Beogradske novine

Strana 2 , '

Utorak

Beogradske Novlne

Broj 132.

15. niaja 1917.

bi nestalo svake lične odgovomosti i tako bi nas đovelo do stare vladavinje, gdje je moč i odgovomost bila u rukama ličnosti. Deniciiti o ziiht.ievanaoi ruskom prtmirju. — Rusija ne če zasebnogn mira. Kb. Petrograd, 14. maja. Petrogradski brzojavni ured odlučno pobija vijest ,,D a i 1 y M a i T'-a, da je radnički i vojni savjet zahtijevao primirje. Takvo pitanje nije ni pokretano u savjetu- Na protiv, savjet radi sad na pozivu vojnicima, kojim će se razložiti neumjesnost zasebnog mira i preporučiti bratimljenjc sviina vojnicima na frontu. Ruski socijalistc na potu kroz Njemačku. Kb. Bem, 14. maja. Diugi voz s mskim socijalisliina prošao je danas po podne pored Ziiricha. Mcdju putnicima, koji puluju preko Njemačke za Rusiju, nalazi se poznata socijalisLkinja Balabanov, koja je mnogo godina pripadaia zvaničnoj talijanskoj socijalističkoj stranki. Voz prati švajcarski socijajista Vogel. Zabranjen povratak političkih bjegunac«. Kb. Stockholm, 14. maia. Švedski brzojavni ured javlja; Odbor za povratak političkih ruskili bjegunaca izjavio je medjunarodnoj socijalističkoj komisiji, da jc, prema brzojavu ruskom poslanstvu n Stockholmu, privremena vlada zabranila ulaz u Rnsiju narodnom savjetniku (?) Roberiu O r i m m u, kome je bilo naredjcno, da sa vladom vodi pregovore o povratku političkiii emigrana'.a. Stockholmski komite tražio je brzojavnim pu’em intervenciju potrogradskog radničkog savjeta. Srtke patnja.

U sporazumnoj štampi izbijaju ponovo znaci, prema kojima se mogu očekivati nove mjere protivu Orčke, gdje je u posljednje vrijerne bilo sarazmjer110 mirno. Izmedju ostaiog traži se pod sve večom pretnjom zbacivanje kralja Konstantina zbog „otpora protivu sporazumnih sila*‘. Pravi uzrok biće u tome, što je padom Romanova grčki vladalac izgubio i posljednji dinastični oslonac, koji je još uvijek imao u logoru četvornog sporazuma. S tim je osloncem nestaio i posljednjeg ustezanja umiješati se s bezobzirnošću u prilike neutralne grčke države, radi čega se sad očevidno čine pripreme, a prije svega sc želi, da se na to pripreme ncutralne države. Sporazumne sile imaju u Grčkoj razniii interesa. Solun bi za Englesku bila onakva oslona tačka, kakvu ona samo poželiti može, a Epir za Italiju davno željena balkanska kolonija. Grčka ostrva i maloazijske oblasti mogle bi se podijeliti. Svemu ovom pridolazi neinoćni bijes zbog junačkog otpora, kojim grčki narod predusreta patnjc, koje donosi nasilje četvornog sporazuma kao kaznu za njegovu neutrainost., O toin držanju naroda i njegovog kralja, kome se svaki m'ora diviti, dobio je ,,A 11 g e m e e n H a n d e 1 sblad“ s greke strane ovaj dopis: „Teške prilike u Grčkoj prouzrokovane su jedino blokadom četvornog sporazuma, koja traje več četiri mjeseea i koja narodu nanosi velike nevolje. Obrok hljeba, ako ga u opšte ima, iznosi več od nekoliko mjeseci 50—75 grama na glavu. Krumpira i drugih brašnaviii hranjivih sredstava u opšte

