Borba, 20. 04. 1991., S. 19
|
Нека —~
Zvonko Tarle
; onovo oživljavaju rasprave o budućnosti Istre. Jasno je, naime, da
se raspad Jugoslavije, dođe li do _ пјева, пе тоге zadržati na granicama Te _ publika jer ne samo da su ovakve postoje-
_ će granice sporne i osporavane, već čitave
regije unutar tih granica žele po ovom ili
onom principu izboriti veći stupanj autonomije ili čak i samostalnost.Vođa Talijana u Jugoslaviji, profesor Antonio Borme · iz Rovinja, smatra kako će u slučaju raspada Jugoslavije biti ponovo otvoreno pitanje Istre: Talijani će, kaže profesor, ponovo odlučivati s kim će i kako ubuduće živjeti, a „sramni Osimski sporazum“ će prestati napokon važiti. Talijani se bude i sve glasnije postavljaju pitanja svoje budućnosti. Krajem marta ove godine zatražili
su pismom participaciju u općinskoj vladi ·—
u Rovinju. Za nacionaliste to je buđenje
iredente, pa se špekulira s nekakvim taj--
nim planovima o stvaranju države na prostoru Julijske Krajine (druga Švicarska) i s Rovinjom ili Trstom u ulozi glavnog gra-
· да. 5 Ideja o stvaranju države u srednjoj Ev|__ropi, zapravo na prostoru Julijske Krajine
- (obnova austro—ugarske „Adriatisches ·
ПНЕ
Nauk i
=
\ Milena Dražić
=
“ reškom štamparije, u minulom
broju „Nedeljne Borbe” razgovor
sa dr Milanom Protićem, pravnixkom i istoričarem, štampan je do pola. 1Druga polovina jednostavno nije izašla iz Хкотрјшега, хђор сера se izvinjavamo dr dProtiću, kao i čitaocima, i naknadno je donnosimo.Prošle nedelje Protić (doktorirao ma Kalifornijskom univerzitetu, kampus u 'SSanta Barbari, autor knjige „Radikali u Sridbiji — ideje i pokreti“, „Dosije”, 1990), n 1 „Nedeljnoj Borbi" je govorio o tri nivoa јагуагапја nacionalne svesti, koja se kod ićSrba temelji još na državi i autokefalnoj wrrkvi stvorenim u srednjem veku. Stolećimma, nacionalni program Srba stvarao se u istorijskim prilikama oslobađanja od ТиsTaka, potom kao državnotvorni, i treće, skao kulturni krug, model, ili, po Slobodajmu Jovanoviću, kao nacionalni kulturni Jobrazac.
Protić je podsetio na značajan krug Srsa u kulturi, oko univerziteta i akademije snauka, koji su već bili, po načinu mišljenja |. vrednostima; u Evropi, i među njih u ват vrh stavio Slobodana Jovanovića, J8ogdana Popovića, Skerlića i Dučića.
+ O Jeli krajem 19. veka i početkom 20. 3dnos stranaka prema nacionalnom pitaihju bio linija razgraničenja među njima?
