Beogradske novine

Beozra'dske Novine

Broj 132.

Utoi'ak

T 46 ■ Milica Sunđučić, udova; '47. Miijko Aleksijević, carinski reflzor \ 48. Dušan Alekslć, praktlkanf minlgtarstva finansija; 49. Radivoje Spasenović, zemljoradnik iz 2arkova; i 50. Stanija Pav. Pantića iz BeIjina. . Prilikom prijema novca, potrebno Je imati uza se redarstvenu legitimaciju. U slučaju, da se ne nalaze u Beogradu, potrebno je da pošalju svoju tačnu adresu, na koju bi im se novac mogao poslatiDar za beogradsku sjrotjnju. Gospodin Samuilo M a š i a k, trgovae, poslao je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda 60.— kruna, kao svoj prilog za beogradsku sirotinju. 0,vaj lijep primjer zaslužuje svaku pohvalu. ijavna licitacija za jzradu liirtvačklh sanduka. Opština grada Beograda iioće, da dh putem javnog nadmetanja izradu mrtvačkib sanduka za sahranu uinrle beogradske sirotinje u ovoj 1917. godini. S toga poziva majstore stolare, aa poduesu ekoiiomnom odjclenju opštiiie grada Beograda, a najdalje do 20. maia 1917. godine pismenu ponudu sa tačnim naznačenjern cijena za sanđuke i to: a) od 0.60 cm. do 1. m- dužiue, b) od I. m. do 2. m. đužine drugili dimenzija. OpŠtina daje od materijala samo daske. Ostali matcrijal inora dati predttzimač. javna prodaja. Po odluci starateljskog suda, izložiće se javnoj prodaji zaostavština pok. Mare P i p e r i n, na dan 8. j u n a 1917. g. u stanu u ulici Takovskoj br. 2.3. Prodaja će početi u 9 sati prije poduePozivaju se kupci da na ovu prodaju dođju.

Li.iepe proijetue kiše. Posliednjih nekoliko dana itnali stno u Beogradu i okolini lijepe proIjetne kiše, koje su dobro natopile zasijanu zemlju. Topli sunčani zraci svakim danom sve viŠe mame usjeve i ostalu zeien, da što prije pojave svoie glave iz zemlje. Već na pijacama ovili dana imali smo i graška, krastavaca i drugo povrće, a poslije oviii kiša za koji dan biće na pijaci nesumnjivo i ostalog povrča.

1M. Spasojević: Upufstuo zq sRuplIflnic llekouitfii billchu. U ljekovitirn biljkama leži jedno pii rodno lilago, koje se svake godine obnavlja i koje treba što bolje iskoristiti kao jednu vrstu sporednc privre 'e koj i je dobrodošla i u redovnim priiik.ma a još više u oviin ratnim prilikama. I ga jenje sviloprelja fsvilenih bubi) spada n takvu vrstu spoređne privrede, koja je odavno odomaćena u Srbiji kao i gaje nje pčela. Skupljanje ljekovitih bi jaka nmogo je lakši posno i od gijenja sviloprelja i cđ gajenja pče’a. Zato je po trebno znati nekoliko opštih prnvi'a koja nije tako teško zupamtiti. Srbija po geografskom položaju na jngoistoku Evrope ima svib pogodn h uslova da sa ova vrsta privrede rnzvije u velikom razmjeru. Ima više vr 1 1 ljeko vilili biljaka, koje su vezauo samo za južnu Evropu prema poznatom z konu fizir.ke geografije da što više idemo o I Bjevera na jug, broj biljnih vrsla je sve rcćl, pa sljedstveno i lroj ljekovilib biIjaka. \obesno plavetni različak, biljka Jjekovitog cvijeta u okoliui Beograda jo vrlo rijetka a što se ide višo jugu, ona ie sve češća biljka. Divlja žalfija ili kalaver, biljka ljekovilog lišća raste samo u južnoj Evropi, a u sređnjoj i sj vernoj Evropi ona je poznata samo kao baštenska biljka, kao pitou.a žalfija. Prije nekoliko godina na jednom kongresu srpBkih zeinljoradničkih zadruga drža o je |jedno predavarije o ljekovitim b.lknna ii Srbiji, u kome je iznijeta kao glav. a inisao, kako so u Srbiji tolike Ijekovile biijke ne skupljaju, a kojih u velikoj koli'čini ima Ovm predavanje bilo jo primIjeno sa velikim <xiobravanjem i u rezo luciji kongresa izjavljeua je žel a da se bapiše i uputstvo za skupijauje jekov'tili biljaka. Lane u proljeće ponovo je pokrenuta ta misao od strane poljopriv.edĐog odjelenja generalno vojne guber1; ije u Srbiji u namjeri, da se dade piilike siromašnom svijetu za sporednU zaradu 6kupljanjem ljokovitih biljaVa za ivrijeme proljeljije i ljetnjo sezone, koje bi poijoprivredno odje'.euje otkupljivalo po izvjesnoj cijeni za pojedine vrste. Radi savjetovanja o tom predmetu biia su angažovana dva lica i stvar se frazvila na torr.e što i a s:pvkom je iku ne postoji nikakvo uputstvo za skupl anje Ijekovitib biljaka, a bez toga upulslva •te može se uspješno radili. Meni je iapalo za rukom, da to uputstvo izrađim i ila ga preko „Beogradskih Novina“ objaNim; a u ,tom radu su me svesr.Jno pomo gli g. ar. Kosta Nikolić, dugogodišnji ;ipotekar, počasni prerlsjedn k srpskog japotekorskog društva i g. živojin Jurišić, profesor, najćuveniji srpski botani•ar. ...

