Beogradske novine

Broj 22.

20. februara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, nedjelja

Strana 3.

municije, samo dok odužaju dani. Završio je svoj govor sa riječima: „Ne gledamo u budućnost sa lakim srcem, ali zato ipak gledamo sa lakšim uzdanjem. Upotrijebiti ćemo sva zakonita sredstva da bi izvršili pritisak na Njemačku. Naše je uvjerenje, damožemo voditirat iznjuravanja zabluda, ako se vjeruje, da mi neograničeno možemo produžiti rat, ako pri tom ne učinimo sve napore“. Posljednji napori Engleske. K. B. London, 18. februara. Vlada će iduće nedjelje sastaviti deveti predlog za ratni kredit, vjerojatno u visini od 300 milijuna funti šterlinga. Raniji krediti od 6. augusta 1914. do 11. novembra 1915. iznose hiljadu i tri stotine milijuna funti. Engleska je državna uprava prikladna za zaključenje mira. K. B. London, 19. februara. U debati o adresi izjavio je u donjem domu Mark Lykes: „lshod sviju borba u Belgiji, Srbiji i Crnoj Gori nije onakav, kao što bi mi to željeli. Ni položaj u Mezopotamiji nije onakav kao što bi se to želilo. Posjedanje velikog djela Fran cuske i Rusije od strane neprijateljskih četa i napadi Zeppelina najbolje pokazuju ozbiljnost položaja. Samo organizacija iz osnova može da popravi tok stvari. Engleska državna uprava prikladna je za zaključenje mira, ali ne i za v ogjenje rata. Mi debatujemo, neprijatelj puca. Mi pretresamo, neprijatelj pravi već planove. Mi smo iznenagjeni, neprijatelj trguje. Cawley je još rekao, da vlada mora energično raditi, da ne bi poslije bilo i suviše dockan." Posljednji engleski napori. London, 17. februara. Jednom se kraljevskom naredbom pozivaju s v i neoženjeni pod zastavu. Svi članovi ratnog odbora engleskog kabineta, Asquith, Kitchener, Balfour, Lloyd-Georg, Mac Kcnna i Bonar Law opominju stanovništvo, da je štednja neophodno potrebna. Oskudica u regrutima. K. B. London, 18. februara. Prema „Times“-u je ministarstvo rata razočarano slabim uspjehom upisa novih regruta, i taj upis je mnogo podbacio od onoga, što se očekivalo. Do sada je već, iz prvih dvanaest pozvanih grupa, deset hiljada ljudi uložilo protest kod sudova zbog pozivanja u vojsku. Do sada se nije upisao ni približno onaj broj, što je predvigjen. Nesumnjivo če se u pogodnom trenutku obratiti za upis u vojsku i iz krugova oženjenih. • Austro-Ugarska. Pitanje o grbovima u ugarskom parlamentu. K. B. Budimpešta, 18. februara. U sjednici ugarskog sabora od prošlog petka pretresan je zakonski predlog o malim grbovima Ugarske i Hrvatske. Izvjestilac Beothy molio je, da se predlog primi u interesu bratskih zajedničkih osjećaja izmegju Ugarske i Hrvatske. Graf Apponji je izjavio u ime udružene opozicije, da se slaže sa govorom izvjestioca, po kome se prema hrvatskoj braći ima pokazati najšira blagodarnost. Opozicija će u punoj mjeri potpomoći napore vlade, da se Ugarska i Hrvatska što tješnje zbliže. Ministar predsjednik graf T i s z a je iskazao svoju iskrenu radost o tome, što cijelo ugarsko zakonodavno tijelo podjednako bratski osjeća prema Hrvatskoj. Ovo će uroditi plodom i naći će odjeka. Zakonskim prijedlogom sregjuje se jedno pitanj'e, koje je skoro pedeset godina pritiskivalo odnose monarhije. Poslije je ovoga prijedlog primljen.

^alkanske vijesti. Oslobogienje Arbanije. Napuštanje Drača. Athena, 17. febniara. Po jednoj vijesti iz Carigrada, je talijanska vojna uprava naredila, da se Drač potpuno napusti. Talijanski generalštab se teško na ovo odlučio iz bojazni, da austro-ugarske i bugarske čete ne dogju i suviše brzo ka Valoni. Carsko i kraljevske čete stoje na 10 km pred Dračom.

