Borba, 26. 07. 1989., S. 5
\
= S - e _Te E: 2
= =
še 5
LM:
SO. <.
„8. ZA ZR MT -SEE. lma= 0
- ___ _ TZ ___ —— = = —z —>
— A. ___ ___ ___ O
Sea SA
Dea O aa ea. aa a a Ok EN,
<a:
a IU S
e Or e aa
e
: \
INEVNIK
ODBOR ZA PRIPREMU 14. VANREDNOG KONGRESA SKJ
Jedinstvena, a ne
konkurentske platforme
Bogdan Trifunović: U vreme krize, tenzija, dinstvenom platformom reforme političkog odluke o bitnim opredeljenjima mogu dono vić: Broj članova CK SKJ smanjuje se na 129
(Beograd, 25. juli) — Pripreme za 14. kongres dobijaju u tempu, tako da će se, između ostalog, do
kraja godine održati još pet sedni-
ca Centralnog komiteta SKJ, koje će takođe biti u funkciji pripreme kongresa, rečeno je na današnjoj
sednici Odbora za pripremu van- _
rednog 14. kongresa SKJ kojom je predsedavao Milan „Pančevski, predsednik Odbora i predsednik Predsedništva CK SKJ.
Posle kraće informacije štojuje
podneo Ivica Račan, član Predsed-
ništva CK SKJ i rukovodilac radne·
grupe koja priprema dokument o reformi političkog sistema, članovi Odbora su izneli niz kritičkih primedbi među kojima je osnovna: Savez komunista mora do kongresa pripremiti jedinstvenu idejno-političku platformu, a ne da se u javnost lansiraju različite,
međusobno suprotstavljene plat- |
forme delova SKJ.
Više rada, manje čekanja |
Krste Markovski je primetio da rad na ovim platformama nije sinhronizovan čim su se u isto vreme pojavila dva saopštenja, jedno, SK SSRNJ u kojem se kaže da zbog kašnjenja Predsedništva SFRJ da pokrene inicijativu za donošenje
novog ustava, taj posao treba po- .
veriti Skupštini SFRJ, i drugo, Predsedništva SFRJ da će se inicijativom izići u javnost sredinom septembra. Nedoumice je razjasnio dr Stipe Šuvar podsetivši da je u dva i po meseca rada novo državno predsedništvo radilo nekompletno, da nije uspelo da posao nasleđen od prethodnika završi, ali da će sa inicijativom svakako izići u ranu jesen.
Bogdan Trifunović je rekao da je u pripremi dokumenata o reformi političkog sistema najmanje do sada urađeno, a tu ima najviše posla kojeg do kongresa valja završiti. U vreme krize, tenzija, razlikovanja, sukoba, nagađanja i međusobnih sumnjičenja, vrlo je važno da na kongres iziđemo s jedinstvenom platformom reforme političkog sistema, veli Trifunović. Intenzivniji rad na ovoj platformi bi sprečio udaljavanje delova SKJ koje je evidentno i vodio ujedinjavanju. I Boris Mužević smatra da se što pre moraju pripremiti jedinstveni stavovi za novi ustav, a ne da se stvaraju različite platforme za koje se onda traži podrška u „svojim“ sredinama, okupljaju i međusobno sukobljavaju različite snage.
Bogdan Trifunović je, reagujući na Muževićevo izlaganje, rekao da se ne može očekivati od bilo koje radne grupe da ona sama radi i pripremi sve, a da ostali samo čekaju. Normalno je da se predlozi o promenama u političkom sistemu pripremaju i u republičkim organizacijama SK, jer sve one imaju svoje kongrese, a osim toga, bolje je da se na tim predlozima više radi, a manje čeka, jer je vremena ionako vrlo malo.
Stanko Radmilović, član Predsedništva CK SKJ i rukovodilac
PRIPREME SVE „ŽEŠĆE“: Milan Pančevski i Štefan Korošec na sednici Odbora
radne grupe za, pripremu doku- ppwwwwwwwınuuunzunumuuuu.uIIAIAAIA„ZAIALAIAIČAAA AAA ANI Iu„A Zar pri IIuIuII OIK
menta posvećenog privrednoj reformi, obavestio je članove Odbora o dosadašnjem radu i dilemama koje još postoje oko nekih ključnih opredeljenja, od tretiranja svojine u socijalizmu, makroekonomskoj reformi, do načina kako suzbiti inflaciju. Štefan Korošec je rekao da postoje ideje da bi pored rezolucija koja se pripremaju valjalo sačiniti jedan opšti dokument koji bi, zapravo, bio kratko i jasno sročen koncept SKJ za izlazak iz krize. U njemu bi morali biti jasno definisani stavovi i zadaci SKJ o osnovnim pravcima razvoja našeg društva, za kakav se razvoj demokratije u društvu partija zalaže, koje stavove ima o političkom pluralizmu, o reformi političkog sistema, kako misli SKJ da pristupi privrednoj reformi, koje zadatke ima u socijainoj politici, šta su mu glavne odrednice na međunarodnom planu, kakve stavove ima o zaštiti prirode i životne sredine, do opredeljenja kojim pravcem misli da izvrši sopstveni preobražaj.