Pri izradi ovoga napisa imao iam prf ruci fitampano uputstvo za skuplja nje ljekovitih biljaka na inadžarskom je riku kao izdanje velike drogerijske tirpie Neruda Nandor u Budimpegti, U južnoj Madžarskoj siromašan svijet, a na'ročito starci, žene i djeca bave se u velikom obimu skupljanjem ljckovitih biljaka za pomenutu veliku peštansku dio geriju a iliruge velike drogerije. Poslije ovih napomeua prelazimo na samo uputslvo. Opšta pravila o skuplja nju Jjekovitili biljaka jesu ova: 1. Treba brati samo zdrave i dobro razvijene ljekovite biljke. 2. Poslije berbe skupijene biljke t'e ba očistiti od nepotrebnih ili mrljavih dijelova, a zatim osušiti kako valja i lek onda talcva roba ima svoju vrijednost. 3. Ljekovite biijke ne treba brati po slije jake kiše i jake jutarnje rose. 4. Kod izvjesnik Jjekovitih b'.ljaka; ljekovft je satno korjen kao korje b jelog sleza, koijen lincuro, korjen gaveza — to su b i 1 j k e ljekovitog k o r j ena. Kod druge grupe ljekovitih biljaka ljekovita je cijela uadzeirina biljka, t. j. stabljika zajedno s granama, lišćem i cvijećein kao kod hajdučke trave, k čico, iuajkine dušice, pelena, — to su 1zv. 1 j e ko v i t e t r a v e. Kođ treće grup; ijo kovitib biljaka ijekovit je samo cvijet I ao cvijet kamilteja, lipiu cvijet, zovjn cvijet. divizmiu cvijet,—to su biljke Ijeko vilog cvijeta. Kod četvrfc grupe Jii ijaka ijekovilo je samo lišće kao lišće od nane, lišće crnog sleza, iišće od latule, i orabovo lišće, - - lo su b i I j k e 1 j ek o v itog lišća. Najposlije kod pete grupe ljekovit je samo plod iii sjeme kao venjine bobice, zovine bobice, sjeme od ]ana, sjeme od slačice, — to su biijke Ijekovitog plođa i sjemenu. 5. Većiua ijekovitih bilj-.ka sknpija. se i suši ijeti, a manji dio u proljeće i u jesen. Sušeuje biljaka Ijekovitog cvi'e ta i ljekovitog Jišća razlikuje se od suše nja biljaka Ijekovitog p!o<!a i ijekovitog korjena. Ljekovito cvijećc i lišće, a naročito mirišljavo treba sušiti u hladov.’ni na dobroj promaji, jer bi sušenjem na snncu ta mirišljava Jjekovita umterija izvjetrila. Samo po izuzetku ako poslije berbe traje kiša, ouda s<‘ sušenjc vrši u zatvorenom prostoru. Pri sušenju tiebi ljekovito cvijeće i Jjekovito lišć© prevrtati, čvršće cvijeće i lišće može s' bez štete češće prvvrtati, a. lomljivo cvijeće i lišće što manje. Sušcnje ijekovilog cvijeća i lišća najbolje se vrši na gvozde nint mrežastira ramoviml ili na mrcžastim ramovima od kanapa ili na hutiji ili neposredno na snvoj zemlji. Nekc ljekovile trave kao inajkina dušica, kičica, hajdučka trava mogu se labavo povezano u svežnjiina ostaviti radi sušenja i-pod krova na promajnom mjc tu — velrome tini. Ko Jji litio innogo biljaka <la skuplja i suši, najbolje je da nadje kakvo suvo zemljište <Ja ga poravui i utaba. Na tom pvostoru treba nnpravili drveni pri bor od đaščica sa pregraiama u koj■» će se uinještali pomemili ramovi. Noovera move ne treba smatrati kao nešto ne zamjenjivo. Mjeslo ramova. može p slnžiii i dobro kakvo sito iH lcikvo rešeto, Jeso od pruća, asura (rogoža'. Biljke ljekovitog ploda ili sjemena suše se prosto k;io žila, kao pasulj. gia šak ild. - -Sušcnje biJjnka ijekovilog kor jena u proljeće nijo teško, u ljeto j 1 ko, u jesen naročito pri hladnom i v ažnom vremcnu dosta zametno. Pri sušenju ]jekovitog korjena, jače korjenie treba rascjepiti iii barem rasjeći. Sušenje Jjckovitog korjenja najbolje ispada za rukom, ako se suši nanizano na vrvce kao što se i voće na taj način suši, Još t eba napomenuti da iekovito koijenje s d ž! uaj više ljekovite malerije u je ea i u proJjeće i to je merodavno za vadjeije i sušenje ljekovitog korje. ja. (Nastavićo se).