Zauzeće Kavaje. K. B. Beč, 18. februara. Iz glavnog stana ratne štampe se javlja: „Odred Arnauta, pod vodstvom naših časnika i pojačan austrougarskim četama posjeo je Kavaju, i tamošnja posada, žandarmi Esad-paše, mogla se je spasti jedino bjegstvom na brodove. Transportovanje Srba je okončano. Haag, 17. februara. „Times“ javlja, da je transportovanje srpskih četa okončano. One su sve poslate u Bisert i Tunis n Africi. Nastava u Bugarskoj. Sofija, 18. februara. Ministar prosvjete Pešev kaže da vlada sve čini da nastavu u novim oblastima Srbije, koje je Bugarska zauzela, što brže i dobro uredi. Tako su otvorene škole u Zaječaru, Radovištu i Dom i t i k u. Dalje, kupljene su dobre bugarske knjige, da bi se stavile na raspoloženje školskim bibliotekama i čitaonicama, tako se dobre knjige besplatno mogu čitati u onim mjestima, gdje škole još nisu otvorene. Najnovije brzojavne vijesti. Sultan dobija pravo da raspusti parlamenat. Carigrad, 18. februara. U utorak je nakon kraće debate, parlament primio promjenu u ustavu, koju je vlada predložila. Ovoin promjenom dobija sultan neograničeno pravo/ da raspusti komoru. Ovaj je zakon primljen sa 193 od 208 glasova. Propali ruski napadi. Rotterdam, 18. februara. Jedan engleski oficir, koji se vratio sa besarabijskog fronta saopštava o potpunoj propasti ruske ofenzive. Uspjesi Rusa sa svim su beznačajni i prodiranje je n e m o g u ć e. Gubici su ruski ogrom n i, a stanje je vojske nepouzdano. Nesavladljlvost fronta na Soči. Lugano, 18. februara. U članku pod nasiovom „Ofensiva ili odbrana“ izjavljuje „Nouva Antologia“, da ententa ne može probiti front centralnih sila, zbog toga se preporučuje taktika odbrane. „Popolo d’ Italija“ okrivljuje pisca članka za veleizdaju i izmegju ostaiog veli, da se neprijateljska fronta može probiti, samo na liniji Soče, jer tamo stoje na putu napredovanju vanredne prirodne smetnje. Dnevne vijesti. Dobijanje novca iz inozemstva. Naredba carsko i kraljevskog vojnog generalnog gouvernementa. U Srbiji žive sada vrlo mnogo lica, koja su ostala bez lkakvih novčanih sredstava, jer se njihovi rogjaci i staratelji nalaze dijelom u neprijateljskim zemljama ih u neutralnom inozemstvu. Da bi se ovim hcima bez novčanih sredstava dala mogućnost, da se radi prijema novčane potpore stave u vezu sa svojima, dozvolio je carsko i kraljevski generalni gouvernement slijedeće: ,,Da bi se primio novac mogu se poslati pisma u neprijateljske ili neu tralne zemlje. U ovim pismima ne smije se javljati ništa drugo, osim isključivo svota, koja se traži i adresa. Pisma, koja budu još i što drugo sadržala, neće biti otpravljena. „Pisma treba predavati otvorena i to u Beogradu kod izvještajnog odjeljenja (Auskunfteil) carsko i kraljevskog generalnog gouvernementa; u tuzemstvu kod carsko i kraljevskik okružnih zapovjedništva, a ona će opet otpravljati dalje ta pisma carsko i kraljevskom generalnom gouvernementu."