— Od 1881, dakle, od stvaranja stranasia — nije: Iz vrlo prostog razloga: država
= bila nacionalno-monolitna. U takvim
:<ilržavama nema nacionalnog pitanja a u
\ojogledu oslobođenja ostalog dela srpstva Se U stvari sve one slažu. Ključno pitanje iiijihovih neslaganja je da li je važnije jaka, (вакје топошпа država, autokratska Srbi(а, koja će biti jemstvo oslobođenja ostalog Isela srpstva, kao što su to tvrdili konzerigativci, ili kao što su tvrdili slobodoumniji yuudi, među njima i Svetozar Marković, da imnutrašnje oslobođenje Srbije, ostvarivasije demokratskog ustrojstva može da bu· 8e mnogo bolje i jedino jemstvo oslobođeija Srba koji su ostali van Srbije u dve veike carevine — Otomanskoj i Austrougarkoj. Tu su se stranke razlikovale posle '881. Мазједе од Svetozara Markovića su \reuzeli radikali, uobličili ga i preveli u rraktičan politički program, bez ideje o 'ocijalnoj revoluciji, o socijalnoj transfornaciji Srbije, ali sa vrlo jasnom idejom po'tičke transformacije Srbije u modernu, ravnu, po zapadnim merilima ustavnu ттауц Који su dobrim delom uspeli da 2stvare Ustavom od 1888. godine, dok su 7rugi, naročito liberali i naprednjaci, i, pre wega, kralj Milan, smatrali da sve to saпо slabi unutrašnju snagu Srbije, pa su ipsesto povorili da radikali nisu nikakva naioionalna stranka, već samo, kako se onda
+
gramima i Srpskom nacionalnom savetu
___DRUŠTVO
mala Evropa
Koliko još država ima u Hrvatskoj
Da li će se stvoriti država na prostoru Julijske Krajine s Rovinjom ili Trstom kao glavnim gradom? — „Slobodna ferilorija Trst“ svojevremeno je prihvacena i u Ujedinjenim narodima, i do danas u UM stoji „prazna
slolica“ za državicu STT.
· Kustendland“) s Trstom kao glavnim gra-
dom nije nova. Takva jedna administrativna zajednica ili regija već je u prošlosti funkcionirala, a onda je izdijeljena. Nisu li, primjerice, upravo naši predstavnici
Kardelj, Milanović i drugi, na Pariškoj mi-_
rovnoj konferenciji zalagali da je Julijska Krajina nedjeljiva. Mi smo tada mislili da ona takva mora ući u sastav nove Jugoslavije. Slično su mislili i Saveznici, jer nametala se potreba za postojanjem jedne tampon države u ovim prostorima, a Julijska
_ Krajina i Istra, dakako, predstvljali su je-
dinstvenu historijsku, ali i pivrednu cjelinu, osim etničke izmiješanosti. Naravno,
nikome ne pada na pamet Švicarku izdije-
liti etnički — Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. = | Uostalom, tadašnja rješenja sa „Slo-
·bodnom teritorijom Trsta“ prihvaćena i u Ujedinjenim narodima, iako ih je poništila-
praksa nikada nisu stvarno poništeni. Ta-
orije:
·ko je to pitanje ostalo otvoreno do danas, a u Ujedinjenim narodima stoji „prazna stolica” za državicu STT.
Sve političke stranke u Istri nastupaju s istih pozicija kada je riječ o suverenitetu i integritetu Hrvatske — Istra je dio Hrvatske države. To uostalom i nije više sporno. Sporovi počinju kada se Hrvatska želi osamostaliti iz Jugoslavije. Tada SDS i Zajednica Talijana smatraju da se stvari korijenito mijenjaju. Uostalom, Istru je međunarodna zajednica dodijelila Jugoslaviji. S aspekta međunarodnog prava to je nedvojbeno.
Ni mi o ovom pitanju ne nastupamo s pozicije dovođenja u pitanje „suvereniteta
„i integriteta Hrvatske“ već želimo položaj
Istra razmatrati u konceptu modernih evropskih integracija i stvaranja „Evrope—regija“. Istra jest već dio Evrope, po svim pokazateljima. Može li se Istra slobodno integrirati u Evropu? Sada to nije
iZ
Dr Milan Protić o srpskim nacionalnim pro-
Jugoslovenska kriza ne može se rešili dok se Srbija ne odrekne AVMOJ-a. Srbija je bila na ргади Еугоре, ај је ргектаот коптипеја гако-
rači/a nazad
govorilo, partizani, dakle veliki zastupnici svojih partijskih interesa. Njih je istorija demantovala, jer su radikali, pošto su došli na vlast, bili najuspešniji nosioci srpske države i srpske nacionalne ideje i ušli i u
_ balkanske ratove, proširili teritoriju Srbi-
Je, stvorili njene granice i pokušali to da ostvare kroz Jugoslaviju. Ideja 19. veka je bila: jedna. država — jedna nacija, i kraj prvog svetskog rata gotovo da je potpuno ostvario taj ideal. Izuzetaka ima vrlo malo, a među njima najeklatantniji je Jugoslavija. i
e Istorija, dakle, objašnjava zašto se i današnje srpske stranke ne slažu oko programa Nacionalnog saveta?