Uvoz nustro-usarsKe rsbe u Srhiju. II. II. Uvoz iz Ugarske. A ir. o n i j a k, dozvoljena količina 5 boca, izdata količina 5 boca. N a t r o n 50.000 kg., 50.000 kg. D i z a 1 i c a 10 kom. — A c e t i 1 e n s k e 1 a m p e 5000 kom., 200 kom. B a t e r i j e 500 kom. — p i ž u t e r i j e 100 kg. — E m e 1 j i r a h o p o s u d j e 0 d b I e h a 30.000 kg. — Karbidske b a k 1 j c 1000 kom. ■— 01 o v n a štamparska s 1 ov a 1000 kg. C e r e z i n 5000 kg., 3106 kg. - K 1 o r n i k r e č 10.000 kg. — K o n j a k 1 likeri 1440 boca, 1215 boca. Artija za krovove 20.000 kg., 3320 kg. — Ženske i d j e č i j e č ar a p e 200 kom. — J e k s e r i 30.000 kg., 29.500 kg. — Štamparske b o j e 600 kg., 600 kg. — Š t a m p a rs k e a r t i j e 10.000 kg. — P o c i n k ovane željezne ploče 20.000 kg-, 20.000 kg. — Crne željezne ploč e 50.000 kg., 54.500 kg. — Z e 1 e n a g a 1 i c a 50.000 kg., 50.000 kg. Električni artikli 1000 kg. Rezervni đijelovi za električne baterije 200 kg. — Kože 5000 kg., 240 kg. — Vatrogasni aparati 150 kom. — Dizalice 50 kom. — Rezervni vatrogasn i d i j e 1 o v i 500 kotn. — G a s n o u 1 j e 150.000 kg., 6000 kg. — A r t i j a za čišćenje 1000 kg. — Grafit 15.000 kg., 9.000 kg. — G u m i a r abicum 150 kg. — Roba od tuča 20.000 kg.. 15.240 ksr. — Slavine i