nema- Tako Isto kamenog uglja, plina 1 elektriciteta. Hiljadama radnika najazi se u najvećoj bijedi. Tvornice su zatvorene; obalska plovidba i ribolov; je zabranjen. Veliki je broj smrtnih slučajeva od gladi. Ali su sva ova nasilja, koja se jedino na nadmoćnosti osnivaju, bila uzaluđna da narod razdraže protivu svoga kralja ili da ga primora da napusti neutralnost. To se pokazalo na najočevidniji način prilikom narodne svečanosti, koja je u posljediije vrijeme proslavijena. U ulicama atenskim klicala je gusta masa kralju na njegovu putu u crkvu. U crkvi su ovacije naroda bile tako silne, da jc bogosiuženje moglo otpočeti tek četvrt sata docnije- Na isti način je narođ pozdravljao kralja kad je izašao iz crkve. U Pireji jc proslavljena narodna svečanost s istim izlivom Ijubavi prema otadžbini i vjernosti prema svome kraliu. U hiijadama brzojava sa svili strana je stanovništvo ponovo zasvjedočilo, da se ne žcli ođvojiti od svog kralja, nego na protiv, da nužda jo§ jače učvršćuje vezu izmedju vladaoca i naroda“. istorija stupanja Rttmunjshe u rnt. Kb. Berlin, 14. maja. „Norddeutsche A11 g eme in e Z e i t u n g“ piše: Kako se iz Bukarešta javlja, tamo su njemačke viasti, kao što je u svoje vrijeme bilo u Bclgiji, naišle na čitavu gomilu tajnih diplomatskih akta, koja su pri bjegstvu iz prijestonice nepažljivošću ostavljena. Ti izvještaji i brzojavi pružaju vrlo zanimijivu sliku rada rumunjskih zastupnika u inostranstvu, koji su tendencioznim, a često puta netačnim vijestmia, dobivenim iz krugova sporazumne diplomacije, svim niogućim sredsvtma radili, da Rurmmjsktt uvuku u rat protiv središnjih vlasti. Jedan od oniii, koji je tt tom pravcu najmarljivije radio, bio je bivši poslanik u Sofiji Derussi, čiji je rad u tome pravcu sad otkriven velikim brojem prikupljenili brzojava. Izvještaj tog poslanika na p. o svome razgovoru s bugarskim ministarskim predsjednikom Radoslavovom protivurječi često istinitim činjenicama, te izgleda kao kakav poručeni posao- Talco je on brzojavio iztncdju ostalog 7. i 9. septembra 1915. pod br. 2184 i 2209, prilikom bavljenja vojvode Jovana Albrechta MekIcnbuMpkiig-"ti Sofiji: Njemačka se politika trudRda Bugarsku razdraži protivu Rumunjske. — U istini je u ono vrijeme bio sa svim protivan slučaj.

Pokrst ztt mlr. Vijećania sa austrijskim i njemačkiiu socijaiistima. Kb. Berlin, 14. maja. ,,VorwSrts“ iz Stockliolma, da je kao rok za pojodma savjetovanja sa austrijskiin socijalistima utvrdjen. 29. maj. Poslije toga nastupiće savjetovanja sa zastnpnieima njemačkih socijaldemokrata. Maćetfcniia. Sporazumna štampa o borbama u Maćedoniji. Kb. Bern, 14. niaja. ,,M a t i n“, ,,E x c e 1 s i o r“ i ,,E v en e m e h t“ govore o posljednjim borbama na maćedonskom bojištu i trude se da ih predstave kao beznačajne čarke- Ovo nijc nikakva vclika ofenzi-

va, kao što bi izvještaji njemačkog glavnog stožera htjeli da uvjere svijet; to su samo djelimična poduzeća. Takvlm načinom hoće sporazumna štampa da umanji poraz Sarrailove vojske. Samo ,,Matin“ zavijenim načinom priznaje, da se ipak vode velike borbe. Ensieska i kolonlje. Irslco pitanjeKb. Rotterdam, 14. maja. Lord C u r s o n je izjavio u gornjem domu, da ćc vlada 17. maja podnijeti predlog o irskoj nagodbi.

FrancusKu.

