Borba, 20. 04. 1991., S. 28

ХИ 5ОВОТА-МЕРЕЦА, 20-21. APRIL 1991. GODINE

Pejdžer u džepu

Vesna Ćosić

ada biznismen Mr. Kristi, u filmu Vudija Alena iz 69. godine „Otsvi-

aj mi to ponovo, Sem“, non-stop proverava da li za njega ima novih poruka, ostavljajući uz put telefonske brojeve mesta na kojima ga se može naći, savršeno je jasno da ga je vreme pregazilo. Jer, danas, on bi imao celularni mobilni telefon u autu, pejdžer u džepu i lap-top računar pri ruci, to savršeno radno mesto veli-

- čine tacne ispred avionskog sedišta.

Protekla decenija razvoja komunikacione tehnologije izbacila je, pored gomile novotehnoloških čudesa za svaki dan i novog poslovnog čoveka. Pre desetak godina

telefonske poruke primaoci su beležili na ·

komadićima papira; danas je „primalac“ najčešće — hard disk. Pre deset godina zabeleške i izveštaji izgledali su monotono i gnjavatorski; danas kao da su svi zaokupljeni maštovitim fontovima i grafikom. Najbrži način slanja dokumenata koliko do juče bila je ekspres pošta koja je radila preko noći; taj isti dokument sada se prenosi faksom za nekoliko sekundi. (Fax it to me, baby!" — što reče jedan tip.) Se_ damdesetih godina otkriven je CB (citizen band) radio i mogućnost da ćaskamo sa sagovornicima u krugu od nekoliko kilometara; pomoću radio telefona u automobilu možemo danas nazvati bilo koga u svetu. U međuvremenu „CB“ radio doživeo je svoju novu inkarnaciju u formi „chat“ načina rada koje nude desetine hiljada BBS-ova (Bulletin Board System) svim ljubiteljima elektronskog ćaskanja.

Spread-sheets

Ista priča važi i za radni ambijent. Ve-

- liki, bučni printeri više nikoga ne zanimaju. U trendu su lejzreski štampači. S razlogom. U kancelarijskom mikrokosmosu,

gde forma često ima isti značaj kao i sadržaj, ljudi sa pristupom lejzerskim printerima u evidentnoj su prednosti. Mada zvuči kao vic, vajkanje rukovodećih ljudi sektora igara u jednoj kompjuterskoj firmi _ sasvim je autentično; žalopojka se svodila

Mića Marković *

a jednoj sedeljki pre izvesnog broja godina, dvoje engleskih novinara, kada su od nekoga saznali da poznajem britanskog ambasadora u Ju-

goslaviji, a sa kojim oni, sticajem okolnosti, nisu imali priliku da se sretnu, preporu-

čili su mi da ga pitam — gde je zeleni pa-

pagaj?!

S obzirom, da je u pitanju bio čovek, sa kojim sam održavao iskrene prijateljske odnose, to sam i učinio. Bio je neskriveno zbunjen činjenicom, da mi je poznat naslov jednog od njegovih veoma poverljivih izveštaja britanskoj vladi!

U tom trenutku došlo je, bar sam ja imao takav osećaj, u pitanje naše, do tada ničim pomućeno prijateljstvo, Potpuno je naime jasno, da, ako ja, koji nikakve veze sa politikom nemam, znam naziv njegovog poverljivog izveštaja, moram znati i ostalo. A to znači, da radim za tajnu službu, da su mi dostupni i njegovi poverljivi izveštaji i slično. (Lično mislim, da je samo u jednom trenutku poverovao, da su naše tajne službe bolje, nego što zaista jesu). Kada sam objasnio, da sam za čitavu stvar saznao sasvim slučajno od dvoje engleskih novinara, sve je došlo na svoje mesto. Ispostavilo se, da je tadašnji britan-

Novi poslovni čovek

Nova komunikaciona tehnologija omogućava brzu kreativnu analizu svih raspoloživih parametara i iskjučuje hvatanje na galamu, emocije i frku Ili opravdanja u slilu „nisam znao“, „nisam bio lu“ i „nisu mi rekli“

na to da njihov predlog budžeta za 1989. nije naišao na odgovarajuću pažnju, samo zato što je predlog budžeta sektora proizvodnje, urađen na laserskom printeru,

učinio da njihov, odštampan na običnom ~

printeru, izgleda pohabano i bedno. Glomazni i skupi namenski sistemi za obradu teksta otplovili su u vremeplov, ustupivši mesto boljim, manjim, bržim i jeftinijim: personalnim računarima, čija dodatna vrednost, opcija izvršavanja programa tabelarnog računanja, tog najvažnijeg nasleđa sedamdesetih, jeste ono bez čega poslovni svet više ne može da funkcioniše. Prevratnička pojava VisiCalc-a na Apple-II beše nesumljiva prekretnica za sve poslovnjake nesklone koprcanju u prošlosti i brzoj smrti u biznisu. „Konceptualni model na kome je zasnovan VisiCalc je jedna od briljantnih stvari koja se pojavila u drugoj polovini dvadesetog veka. Program za tabelarno

računanje staivo je u ruke širokog broja ·

korisnika moć koju do tada ni veliki raču-

nari nisu mogli ponuditi. Moglo se lako

manipulisati stupcima i redovima numeričkih podataka i rezultate prestaviti drugim ljudima. Sa programima za tabelarna izračunavanja (spread — sheets) ljudi mogu bolje da razumeju kompleksne numeričke informacije — i da međusobno razmenjuju rezultate.“ — smatra David Liddle, predsednik Metaphor Computer Systems, Mountain View, zadnja pošta Kali-