vent! 1 i 500 kom. — Jekseri za potkovice 24.000 kg., 17.340 kg. Tvrdehartlje 1000 kg. — H a r i nge 1500 kg., 1400 kg. — Potkovice 10.000 kg., 5000 kg. — I n d i g o i k a rb o n a a r t i j a 200 kg. — L a n c l 10.000 kg. — K u p u s 20.000 kg., 6421 kg. — Kotlovizakuvanjeipran j e 10.000 kg., 5036 kg. — U g 1 j e n a k i s e 1 i n a 2400 kg., 30 kg. — S v e ć e 50.000 kg., 16.800 kg. — K i m 700 kg.Artija za upijanje 2000 kg., 227 kg. — Mineralno ulje za p o d m a z i v a n j e 60.000 kg., 1385 kg. — Kajiševi za vezivanje i š i v e n ] e 250 kg., 10 kg. — N a t r o nskovodeno staklo 30.000 kg., 1000 kg. ■—Kotarice za voće i zavoji od jute 250.000 kom., 9804 kom. — A r t i j a z a pakovanje 18.600 kg., 2031 kom- — Kanap od a r l i j e 5000 kg., 3250 kg. - Konat z a v e z i v a n j e 4000 kg., 340 kg. P a r a f i n 5000 kg., 5000 kg. — P etrolej 1,200.000 litara, 1,200.000 Iitara. — P1 u g o v i i n j i h o v i d i j e 1 ov i 30.000 lcg. — Fotografske k em i k ali je 300 kg., 17 kg. — F o t og r a f s k a a r t i j a 400 kg., 80 kg. Fotografskc' pioče 600 kg., 31 klg. Pasta za čišćenje 200 kg. K o ž e o d z v j e r a d i 250 kom. Kajišiikanapodartije 5000 kg. —S tamparska artija 50.000 kg., 10 000 lcg. — R u m 1477 litara, 675 litara. — Strugotine za pakovan j e 480 vagona. — Z a v r t n j i 1000 kg., 11.0 kg. — D j o n o v i i d i j e I o v i z a č u v a n j e d j o n o v a 20.000 kg., 380 kg. — P a p i r n e v r p c e z a c ip c 1 e 500 kg- — P a p i r n a zamjen a d j o n o v a 3000 kg. — M a s t z a o b u č u 3750 kg„ 2470 kg. - L o p a t e 20.000 kom., 1060 kom. — Pjenušava vina 200.000 boca, 170 boca. — Sumporna k i s e 1 i n a 2500 kg. — K o n z e rvezasupu 1000 kg. — T e r o d k am e n o g u g I j a 50.000 kg. — D ž e p rri satovi 500 kom., 156 kom. Voštano platno 1000 kg., 60 kg. — T a m j a n 5000 kg., 4858 kg- B i j e 1 o v i n o 1000 sauduka, 88 sandnka. — K o 1 o m a z 3000 kg. — D ec i m al n e v a g e 1000 kom., 1 kom.Aiat zanatlijski 5000 kg., 480 kg. — Čekrci 50 kom. — C i g u r a 10.000 kg., 10.000 kg. — Ž i ž i c e 300.000 kutija, 115.870 kutija. — M azalice za cilindre 50 kom. —

Engviie vijesti. Gradjauska uprava u zaposjedmitim dijelovima istočne Galicije i Bukovine. ,,A 11 g e m e * a H a n d e 1 sbladet" javlja iz Petrograda, da je viada riješila ukinuti položaj glavnog guvernera u zaposjednutoj oblasti Galicije i tamo kao i u Bukovini uvesti gradjansku upravu. Sporazuiuna rovarertja protiv grekih časnika. Pariski listovi javljaju iz Atene: Ministarski predsjednik Z a i m i s naredio je sedmorici časnika, koje je štampa označila, da su Njemačkoj prijateljski nakloujeui, da n roku od 48 sati otputuju u Peloponez- Časnici su se savjetovali izmedju sebe, da ii da poslušaju tu naredbu. Šesnaest drugih časnika atcnskog garnizona inrali su sastanak u vojnoj kasini. Kako se čuje, sazvaće se zbor atenskili časnika. Oni namjeravaju, da odu kralju, i ako im princ Andrija preporučuje, da se ne upuštaju u takve manifestacijc. Englesko-francuska špijunaža na švedsko-ruskoj granici. „Svenska D a g b 1 a d e t“ javIja iz Haparanda: Kako javlia petrogradski dopisnik iiuskog socijaldcmokratskog lista ,,Tyoes“, ima soeijaldemokratska radnička stranka jasne dokaze o tom, da engleski i francuski agenti vrše poštansku špijnnažu na švedsko-ruskoj granici 1 da zadržavaju sva sumnjiva pisma. Put talijanskog ministra » Ameriku. Američki parobrod, na kome je doputovao talijanski ministar saobraćaja Arlotta u Ne\v-York, morao se, kako „Corriere della Sera“ javlja, dva puta zanstavljati zbog opasnosti od podinornica. Parobrod je uzeo< neobičan plovni put, pa se susreo s jednom pcdrnornicom, ko-jom je prilikom parobrod izbacio 12 topovskih metaka.