Bijeda francuske mladeži u vojsci. Kb. Bern, 14. niaja. „I n t r a n s i g e a n t“ javlja, da u razuim garnizonima' Erancuske, proiivno obećanjima vladc, godišta iz 1918. •nisu dobro smještena i rdjavo se lirane. Grad I okoiica. Dnevni kalendar. D a n a s je 15., po siarora 2. maj. RImokatollci: Ivan de ia Sale; pravoslavnl: Atanasije patr. Aleksandr. — Stmce se radja u 4 24, a zaiazi u 7’29. Beogradski orfeum: Danas zbog gostovanja u Zemtinu zatvoreno. Paroplov izmedju Zemuna i Beograda krcće Iz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati na veče svakoga sata osim u 1 sat posllje podne. Polazak iz Zentuna za Beograd od 5'30 u Jutio do 8'30 na veče svakoga sata osim u 12'30 poslije podne. Klnematografi: Vojni kino (Koloseum): U 4 i 6 sali poslije podne predstava za gradjanstvo.— C. i kr. gradjans k i k i n o (Paris): Prcdstava za gradjanstvo. Početak tt 6 sati na veče. Casnička i činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati tt noči. „Grand HoteI": Dnevno koncerat. Početak u 6 sati posiije podne. Posjeta bolesuika u bolnicaraa: U bolnici „Brčko*: od 2—4 sata poslije podne. U bolnici M Briinn“: od 9-30—12 sati prije podnc I od 2—4 sata poslije podnc. Traže se radi prijema novca. Mole se niže označena lica, da se radi prijema novčanih pošiljaka jave g. Petru D. Jovanoviću, Posianička ulica 40: G. g. Andreja Stefanović, Milosav Stergari, Miloje Tasić, Milan BelosavIjević, Uglieša Jovanović, Josif Cugmus, činovnik željezničke direkcije; Jovan Milovanovič, stariji mašinovodja, Milutin Stanjsavljević ložać, Jovan Stajić, Jovun Stamenkovič, Panta Jocič, služitelji željezuičke direkcije; Todor Ćirić skretničar iz Niša, Cvetan Tasić, čuvar pruge, Dragutin Stevanovič, Kosta Stojanović kondukteri; Jovan Stanojevie čuvar stanice, Blagoje Stojanović magacioner, Stanko R- Stojanovič kočničar, Miienko Stanić žcljezničar; Mileva Botović, telefoniskinja. Lica, koja nisu u Beogradu, neka jave svoju adresu i saopšte, kuda da im se pošaije novac. Neka se jave radi prijema novaca iz Švajcarske g. Viadimiru S. Coniću, naČelniku ministarstva u penziji (Bitoljska 72) u Beogradu: Todorcvic Miioš, knjigovodja; Zdravkovič Mijajlo, caritiski činovnik u penziji: Jovanovič M. Mijajlo, sreski kapetan lt penziji; Naumović Miieva, dijurnista carinske uprave;