· fornija. |

Arno Penzias, potpredsednik za oblast istraživanja kod AT&T-ovih Bell Laborati-

ja, inače dobitnik Nobelove nagrade 1978.

godine za fiziku za svoj rad u profinjavanju teorije velikog praska o poreklu svemira, deli Liddleovo mišljenje o spredšitu kao prekretnici. U svojoj knjizi „Ideje i in-

formacije: Rukovođenje u svetu High-

-tech-a“, Penzias ističe da je tehnologija spredšitova uvela oblike komunikacije ko-

Bag — time

ski ministar inostranih poslova, koga su ti.

novinari posetili pre dolaska u Jugoslaviju njima saopštio naziv tog izveštaja, ne objašnjavajući sadržinu. Dužan sam naravno da objasnim, kakav je to zeleni papagaj u pitanju.

Radi se o popularnoj dečijoj igri u zemljama anglo-američkog govornog područja. Deca treba, koristeći bojice, da otkriju zelenog papagaja, koji se negde krije. To je otprilike ista ona veština, kao kada — ako nemate ništa pametnije da radite, i nije

· vas uhvatio amok — povlačenjem neke pi-

saljke otkrijete šta se krije od broja 1 do 77 u nekom enigmatskom časopisu. Ovo što rade naši predstavnici, špartajući svojim lir-džetovima nebo ovih prostora, liči mi istovremeno na amok i traženje zelenog papagaja.

Sveopštoj konfuziji, na svoj način doprinose i neka pitanja novinara na konferencijama za štampu. Busije sopstvenih pozicija teško se prikrivaju, pa je tako svakom jasno, da su neka pitanja nameštena.

Prednost direktnog tv prenosa je fantastiбап korektiv u pokušaju sitnih manipula-

cija i istovremeno najjače oružje jakih, i najslabija tačka slabih.

sada kada je dogovoreno, što je nekoliko puta naglašeno kao koak napred, da narodi ovih prosto-

ji poslovnjake čini boljim takmacima u

·biznisu. „To može biti finansijksi direktor

velike korporacije ili piljar — svi oni stiču bolji uvid u troškove i finansijsku problematiku nego što je ikada pre bilo moguće, zahvaljujući spredšitu“, kaže on. „To je primer komunikacije između čoveka i ma-

Šine. Kada se jednom informacije u tom

obliku pripremi, ljudi mogu bolje da komuniciraju uzajamno. U nekim slučajevi-

ma određenu informaciju ljudi i nisu mog-

li da razumeju dok je konačno nisu videli u formi spredšita.”

Pre pojave tabelarnog računanja na personalnom kompjuteru, postojali su samo veliki kompjuteri i terminali. Analize su često trajale danima i nedeljama, pa su integralni učesnici procesa bili i kompjuterski specijalisti. Obzirom na angažovane resurse i spor odziv, analize tipa „šta bi bilo kad bi bilo“ bile. su veoma retko, ili nikako rađene. Danas, rukovodioci trenutno dobijaju projekcije za sve vrste planova. Kalkulacije iz budućnosti, te opcije na temu „šta bi bilo kad bi bilo“ nezaobilazan su poslovni manir. Čije eskiviranje je isključivo u interesu (zlo)namernih destruktivaca, sklonih muvanju i nerealnom prikazivanju parametara.

Time — shifting

Vremenska raspodela resursa računa- ~

ra na brojne korisnike (time-sharing), još uvek je fakt kada su u pitanju veliki računari. Međutim, kada je reč o radu sa infor-

-macijom, time-shring sve više ustupa mesто time-shifting-u. Što će reći, ni respek-

tivne vremenske zone više nisu komunikaciona prepreka globalnom poslovanju.

·Jre, rad uz raspodelu vremena dobio je

mnogo moćnijeg brata, rad uz događanje vremena (time-:shiftirig). Biti „na izvolte“ novi je način mišljenja, koje konceptualna opcija odgađanja u vremenu. maksimalno

oapagaj?

ra treba referendumom da se izjasne O svojoj sudbini, svi su u svojim džepovima i glavama imali plan, kako će ostvariti ono, što misle da treba. Sredstva informisanja koja kontrolišu su tu, da ostvare pomak u glavama većine onih, koji su malo, slabo, ili nikako obavešteni. Taj informativni cirkus koji pripremaju kada je u pitanju referendum, tek treba preživeti.