litrtna vaiflfa tokom rata. Švajcarsko bankovno udmženje objelodanilo je statistiku, u kojoj uporcdjuje posjed zlata i cirkulaciju nota zaraćenih i neutralnih država u Evropi konceni novenibra 1916. i početkoin rata. Zaključak je: da njemačke, engleske francuske i ruske banke imaju svega 20.98 milijardi franaka u ziatu, a to je 7.1 milijardi više no u počeđeu rata. Bankovno zlato neutraluih država Svajcarske, Holandije, Danske Svedske, Norveške i Španijo poskočilo je za 2 milijarde, pa sad iznosi 3 do 4 fmilijanie. Cirkuiacija nota zaraćenih država pcskočila je od 15.3 na 51.8 niilijardi franaka, a ona neutralnili država od 3.5 na 5.5 milijardi, tako da se razmjer pokrića nota u zaraćenim državama pogoršalo od 87 na 40 pnocenata, a u neutralnim državama poboljžao od 39.9 na 61 proccnat. Nije nioguće, da ie taj račun tačan. ler, ako ?e

15. maja 1917. uzme u obzir, da su tokom rata — po sigurnim engleskim podatcima sami alijirci otpremili u Ameriku 212 milijuna funti sterlinga (a to je 5.3 milijaide franaka); dalje da je poskočio posjed zlata u JapanU, južnoj Americi i u drugitn zemljama, tad su inorale vidljive zlatne zalihe čitavog svijeta poskočiti najmanje za 15 milijardi franaka. No pošto j« zlatna produkdja svljeta godine 1915. iznosila samo 93.8 miliiuna funti^ a to je koje 2.4 milijarde franaka, i pošto se za 2Va godine ta produkcija inože proračunati najviše na 6 inilijardi franaka, stoga mora da je koje 9 milijndi franaka u zlatu izmaknuio se iz cirkuladje l slilo se u banke. Doduše, francuska jdržavna banka javiia je, da su koje 2 miiijarde ustuknule iz nutarnjeg prometa i sklonile se u njezine tresore. Jednako će po svoj prilici i njemačka državna banka — koja[sada pokazujc 1.1 inilijarđu u zlatu više mo početkom rata i koja je, o tome nema (aumnje, takodjer eksportirala zlala — biti primila iz pronieta koje 2 tnilijarde franaka u ziatu. Ne smije se zaboraviti, da se odmah u početku rata engleska vlada, bczobzirna kao što je uvijek bila, mašila ziatnih re/.erva misirske i inđijske banke. Iz\’jestnu će ulogu igrati takodjer i ziato beigijske, srpske, a po svoj prilici i mmunjske nadjonalno banke. S đnige strane imamo opet prema tome zlatnu rezervu od 28.5 milijtina funti sterlinga za engleske ,,currency notes“ (one sad drkuliraju u iznosu od koje 150 milijuna funti sterlinga), koju švajcarska statistika ne sponiinje. Oćito je dakle, da je takav zlatni prirast iz prometa previsoko uzet, pa ne izgleda vjerovatno, da je u tolikoj injeri poskočilo bankovno zlato sporazumnih država. Nema sumnie da pogrjcška leži u francuskim i mskim zlatnim brojkama. Te su brojke već po sebi previsoke. Zlatni posjed francuske rdrža\ne banke iznosio je januara 1917., ubrojivši stavku ,,zIaio u j'nostranstvu' £ , jeduio aešto malo preko 5 milijardi franaka. švajcarska statistika navodi