— Nauk istorije je da se ne slože, i treba da se ne slažu. Iz toga će proizići najbolje rešenje srpskog nacionalnog pitanja. U demokratskim sistemima demokratija nije cilj, ona je sredstvo. A pošto je ona sredstvo za sučeljavanje različitih gledišta, po čemu će se stranke više razlikovati nego po nacionalnom pitanju? Ni Srpski kulturni klub nije obuhvatao sve intelektualce. Dobar deo nije mu prišao jer se nije slagao, i taj Klub bi se verovatno pretvorio u stranačku organizaciju jer je te elemente imao, ali, pošto je trajao svega dve godine, nije imao vremena da se pretvori u političku organizaciju.
0 Kako ocenjujete nacrt Deklaracije Srpskog nacionalnog saveta?
— Postavljaju se dva pitanja: jedno je sastav, a drugo je sam nacrt. U sastavu ima ljudi koji nisu dovoljno spremni ili zreli da se bave tako ozbiljnim pitanjem jer su u svojoj prošlosti zastupali teze apsohitno suprotne srpskim interesima i to javno govorili. Sam nacrt je nedovoljno zrelo urađen. Uporedite ga sa nekim od programa koje smo pominjali od pre sto i 150 godina, i to već pominjano Načertanie, koje je bilo tajni dokumenat, onda se vidi da je ovaj nacrt prilično hendikepiran u odnosu na ono što su Srbi mogli o sebi da pripreme pre sto godina, i to je još jedno svedočanstvo o tome gde se danas Srbi nalaze, gde je njihova elita. To je neuverljiv spis u kome se ne definiše ni jedno osnoyno pitanje. Konkretno: nije tačno da se granice srpske države ne znaju. Zna se šta je Srbija kao nezavisna država, čije su granice priznale sve zemlje sveta, pogotovu
NA! HB ODUVEK: Dr Milan Protić
one koje su potpisale mirovne sporazume od 1912, 1913. i 1918. godine. Zna se šta je Srbija unela u Jugoslaviju. Zna se da je svojom slobodnom voljom Skupština Crne Gore izglasala ujedinjenje sa Srbijom, zna se isto tako da je Vojvodina prisajedinjena Srbiji pre nego što je stvorena Jugoslavija. Prema tome, granice Srbije nisu nešto o čemu danas treba diskutovati. Ali, zbog makedonskog pitanja, koje postavlja makedonska republika, Savet očigledno nije smeo da pomene. Drugo, vrlo dobro se zna šta je unutarnje ustrojstvo srpske države. Na žalost, taj je proces prekinut, ali temelji su ostali, ı u Ustavu 1888. i 1903, to i danas, da se malo modernizuje, mora biti temelj jer smo imali 90 godina diskontinuiteta. Treći temelj mora da bude razgraničenic: Jugoslavija ili ne. To mora nacionalni program da reši, a ne da to, pitanje ostavi otvoreno. Jugoslavija je nadnacionalna tvorevina i ona nikome ne može da reši nacionalno pitanje. Ona jedino može da postoji ako je unutrašnja logika njenog, postojanja nenacionalna, nadnacionalna, administrativna, građanska, ali ne može da reši nacionalno pitanje. Nadnacionalna ideja ne može da rešava nacionalnu ideju.