Stojanović Milan, siužitelj carl»ske upfave; Radi prijema novčanih uputnlca. potrebno je da se jave gospodinu .Von Veljkoviću, predsjedniku opštine grada Bcograda: 1. Vitomir Gardić, učitelj Lz Brestovika; 2. Kosta Vaslkić, učitelj iz Kneževca; 3. Draga Barjakiarović, učiteljica lz Beograda; 4. Ljubica Gjorgiević, učiteljica;^ 5. Alileva Curčić, učitclj:c.i sa Cukarice; 6. Femka Gjorgjcvić, učiteljica iz Karačice; 7. Svetozar Dušić, učiteij iz Umčaia; 8- Zorka Ivanović, učitcljica Grocke; 9. Mileva Antonović, učircljica Iz Beograda; 10. Jelena Aćimović, učiteljica iz Beograda; 11. Darinka Adamović, učiteijica fz Grocke; 12. Bosiljka Antonović, učiteljica fz Lapova; 13. Leposava Antonović, učiteljica iz Lapova; 14. Sofija Laze Petkovića I* Grocke; 15. Sofija Z- Petkovića, učitelja iz Grocke; 16. Andrijana Obradović, učiteljfca iz Jttnkovcaj 17. Draga Zivadinović, učiteljica iz Požarevca; 18. Danica Drag. Vasića, iz Sopota; 19. Marija Petrović, učiteljfca iz Grocke; 20. Ružica Milovanović, učiteliica iz Krive Palanke; 21- Roksandra Stanić, učiteljica; 22. Marinko Popović, siužitelj beogradske gimnazije; 23. Porodica Save Micića, služitelja ministarstva vojnog; 24. Uubomir Savić, služitelj ministarstva finansija; 25. Ljubomir Crvenčanin, faktor Državne štamparije; 26. Ljubomir Marković, kapetan u penzjii; 27. Ljubomir Popović, poreznik: 28. Stevan Radivojević, upravnik u penziji; 29- Stevan Nikolič, penzioner: 30. Stevan Jovanović, činovnite ministarstva u peiiziji; 31. Milenko Manojlović, činovnik poreskog odjelenja; 32. Mara Muanovič, činovnfl? mlnistarstva finansija; 33. Milica Jovanovič, činovnik mfnistarstva finansija; 34. Milan Obradović, maj^r u penziji; > 35. Milija Todorovič, činovnik u penziji; 36. Mihajlo Milić, kapetan u penziji: 37. Ana Badnjevac, Činovnik minfstarstva finansija; 38. Božidar Šišinanović, poreznik u penziji; 39. Avram Stevanović, revizor u penziji; 40 Arliimandrit Arsenije, predsjednik konzistorije u penziji; 4!. Andra Gavrilović, pvofesor u penziii; 42. Mihajlo Mijović, sreskf načeicik u penziji; 43. Porodica Milosava Cekića; 44. Milovan Atanacković, sekrcfar. u penziji; 45. Milovan Pavlo\ ič, pošianskii kontrolor u penziji;

,nizacija, u poglcdu zapovjedništva nad 'ičetama. Naročito je radnički i ^vojni •savjet zahtijevao, da se zapovjesti vojnog guvernera moraju predhodno podnijeti savjetu 11 a odobrenje. Anarhijske prilike. Kb. Amsterdam, 14. majaReuter javlja iz Petrograda: 'Jcdua četa od 30 anarhista iz Petrograda i Sclilussclburga, naoružana puškama i bombama, zauzela je palatu vojivode Leiciitenberškog u blizini mornarskog pozorišta, i tu su smjestile svoj glavni stan. I protivno naredbi radnič•kog savjeta četa ne će da napusti palatu. Okružni zapovjednik je narcdio da čete opkole palatu. Po drugom brzojavu je zapovjednik Petrograda podnio ostavku. (Ta se vijest potvrdjuje.) Opasnost od gladi u Finskoj. Kb. Kopenhagcn, 14. maja. ,,N a t i o n a 11 i t e n d e“ javlja iz Stockholma: Finski listovi donose poziv scnata stanovništvu, da što ninogobrojnije učestvuje u poljskim radovima, Samo opšti napori svili gradjana mogu Finsku sačuvati od gladi, jer je nvoz žita iz Rusije potčinjen nesavladIjivim tcškoćama. Skobelev protiv zasebnog mira. Kb- Petrograd, 13. maja. U sjednici izaslanika s fronta izjavio ie član izvršnog odbora Skobe] e v na pitanje o „bratimljenju", da cjelokitpni ruski proletarijat s gnušanjem odbija zaseban mir. Švaki vojnik, koji bi s Nijemcima u nelui ruku sklopio zaseban mir, štetio bi opštoj stvari ruske demokracije. Vojska mora biti silan i za borbu spreman organizam. Ona ne sntijc ostati u rovovima nepokretna, liego inora preduzeti ofenzivu i izvesti ratne pokrete, koje zahtjevaju taktika i strategija. Nova ministarstva. Kb. Pctrograd, 14. maja. R c u t e r javlja: Govori se, da će se ustanoviti tri liova ministarstva, naime ministarstvo municije, ministarstvo rada i ministarstvo za privredntt pomoć- Nove izjave ruskog ratnog niinistra. Kb. Petrograd, 14. maja. U sjetbiici izaslanika s fronla, koja se drži u Petrogradu, držao jo rainistar rata Gučkov govor, kojim sc prvo dotakao snabdjevanja vojske municijoin i istakao stanje desorganizacije, u kome ie bivša vlada os'avila dobavku fnunicijc. llckao je, da je to pitanje sad u izvjcsnoj nijeii dovedeno u red, jer jo snabdjevanje s municijom povoljnije nego li prije đva mjeseca. Stvarna pomoć našili stariii i novih saveznika omogućuje polpuuo uvedjenje pitanja o municiji. Ako se konačno postigue sporazum s Amerikom, ’kojim ona u'toku nekoliko uedjelja prima r,a sebc transportnu službu u Rusiji, ouda će to pitaujo biti kouačno riješeno. Što setiče snabdjevanja životnim namirnicama a naročilo stočne hrane, stanjo jo tog pitanja vrlo nepovoljno. Mi bi u foku iy 2 mjeseea morali pojačati nabavku zemaljskib proizvo<la za vojsku, čiine će se slaiije popraviti. 0 vojsci je Gučkov rekao: Glavni je zadatak, koji jo privremena viada in.a’a da riješi, bilo jo obnavljanje i sastav vojske, šlo je već svršeno. Ministar jo dodao: Ja sam veliki prislalica deinokratisanja vojsko, ali je vojska jedan zaseban organizam i kad bi mi, pristupajući demokratisanju, zbrisali svaki auloritet i svakii moć, postigli bi mi sa svim protivan uspjeli, jer