ga sa 5.5 milijardi. Tako je isto zlatni posjed ruske državne banke, uračunavši inostrane kredite, naveden sa 9.9 milijardi franaka, dok on najviše može da iznosi 9 miljjandi. Trema toni trebaio bi već odbiti 1.4 milijarđu franaka. Još je važnija stavka „inostrano zlato" u izvješćima obiju banki. Od čitavog zlata francuske državne banke koncem novembra bio je ,,u inostranstvu" 1281 milijun, a sad ih ima 1795 milijuna. Od zlata ruske državne banke biio je poi stavkom „inostrani krediti' ništa manje qd 5375 milijuna franaka. Rukovodjenje francuske državne banke prilično je bistro. Tokoin rata ona je usrkala 2 milijarde franaka iz nutarnjosti zemlje; u inostranstvo je bez opoziiva izdala 1057 milijona, a Engleskoj je uzajmi'a 1281, odnosno 1795 milijuna franaka; taj je novac u Englesfcoj deponiran uz uvjet, da će ga Engleska vratili Francuskoj 50 dana poslije sklopljenog' mira. Engleska je to zlato upoh'ijebila u Americt ili ‘drugdje, ali je svakako obvezana, da ga poslije mira vrati. To se francusko zlato može dakle uračunati u pokriću nota. Ali sa stajališta zlatnog seljenja, to zlato sada nc pripađa više Francuskoj. Faktični zlatoi posjed francuske državne banke bio je daklc koncem noveinbra gotovo za 1 miliajrdu manji no u počelku rata. Više je Kotnplicirano stajije ruskih zlatnih kredita u jnjostranstvu. Oni iznose 5375 milijuna franaka, a to je 4555 milijuna više no prije godinu dana. Nije prosto moguće, da je Rusija faktićno eks]>ortirala takove količine zlata. Veliki dio tili kredita biće vaijda uložen u inostrane zajmove. Prenia tonie ne može ih sc savjestno uračunati u pokriće nota, a pogotovo ne u faktični zlatni posjed Rusije. Pa ako odbijenio sve te stavke u računu švajearskog bankovnog uđružeiija, tad „ostaje za bankovne note zaraćenih država zlatno blago od samih 12.9 milijaidi franaka, a to je 0.9 milijardi manje no u početku rata“.

Posliiednje brzojovne vijgsši. izvještaj njemočKos vojnos vodstvo. Kb. Berlin, 14. maja. Zapaduo bojište: Front prijestolonasljednika R u p.prechta bavarskog: Na obaii, u Vpernu 1 zavijutku W i t s c h a e d e pojačala sc od vremena na vrijeme topnička djelatnost. Nakon što je jaka topnička valra na a rr a s k o m bojnom poljii mjestimično popustiia, započela je ona na veče izmedju L e n s a i Q u e n t-a opet na novo sa veiikom žestinom. Osujećeni su engleski djelimični napadaji kod O p p y-a I F a m p o u x-a. Borbe se kod B u I1 e c o u r t-a ogorčeno nastavijaju. U žilavoin rvanju održali smo mi ruševinc sela protiv više neprijateljskiii napadaja. Nepriiateljskom paljbom prouzročena razorenja u S t. Q u e n 11 n u svakim su danom veča. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na frontu A i s u e položaj je neizmijenjen. U Champagni narasla je topnička borba izmedju Brunay-a i A ti b e r i v e do znatne iačln.v