Novo Vujošević je izrazio bojazan da će se ovakvim načinom rada samo doći do zbira dokumenata koji će protivrečiti jedni drugima, jer se ne zna koji je osnovni dokument, odnosno koji je osnovni koncept svih dokumenata.
Konsemzus i samostalnost
Osnovno polazište u radu na izmenama Statuta bilo je kako Statutarno zaštititi i omogućiti demokratiju i odgovornost, ravnopravnost i inicijativnost članova, sprovesti deregulaciju i omogućiti fleksibilnije povezivanje i organizovanje članova u SKJ, rekao je Ivan Brigić u uvodnoj besedi o izmenama statuta SKJ. „Nikakvim zahtjevima za efikasnošću ne može se pravdati potiskivanje i zamjena demokratskih odnosa i metoda djelovanja — birokratskim i sektaškim metodama djelovanja“ — istakao je Brigić.
U dosadašnjem radu Komisije najviše različitih mišljenja bilo je o
Velike razlike
Na Komisiji smo zaključili da se u materijalu posebno obradi šta su osnove jedinstva SKJ, kako se do njega dolazi i kako se obezbeđuje stvarna odgovornost za suštinsko odstupanje od politike utvrđene u
SKJ.
Oko takve pozicije SK republike postoje velike razlike koje se ispo-
ljavaju, prije svega, oko pitanja odlučivanja u CK SKJ i na Kongresu SK] što se izražava i u zahtjevu da se o suštinskim pitanjima Programa i Statuta SKJ (pitanja razvoja socijalističkog samoupravljanja, federativnog uređenja, ravnopravnosti naroda, uloge SK u društvu) može od-
lučivati samo saglasnošću republičkih i pokrajinskih organizacija SK. Ta pitanja su pokrenuta i u dokumentu Osmovni pravci preobražaja SK, ali o njima nije još obavljena suštinska rasprava niti postignut neophodni minimum saglasnosti. (Ivan Brigić).
MEŠTANI 12 SELA KOSOVSKE VITINE U SKUPŠTINI SR SRBIJE
Čelnici podstiču nacionalizam
Nacionalizam u opštini raste, kadrovi koji su pomagali nacionaliste i dalje vedre i oblače, diferencijacija se ne sprovodi, istakli nezadovoljni građani među kojima je pored Srba bilo i Albanaca, Hrvata i Roma
(Beograd, 25. jula) — Predsedništvo Opštinskog. komiteta SK Kosovske Vitine biće održano 31. jula, CK SK Srbije formiraće radnu grupu koja će do tada zajedno sa radnom grupom Pokrajinskog komiteta SK razmotriti stanje u OK ove opštine i pomoći da se diferencijacija u Vitini sprovede do kraja. To je jedan od zaključaka današnjeg razgovora Zorana Anđeikovića, izvršnog sekretara Predsedništva CK SK Srbije i Dragana Nikolića, predsednika Veća opštine Skupštine Srbije, sa nezadovoljnim meštanima 12 sela opštine Kosovska Vitina u kojoj je, po njima, „trenutno najneraščišćenije stanje na Kosovu“. Razgovor je obavljen u Skupštini SR Srbije.
Danas je takođe odlučeno da se formira zajednička radna grupa pokrajinskog i republičkog SUP-a koja će ispitati rad sekretarijata i sekretara SUP-a Vitina, na koga su se građani najčešće žalili. Formiraće se još dve zajedničke radne grupe: jedna će ispitati ažurnost opštinskog suda, naročito kada su u pitanju sporovi između Srba na jednoj, i Albanaca na drugoj strani; druga radna grupa ispitaće rad na katastarskim dokumentima radi „obezbeđenja pravne i imovinske sigurnosti ljudi koji žive u Vitini“. Pedesetak nezadovoljnih građana, svih nacionalnosti (Srba, Hrvata, Albanaca, Roma) najviše su „žuči izlili“ na Božidara Dajića,
sumnjičenja, sukoba vrlo je važno da se na kongres izađe sa jesistema 0 Ivan Brigić: Najviše razlika ima oko inicijative da se siti putem saglasnosti republičkih organizacija & Momir Grbo-
Preglasavanje
Komisija smatra da bi statutarno posebno trebalo regulisati postupak za usklađivanje pogleda i stavova i otklanjanja blokada u SKJ uko-
događaju drugde
Iz opsežne rasprave koja je usledila nakon uvodnih napomena DraBe Dimitrovića, izdvojićenio nekoliko akcenata. No, pre toga treba reći da je osnovna poruka svih učesnika rasprave da se nacionalizam ne može suzbijati drugim nacionalizmom i da u borbi protiv takvih pojava u celoj zemlji moraju da vladaju isti kriterijumi.
