrejski i srpsko-hrvatski i koja se imade staviti pod temeljni kamen novoga hrama. Povelji 0 prijevodu glasi: »Pomoću Božjom na dan trinaestog juna godine hiljadu devet stotina dvadeset i šeste, a pod dičnom

4

»ŽIDOV«

BROJ 25.

RflDlOlCHniKfl specijalno poduzeće za telefoniju bez žica. Laboratorij Telefon int. 4-79. ZAGREB Trenkova ulica 6 Prvorazredni aparati i sastavni dijelovi RADIO-ZAGREB najbolji DETEKTOR-APARATI

SPECTRUM d. d. Injt. Hoplsta, Dnbsky I Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA Kukovićcva ul. 23. Banatska ul. 2. Desatičina ul. 39. Medvedova u.. & < Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo s-6mm- Ojjledalausvim veličinama i oblicima - BrUŠetiC plače - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi -Fina ogledala.