52.000 stanovnika u Beogradu. U Beogradu ima sada 52.000 stanovnika. Ako se pomisli, da je u gradu ranije živilo 100.000 duša, i da je skoro cio svijet pobjegao, kada su otvorili svoju vatru austro-ugarski mužari, onda se tek može stvoriti prava slika ponovnog oživljavanja Beograda. Nema ulice u kojima skoro svi dućani nisu opet otvoreni, i svuda se skoro sve može opet kupiti. Najveći dio gragjana nalazi rada kod oblasti; neki kao tumači, kao pomažuća snaga pri raznim uredima, kao činovnici i radnici pri opštini, kao službenici i radenici u eliktričnoj tvornici i tramvajima, kao tehničko osoblje u štamparijama, kao prevodioci, i najzad u gostionicama i kuhinjama najveći dio nalazi za sebe rada. U njima se čitaju hrvatske, njemačke i magjarske novine i pije se obično crna kava. Svako sa nestrpljenjem očekuje zaključenje mira, da bi se opet zaveo redovan privrjedni i trgovački život, jer je on sada znatno ukočen zbog ograničenja privatnog saobraćaja na željeznicama i na pošti. Svi se slažu u tome, da bi za njih mnogo bolje bilo, da su za vrijeme bombardovanja potražilli samo jedno sklonište u blizini, i da su se odmah stavili pod zaštitu austro-ugarske vojske, u mjesto što su bježali i izlagali se svakojakim neprijatnostima u tom bjegstvu. Kalimegdanski park. Kalimegdan, park izmegju tvrgjave i grada Beograda, u čijim su hladovitim stazama postavljena poprsja junaka i velikana Srbije, ostao je dugo vrijeme opustošen onako, kako je borbama u oktobru prošle godine bio razriven. Posljednjih je dana otpočeo i ovdje rad obnavljanja. Stepenice i izridane ograde, koje je artilerija porušila, ili ih je jako oštetila, ponovo se podižu i namještaju. Sivo odjeveni vojnici žurno rade sa malterom i mistrijom, dovodeći ponovo u red porušene zidove. Veliki grmovi, koje su branioci tvrgjave bili upotrijebili za podizanje zaklona, odnose se, strijeljački rovovi, iskopanl u stjenovitim obroncima, većim su dijelom već ispunjeni kamenjem, sa svim se zatrpavaju. Levci, koje su granate u zemlji izrile, popunjuju se i izravnjuju sa zemljom. Stara, nekadanja Ijepa i prostrana šetališta ponovo se dovode u red, te će u parku nestati brzo svakog traga posljednjih borbi. Početkom proljeća otpočeće i baštovan svoje radove, ponova će zasejati cvjetne leje i okrugline i Kalimegdan će opet postati ukrasni vrt, kakav je nekad bio, u doba mira, na koje se več skoro i zaboravilo. Proglas. Za školno-obvezanu djecu austrijskih i ugarskih državljana u Beogradu otvara se škola. Uslijed toga pozivaju se roditelji odnosno skrbnici djece, da ovu od 24. do 26. februara od 8 do 12 sati prije podne prijave u Avala ulici br. 10. i to bez obzira na to, što su ih već prigodom općeg popisa školno-obvezane djece bili prijavili. Krsni list i putnicu — u koliko ih se ima — valja ponijeti. C. i kr. okružno zapovjedništvo za grad Beograd. Povratak u Beograd. Megju mnogim porodicama vratio se posljednjih dana u Beograd Svetozar Ivačković, arhitekta. Preksinoćnim vozom vratile su se u Beograd mnogobrojne porodice i lica, koja su bjegajući iz Srbije prešli bili u Crnu Goru. Megju ovima ima veliki broj činovnika sudskih, policijskih, carinskih i drugih. Ima tako isto i veliki broj porodica srpskih oficira. Svima ovim austro-ugarske vlasti ne samo, da su dozvolile povratak svojim domovima, nego su im na putu ukazivale i pomoć, što im je znatno olakšalo njihovo i inače bijedno stanje. Izdavanje pomoći. Carsko i kraljevsko okružno zapovjedništvo otpočeti će 1. marta izđavati pomoć i potporu srpskim činovnicima, umirovljenicima i udovicama za mjesec februar. Potrebne priznanice, u kojima je označena dodijeljena količina pomoči zapovjedništvo je već poslalo opštinskom odboru, da ih razda dotičnim licima. Beogradski carsko i kraljevski požarnici. Jedan je veliki vojskovogja rekao u svojoj objavi izmegju ostalog ovo: „Mi se borimo samo protivu srpske vojske, a ne protivu mirnog gragjanskog stanovništva“. Jedan lijep prilog ovoj izreci, pored mnogobrojnih uregjenja, koja služe na opšte dobro, a koja su ostvarena od ulaska pobjedonosne savezničke vojske, pruža i uregjenje vojničkih požarnika zapovjedništva grada i mostne brane u Beogradu.