Josip Brodjanac. Popls imesta u Srbiji. Ne<lavno je izašlo na njomačkom jeziku djelo pod naslovom: „Ortsverzeicluiis flir das von đcm k. u. k. Truppon besetzte Gebiet Serbieus". Izdao ga sUlistički ured c. i kr. vojne goneralne gubernije u Beogradu u viast toj n kladi. Potreba ovakova đjcla oSjCća'a se davuo, a najviše su čeznule za njiiu upravne vlasti, kojima je ono u prvom redu i namijenjeno. Zato je statistički ured ovom edicijom učinio veliku usiugu i vlasti, a i Siroj javnosti. Tim se djelom kao đradocjenim pomagalom u zvan.čnim, poslovima ne će poslužiti samo oblasti, nego će ono, kako jo strukovno obradjeno, valjati svakomu, komu je do toga, da se upozna sa administralivnim pnlikama ove zemlje, njezinim teritorijcm, slanovništvom i mjestima, gdje o 10 obitava. Materija za ovu publikaciju uzeta je iz rezultata popisa stanovmštva od god. 1916., zatim iz službenih izvještaja x podataka c. i kr. okružnih zapovjednišiva i konačno iz zađnjega srpskoga popisa stanovništva od god. 1910. Popis mjesta izradjen je u glivnom po uzorku drugiii ovakili publikacija i dijeli se na dva dijela: na sam popis nrjesta po općinama, kotarima (srezovima) i okružjiina (okruzima) i na a f ibetsko kazalo svih mjesta u zenilji. Kao uvod u publikaciju stavljen je na prvo mjesto pregled okružja po terilorijalnoj veličim i administrutivnoj nzdiobi na kotare i opčiue. Iza toga do’azi Kazivlje okružja i kotura u posjednutom području Srbije napram nazivlju prijašnjih srpskih okruga i srezova, a onda se »)Liu okružja i u njihovu okviru kotari,