Pokušaj demontaže SIV
· Govoreći o događajima koji su se zbili u Kninu na proslavi 600. godišnjice kosovske bitke, Đuro Dujaković je rekao da su destruktivni i neprijateljski nastrojeni pojedinci i grupe izazvali eksces da bi obznanili neprihvatljiv politički program koji nema uporište u narodu kninske krajine.
Nikakve utvare, nikakvi nacionalizmi ne mogu nam biti saveznici u rešavanju realnih životnih problema sa kakvima je suočen i narod kninske krajine.
Boris Milat je rekao kako bujanje nacionalizma pokazuje da on deluje po principu spojenih posuda. Nemoguće je u jednoj sredini
liko bi došlo do preglasavanja pojedine republičke, odnosno pokrajin-| suzbiti nacionalizam, ako se na is-
ske organizacije SK oko temeljnih
socijalističkog samoupravnog društva, federativnog karaktera jugoslo-|
venske zajednice i ravnopravnosti
programskih opredjeljenja izgradnje|ti način ne postupa u celoj zemlji, odnosno ako za istu pojavu ne naroda i narodnosti u njoj. Komisija| vrede isti kriterijumi. Milat se slo-
smatra da se time ne slabi jedinstvo SKJ i na uvodi konsenzus u SKJ|žio sa uvodničarem Dimitrovićem, već omogućava demokratski put dolaženja do odluka koji je u skladu|da se iza pokušaja rušenja SIV i
sa suštinom odnosa i demokratskom tradicijom u SKJ. (Ivan Brigić)
pitanjima demokratskog centralizma, odnosno oko inicijative da se odluke o bitnim, temeljnim programskim opredeljenjima (na kongresu i na CK SKJ) mogu donositi samo putem saglasnosti republičkih organizacija. Komisija smatra da bi trebalo dograditi mehanizme koji sprečavaju zloupotrebe načela obaveznosti, naročito ako se oduzima samostalnost i inicijativnost članova SK, a na drugoj strani, potrebno je sprečiti da manjina opstruira odluke većine.
Velike razlike postoje i o pitanjima samostalnosti republičkih i pokrajinskih organizacija SK, a s tim u vezi i idejnog i akcionog jedinstva SKJ.
Komisija smatra da samostalnost SK republika i SK pokrajina treba da se izražava kroz „povećanu odgovornost rukovodstava organizacija SK republika i pokrajina za izgrađivanje politike i stavova SKJ“, rekao je između ostalog Brigić.
Ako se polazi od stavova Prve konferencije i 13. Kongresa SKJ, onda bi SKJ trebalo razumeti kao jednu od političkih organizacija unutar pluralnog političkog prostora, pa se prema tome teško može unapred govoriti o vodećoj ulozi i revolucionarnom karakteru, smatra Borut Šuklie.
O uvođenju konsenzusa u SKJ, Šuklje kaže da nije reč o formalnom institucionalizovanju konsenzusa, nego je reč o tome da jedan deo organizacije ne može prinuditi druge delove, i da onaj deo koji je preglasan ima mogućnost da se zaštiti.
Smanjivanje broja članova CK SKJ
Petar Škundrić smatra da se mora polaziti od cilja, a cilj je ostvarivanje avangardne uloge. Polazeći od realnosti političkog pluralizma veoma važno je podvući značaj jedinstvenog i efikasnog ra-. daSK. ~
Komentarišući „predloge za „uvođenje konsenzusa“, Škundrić je rekao da u CK SKJ nema ničije većine niti preglasavanja. Odluka
sekretara. Opštinskog. komiteta SK, koji „svojim radom i ponašanjem samo pospešuje nacionalizam”. Ali, nije on bio jedini „na tapetu“, građani nisu imali reči hvale ni za jednog čoveka na „rukovodećem položaju“ u Vitini. Diferencijacija u ovoj opštini se ne sprovodi, istakao je Miodrag Cvetković, predsednik SUBNOR-a MZ „Vitina“. Građani su se do sada žalili desetak puta opštinskim rukovodiocima, a išli su i nekoliko puta u pokrajinski komitet SK. Međutim, nacionalizam u opštini raste, kadrovi koji su pomagali nacio-
naliste i dalje „vedre i oblače“ u Vitini, istakli su danas nezadovoljni građani.
njegovog predsednika Ante Mar.kovića krije scenario za uvođenje vanrednog stanja.