Onda se nacionalno pitanje više ne pominje. Onda smo svi Jugosloveni po tome što smo građani Jugoslavije i imamo jed-
ga Je
SUBOTA-NEDELJA, 20-21. APRIL 1991. GODINE IK
moguće, pa nije moguće ni stvoriti nekakvu državu raja i blagostanja koja bi se imala zvati „Mala Evropa“, ali valjalo bi omoБисауапјет policentričnog, regionalnog razvoJa ı samouprave u Hrvatskoj stvoriti mogućnosti za slobodne integracije. Ukoliko Hrvatska postane država prestaje njezino članstvo u RZ Alep—Adria a regionalne zajednice Istre i Dalmacije moći će se udružiti u ovu već afirmiranu Radnu zajednicu. Ne može se više jednostrano proglašavati autonomaštvom i iredentizmom svaka ideja koja u novim međunarodnim okolnostima želi jednu regiju iz „balkanskog mraka“ uvesti u moderne tokove integracije u Evropi. Sve su Evropske države dio svog suvereniteta spremne prenijeti na UJEDINJENE EVROPSKE DRŽAVE. A to Je direktno vodi u Eyropu—regija kada će umnogome postati besmislene granice oko kojih smo danas spremni i živote žrtvovati. Julijska Krajina i Istra nužno će se bliže povezivati, baš kao što će i Trst, prisilno odsječen od svog zaleđa, biti sve značajniji gospodarski centar. Valja razmotriti nove ideje, nove političke programe koji nisu nužno iredentistički i autonomaški samo zato što se zalažu za veću regionalnu samoupravu. ~
Dakle, Istra — Mala Evropa i u Evropi regija — zašto ne?!
naka građanska prava. Kao sad.
· Treća, veoma važna stvar je da se precizira ko su nosioci nacionalnih programa. Srbiju, onakvu kakvo je nekad bila u istoriji, izneli su na svojim plećima slobodan seljak, sa svojom zemljom, dakle pravi mali privrednik — primer za to je Rajko Tajsić, krajem 19. veka narodni poslanik iz sela Puhova kod Dragačeva, pa ga upoređujem sa nekim današnjim poslanicima koji tvrde da su sa sela i vidim ogromnu razliku u stepenu obrazovanosti i političkog shvatanja na štetu ovih današnjih; dakle, seljaci, drugi su trgovci i industrijalci, bez kojih nema Beograda, pogledajte šta su sve poklonili glavnom gradu, a tek koliko su zaradili za sebe(!), i, treći — intelektualna elita. Sva tri elementa nam nedostaju; seljak je uništen, unazađen u svakom pogledu, industrijalci i trgovci uopšte ne-postoje, sem nešto malo male privrede, a inteligencija je danas neuporedivo slabija nego što je bila pre 50 godina. Nedavno sam u Americi na najozbiljnijem TV kanalu javne TV gledao jednosatnu emisiju O astronomskim teorijama profesora Milankovića sa Beogradskog univerziteta posle 50 godina!
e Da li biste, da Vas zovu, ušli u ovaj Savet?
— Sa ovakvim sastavom — ne!
e I to je jedini razlog?
— Ne viđim o čemu Nacionalni savet može da raspravlja dok ne raskrsti sa AVNOJ-em. Na drugom zasedanju 1943, ustanuvljeno je da se Jugoslavija formira kao fedvuracija sa republikama. I docnije je čitav ustavni poredak samo nastavak te odluke, 12 Које suverenost izvlače Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, i Makedonija, čak i Kosovo i Metohija. A osnovno srpsko pitanje je da se ta odluka raskrinka jer ju je donela naoružana grupa članova jedne partije, po osnovnom opredeljenju internacionalna i revolucionarna. U svetu tu odluku niko nije priznao. A jedino SrbiJa crpe svoju suverenost iz nezavisne nacionalne države, stvorene u 19. veku, čije su granice priznate u celom svetu. !I s kojim
"је ušla u Jugoslaviju, slobodnom voljom.
Pa, kako to sada ispada da svoju suverenost izvlače iz AVNOJ-a i Titovog rešenja jugoslovenskog pitanja oni koji se smatraju antikomunistima, odnosno nekomunistima, a Srbija, koja je bila svedena na beogradski pašaluk, koja je dobrim delom uništena kao državna celina, ostaje pri toj 1943? Dakle, iz jedne pravničke malverzacije — a odluke AVNOJ-a nisu ništa drugo nego pravnička malverzacija — izvlači se nešto što je pravno. ! Srbija pristaje na to. I onda su svi drugi nekomunisti, a Srbi ispadaju komunisti zato što im komunisti sede na vlasti, čemu je najbolji dokaz što priznaju AVNOJ. I, dok se to pitanje ne reši, nema rešenja jugoslovenske krize.