općine, nastanjena mjesta i ; a eori alfabetskiin redom. Nije to samo puko nabrajanje i nagoinilavauje imona, nego se uz svako ime ističu i javne inst-tncije, gdje ih ima, a i privatne, ako su samo od kakova znameua. Osobiti interes budi još i jedna novost u toj knjizi, koje inače u takiin publikacijanni noma. To je onaj komparativni prikaz kućanstva i stauovništva u god. 1910. i 1916. i to za svako mjesto u zemlji. Ovim isporedjivanjem daje se zemlji potpunija slika, a i sarno djelo izlazi cjelovitije i poučnfje. Knjiga je od velike vrijednosti i zato, što nam može posve dobro poslužiti mjesto opšimijoga statističkoga djela o rezultatima popisa stano\mištva u Srbiji, kojega za sada nema, ma da je popis prošle godine bio proveden. Za razno urede i oblasti biće ova knjiga pravi vademeeum, pa so sama sobom prepo ruča. Mi ćemo je u kratko ekscerjiirali i navesti neke podatke, ne bi li se njima okoristili i oni naši čitaoei, kojima ta knjiga ne će doći do ruku. Teritorij Srbije, što je pod upravotn naše c. i kr. vojne vlasti podijetjeu je na 13 okružja. Od ovih dolaze tri ua ono područje, što je Srbiji odstupljeno bukureškim ugovorom (1913.), a to su Rrijejiolje, Novi Pazar i Mitrovica na Kosovu« Ova se razdioba gotovo sasvim podudara sa teritorijalnom razdiobom u mhno doba Srbijc. Dva okružja jmadu jsto ime; jedno je nazvano ,,Beograd“, a dmgo za razliku od njega „Beograd, seosko ok‘ružjo“. Prvo je najmanje u ciieloj zemlji, te ima samo 372 km 2 površine. Na sam grad Beograd dolazi 12 km 2 a ostalo na obližnje s njim lnkorpinrnne koUire: Mirijevo, Žarkovo i Banjicu. Drugo —■ Beograd, seosko

okružje — veliko je 1665 km 2 i dijeli se na 4 kolara sa 71 opčinom. Najveće je okružje čačansko sa 3.798 km 2 a na drugom mjestu kruševačko, sa 7 kotara i sa na.jviše općina medju svim okiužjima, naime 131. Prelazeći na prik.z stanovništva, valja napomenuti, da fce sav taj statistički rad bazira na p'opisima od gođ. 1910. i 1916., te da kod novih srpskih okružja nema statističkih podataka za god. 1910. Ovo je i pošve naravno, jer fa tri okružja, taua još int’gralni dijeiori turskoga carstva, nisu mogli ući u srpsku statistiku god. 1910. Popisom od god. 1910. imao je Beo grad okruglo 90.000 stauovnika. Ovaj jo broj silno nazađovao u jjulu prošle godine i to tako, da je 10. jida 1916. nabrojeno u njem samo 48.000 duša, a to znači, da se je žiteljstvo u našem gradu umanjiio gotovo za , r )0<Vo. Razlog ovom velikom opadanju stanovništva valja t'ažiti n tom što je Beogiad tako jako eksponiran, kao nijedno drugo mje to u cijelpj zemlji. Prema toinu ne možc ni biti tako goleme razlike u rezultatima ovih dvaju popisa ni u jednom drugom okružju, a ni liema jo. Okružje beogradsko imalo je 1910. godine 125.000 stanovnika, a prošle god. 98.000, čačansko okružje 139.000 napram 115.000 u god. 1916. Ođ sviju okružja imadjaše šabačko naivlšo žitelja prije rata (238.000 prema 162.0 0) a iza rata pomače se na prvo mjesto okružje kruševačko, te mu jo za popisa o<l nrošle godine iznosiio stanovništvo 196.655 duša, dakle samo za 27.000 manje, nego li za popisa od god. 1910. U našem upravnom području bijaše u mimo doba 1,568.048 stanovnika, a za zadnjega popisa spao jc taj broj na 1,218.027 duša. Broj stanovnika, triju,