Straha 9 NeprijateU Je Juče izgubio 12 Ietlfi| ca I Jedan vezani balon. Poručnik j* ,W o 11 f oborio svoga 30., a poručnnri barun Rtcbthofen avoga 24. pro* tlvnika. Istočno bojište: Neznatnt okršaji. Maćedonsko bojište: Izmedju prespanskog jezera ! ,V a r d a r a nastavila se živahna topnička djelatnost. NeprijatelJ, koji Je na pojedinim mjestima pokušavao prodirati protiv naših linija, odbijen je. Prvi zapovjediillc glavnog slana pl. Ludendorff. tljemački večernll izvještaj. Kb- Berlin, 14. maja. _ Iznijenično jaka topnička djelatnosf na borbenim frontama zapadnoga bo.'išta. Kod C r a o n e i 1-C o r b e n y-a L B e r r y^a u-B a c-a ostali su bez uspjelia francuski djeiimični napadaji. Dosađjajl na motu. Potopljen francuski transportni brod. Kb- Berlin, 14. maja. W o 1 f f o v u r e d javlja: Jedna je od našili podmornica pod zapovjedništvom natporučnika Lauenburga, koja operira u Sredozemnom inoru, napala 30. aprila francuski transportni parni brod ,,Colbert“ (5294 tone) sa četarna i ratnim materijalom na putu iz Malte za Solun. Podmornica ie pred kanalom L a Q a i i s e ispalila na taj brod torpedo, koji je pogodio. Brod je potonuo za pet časaka. Načeinik admiralskog sfoh-ra rafne mornarice. Njemački Reichstas. Kb- Berlin, 14. maja. U njeinačkom će Reichstagu do’ći sutra (danas) na dnevni red obje interpelacije o ratnim ciljevima. S time je u vezi i debata o izvanjskoj politici, te će tom prilikom uzeti riječ i državni k«ncelar. Ruski hnci. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina”). , Stockholm, 14. maja-, Odstup se generala Russkia dovodi u vezu s 'nesnosljivim prilikama jkod sjeverozapadne vojske. Vojska na fron tu drži dnevno skupštine, u kojiina *e zahtijeva mir. Ovim s-e prilik 2 hia ruši svaka discipjina. K svemu tonl'e pritlolazi jo.š i nedostatan dovoz ži\ežnib sredstava. tNaročitl brzojav „Beogradsklh Novlaa".) Stockiolm, 14. maja. PosljednjiJi je dana sliglo ovaino oPG, više Po)j;ika, medju njiina j jioki bivši članovi državnog savjeta i drugib Uplivnih iičjiosti. Oni svj označuju prilike u Rusiji kao beznadne. Povratafc je reda prema njibovom mišljenju za dugo vremena iskjjučen. & toga su oni <xllučili, da Rusijir ostave. Cijela je zemjja jedan iđ.ivlji haos, a biće pozornicom još i većih trzavica. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina”). Koln, 14. maja, Prema je<lnoj kopenhaškoj vijesti „Kolnischer Zeitunga“ vjjećao je ruski ministar rata sa zastupnicima radničkog i vojnićkog savjetii medju ostaiim i o imogućnosti ispražnjejuja Petrograda zbog pomanjkanja živežnib sredstava. Ovom bi mjerom bili naposo raćhiici teško pogođjeni. Položuj je u Moskvi isto (tjako težak. Gladujuće 6lanovništvo priredjuje dnevno skupstine, u kojuna traži odstup prnTemene vlade. Finska štampa opominje Ruse, neka ne dolazo u Finsku, jer bi svojim dolaskom pogoršali i onako teški položaj. Zemlja stoji dii’eklno pred glađju, pošto već ’dva mjeseca nije došio nikakvo žito iz Knsije. (Naročiti br/ojav iBcogradskih Novinat/ Amsferđam, 14. maja. ,,T i m e s“ saznaje iz Petrograda, da je umoren zapovjednik sibirsko divizije, general Karszas. Ubijce pu pobjegle. Znnčnjnn brzojnakn srčkos kralja (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina •/ Rotterdam, 14. inaja. ,,N i e u w e C o u r a n t“ saznaie iz pouzdanog grčkog izvora, da su 82 strukovna i radnička udruženja iz Atene i Pireja npravili krajju Konstantinu jedan zaključak, u kojem se veli: Uvjeravamo, da narod, i ako tužan zbog smrtnih slučajeva, koji snalaze njegovu djecu radi blokade sporazunmih sila. ne če kolebati dokazati svoju odlučuu vjernost. — Kralj je Konstantin odgovorio: Vaše je povjerenje najbolji odgovor onim našim neprijateljima, koji su se urotili protiv sigurnosti i sreče naše domovine. Vaše mi povjerenje podaje snagu, da nastaviin borbu, kako bi i dalje poslužio istinskim interesima naroda.