A gde je zeleni papagaj?

Tu je on, ali od odgovora na to pitanje svi beže! Jer niko, od njih neće ni u snu priznati, da su nerešena nacionalna pitanja, uz neke izuzetke, u suštini ekonomska! Niko od njih nije spreman, da svom plemenu, kao krucijalno pitanje bivstvovanja, umesto pitanja nacionalne suverenosti, postavi pitanje ČISTIH EKONOMSKIH RAČUNA! Svestan sam, da će mi se zameriti da je ovakav način postavljanja problema isuviše pojednostavljen. No,

"ipak je nedvosmisleno jasno, da ljudska

bića, da bi preživela, moraju da imaju уоdu i hranu.

No već o tome, da li će imati krov nad glavom na primer a u našim geografskim uslovima i grejanje — odlučuje neko drugi!.1 zbog toga mislim da znam, zašto je ministar postavio svom ambasadoru, preko novinarskog dua, pitanje o zelenom papagaju. Očito da mu nije bilo jasno kako je

пет +

podržava; jer, više nije potrebno da čove)svi bude prisutan i otkida od sna da bi bio oi toku i komunikaciji. + » ДЕ Dok je sposobnost odgađanja u vrejiV menu sasvim zgodna za kućni lov belogol' vetskih TV produkcija, na radnom mestjjz5 naprosto je nezamenljva. Realnost ( vam se jedan poslovni partner nalazi nji | Dalekom istoku, drugi u Americi, vi ni. sredokraći, a da pri tom informacije, korio) sultacije i odluke treba obaviti i та оу

· ti hitro i dogovorno, nije nepoznata ni_ in

balkanskom pičvajzu. Time-shifting više j| 5"

_ od pojasa za spašavanje globalnom розјеуа

vanju; sposobnost odgađanja u vremenjis daje onu neophodnu lakoću komunicir nja što ne zarezuje meridijane, za koju I6;! ı kalni teškaši, svojevoljno rasterećeni sliuj!z nih dovijanja, kao da nikada nisu ni čuliu”

mo. Čak i kada se njihovo radno vrem: grubo poklapa sa našim, previše često ni

nam potrebni za komunikaciju. Stoga 5 svi raspoloživi resursi za pomeranje, Ob nosno odgađanje prenosa poruka u

tneri ili kreativni tim nalaze razbacani pi zemljinom šaru. Tamo рде ргеоујадије 16! -

averzija spram novotehnološke podrške» okrenutost ka prošlosti, najčešće su ra (2 nje: Osiono forsiranje sudbinskih: odluki. bez kreativne analize svih raspoloživi”! parametara, hvatanje na вајатц, етосјеј frku, dvorišni su štosovi umišljenih mini maka, gde prednost zadobija obično oninc koji drugom odgrize nos. |

„Ljudi provode čitave živote po 58% tancima. Mogućnost telefonskog razgoviyo ra, mada još uvek nije iščezla, rizična je j|| 5 su ljudi sve manje i manje na svojim fi} snim radnim mestima. Svako je ili na | | kom sastanku — ili već telefonira.” — k* · že i gospodin Penzias, pojma nemajući 6; | je sasvim nehotice nebo najomiljeniji mi tod eskivaže domaćih glavonja, kojima mi je moguće doskočiti ni uz pomoć tehnoli\o, gije, iz prostog razloga što je — ne koristis! Jer im nije u interesu, niti u imidžu. Ko i o verije, nek gleda TV. ; |

mopuće, da jedan ozbiljan, ma како рофо ljen narod, zapenušeno postavlja pitan koja dolaze na red tek, kada se reše 0) : novni problemi biološkog postojanja uoi šte! 5 |

грезнраиха

a vreme pisanja ovog priloga, sli / šao sam na lokalnoj televiziji i pravu o neophodnosti пасјопај ту! jedinstva zbog ugroženosti. Kada samim jednom trenutku, zagušen tezama 0 пера: ženosti, prebacio na program HTV, | sam to isto. Pitah se tog trenutka, da | jim slučajem mogu da gledam i slušam () n tale YU televizije, postoji li iko u 0%IG zemlji ko nije ugrožen? |

Draga gospodo ! Фгиром, Када Убу saplemenike, prevashodno svojim pon njem naučite, da se ne mažu ratničkim ln jama, a da pripadnike drugog plemel! umesto pitanja, šta je ko.po nacionaln08); pitaju čime se bave, i može li se organižiin vati neki biznis pa da svi zarade — pril mu je nepostojanje društvene svojine || 5 ophodan uslov — tog trenutka pitanjš" nacionalnoj ugroženosti, ža Који зе у! 45" zdušno zalažete, odlazi u drugi plan. ||

Jer, bez obzira na sve: vaše та ШИ! ipak sam sasvim siguran, da pripadnici} 5 ših plemena ipak nisu spremni da DL morsku vodu i jedu sasušenu traVU. | Haugh! 1 -