novih sipskiii okružja iznosi 155.484 i tako dobivamo za svu zemlju 1,373.511 žitelja, koji obihivajn jia površini pd 29-661 km 2 . Ukupni broj kotara iznosl 51, a ojjćina 852. Današnje žiteljstvo Srbije sastoji po najviše od žena, što je u ovim pr.'likama i posve prirodno. Prevaga žena nad muškarcima je velika. U Bcogradu na primjer ima ženskih 30.330, a muškili 1 < 578, a. to diferira za 12.752. U cijeloj zemlji razlika je u žiteljstvu meJju oba spola za 222.000. Prije rata bijaše ovaj oduošaj obratan, naime 759.422 ženska lica napram 808.626 niuških i tim nadmašiše mušknrci žene gotovo za 50.000 duša. Ova je pojava s tim znamenitija, što u Remljama zapađne Evropo uvijek prevladjuju žene. U popisu mjesta daje nam se i pregled 0 vojnira i civilnim obiaslima, o svim socijalnim i kulturnim institucijaim, p;o pietnim uredbatna, zdrarstvenim zavodirna, o mdustrijalnirn radnjama i preduzećima. Ositn zapovjedništva po stoje u Beogradu ove kultume ustanove: šest osnovuih škola, jedna realna ginma zija, glazbena škola, tri dječja zabavišta, trgovački tečaj, zatim 7 župa. Od p:o metnili ustanova: vojno ž ljozn'čko z povjedništvo, željeznička stanica, parob odarska stanica, ravnateljstvo cestogratlnja, ravnateljstvo elapno pošte i brzojava, etapno-poštanski i b zo avni ured, telefonska stanica. Nad.alje itnam.i ovdje seizmografski zavod, civiluu bolnicu, 13 civiluih liječnika. ginckčo’ki zavod, lijeČiliŠte vodom, zavod za umobolne, gradski azil za starce j djeou. Nadalje dom za rodjenčad (odojfad), za vod za gluhonijeme, klaonico, vodovod, clektrični zavod, zavod za dezinJektiju 1 t d. Godine 1910. bilo je u Bnog'.adu

20.140 kućanstva, a prošle god. 15.818.’ Iza Beograda valja nam spomcnuti; Kragujevac kao drugi najveći grad. U‘ doba mira imao je 18.376 stanovnika, a danas 13.486 s 2119 kućanstva prema 3.174 u god. 1910. Osim vojničkih zapovjedništava tamo je željeznička stanica. etapno-poštanski i brzojavni ured, telefonska stanica, okružni opskrbui magazin, pričuvna bolnica, župa, škola, vojnička prirredna stanica i t. d. Grad Krnševac ima sad 1.775 kućanstva i 7.717 stanovnika. a to je saiuo, za nekoliko stotina manje, nego li pk mirno doba. Za ovim dolazi po veličin«* Čačak, sjedište okružnog zapovjedništva; sa 4.155 stanovnika. Osim vojničkih institucija, postoje tu j tri župe i azil zai sirotinju. Na to okružje spada i grad 1 Kraijevo sa 3100 duša. Gomji Milanovac ima po zadnjem popisu 1500 stanovnika, ArandjelovaC isto toliko; AJeksandrovac u kruševačkom okružju 2411, dočim Jagodiiui 5157, dakle nešto inalo manje nego li u mimo doba. U Mačvi ležeći grad Sabac ima sad 4.823 stanovnika pretna 6,554 u god. 1910. Smederevo jc jako spalo za ovoga rata; prije 7.411, danas ima eamo 4.165 duša. Sjedište s uederevučkog okražnog zapovjedništva Palanka ima danas 3.484 žitelja, gotovo isto toliko, kao i prijo rata. Užice nekad preko 6.0C0, sada saino 4.387 duša. Pune 3.000 jzgubio je cvatući trgovački grad Valjevo sa 5.689 žitelja po prošlogodišnjem popisu, U Novoj Srbiji najveći je grad Novi Pazar sa 10.000 stanovnika a za njim ■se redjaju Mitrovica na Ko30vu (8.500), Priboj (4.700), Vučitrn (4.300). Sjenicc (3.200), kouačno Nova Varoš (2.30Q duša).