I Ante Jakuš je osudio pokušaje demontaže SIV i njegovog predsednika, i podsetio na svoju diskusiju na jednoj od sednica CK SKH, kada je prigovorio Centralnom komitetu što ne reaguje na napade bez argumenata i neprincipijelna optuživanja pojedinih rukovodilaca. Tada sam rekao da neće. proći
se donosi na osnovu pokrenute inicijative. Takođe, nije tačno da se na CK SKJ donose odluke od ključnog značaja za razvoj društva, nego se donose političke odluke na osnovu kongresnih opredeljenja. O predlozima za uvođenje izvršnog organa, Škundrić kaže da se za čist izvršni organ još nisu stekli uslovi. Onda bi CK SKJ morao da se sastaje svake druge nedelje, pa će se doći u situaciju da bude više sednica CK SKJ nego sastanaka OO SK.
6 Odbor je razmatrao i Nacrt odluke o broju članova organa SKJ. Predsedništvo CK SKJ predložiće Centralnom komitetu da donese odluku da broj članova CK SKJ bude 129, a da Statutarna i Nadzorna komisija imaju po 15 članova. U CK SKJ iz organizacija SK republika biralo bi se po 15, a iz SK pokrajina i SK u JNA po 11 članova. Koliki će biti broj članova Predsedništva CK SKJ utvrđivače se na javnoj raspravi u OO SK.
Momir Grbović je rekao da je u toku konsultacija izraženo mišljenje da bi smanjivanje broja članova CK SKJ teško izrazilo strukturu članstva, posebno u delovima gde je veći broj članova SK i gde je nacionalno mešovit sastav. U Platformi o preobražaju SKJ pokrenuto je pitanje zastupljenosti proporcionalno broju članova SK. U ovoj fazi se po mišljenju Predsedništva CK SKJ ne može ići na taj princip, ali se u okvirima rasprava o izmenama Statuta mora argumentovano voditi rasprava.
Po mišljenju Borisa Muževiča broj članova CK SKJ trebalo bi radikalno smanjiti, „između 70 i 90 članova“. Na taj način bi se postigli radinost, efikasnost i jedinstvo. Ako se kaže da velike organizacije neće biti zadovoljne, onda se ruši polazni stav koji kaže da se polazi od člana i OO SK. Oni bi trebalo da u svojoj sredini pokažu aktivnost, a onda nije potrebno njihovo predstavljanje svesti na formu,
smatra Muževič, jer će tada i 165 članova biti malo.
0 Odbor je razmotrio šta je do sada urađeno u pripremama 14.| Što se tiče amandmana oko usvanrednog kongresa. tavnog definisanja SR Hrvatske
J. RADOVANOVIĆ)| (amandman poimenično ne navoD. BISENIĆI di, osim hrvatskog, ni jedan drugi
Ante Marković kome smo dali veliku podršku, doći će na tapet i biće pokušaja da se on ruši. Narodu Knina treba odati priznanje što nije dozvolio da ga razbesnela nacionalistička rulja sa kokardama (noseći slike visokih rukovodilaca) zavede, rekla je Slava Blažević. Zašto se Slobodan Milošević ne ogradi od takvih sa kokardama koji nose njegovu sliku, bilo bi dobro da to učini. Oni meni ulivaju strah, jer spadam u generaciju koja se na drastičan način suočila i doživela ustaše i četnike. Zvonimir Novak je upzorio Centralni komitet kako je iz Sabora Hrvatske potekla inicijativa da se zaustavi eskalacija međunacionalnih sukoba i bujanje nacionalizma. Sa ovim predlogom upoznaćemo i Skupštinu SFRJ i tražiti da se o tome vodi rasprava, kaže on. Govoreći o tome da se prema nacionalizmu u svakoj sredini valja odnositi odlučno i odgovornije, Novak je izrazio čuđenje kako se osuda nacionalizma u pojedinim sredinama doživljava kao osuda celog naroda. Nikada u Hrvatskoj niko nije, osuđujući nacionalizam, osudio bilo koji narod. Novak je osetio potrebu da pojasni i određene stvari koje su se zbile u Saboru SR Hrvatske povodom usvajanja amandmana na Ustav SR Hrvatske. Tačno je, kaže on, da formulacija o nazivu jezika koja je ostala i nakon promena Ustava, nije najsrećnija. To je konstatovao i Sabor i doneo zaključak da se u pripremama za Ustav radi na iznalaženju bolje formulacije.
insistiranje na jednom detalju
Nekoliko puta je u aprilu i maju u prisustvu predstavnika iz Predsedništva CK SK Srbije traženo od opštinskog. komiteta da sprovede diferencijaciju, ali i posle: dva meseca ništa nije urađeno, istakao je Cvetković.
— Ako se i dalje budu ignorisali i maltretirali pošteni ljudi u Vitini, pa bili oni Srbi, Crnogorci, Albanci ili Hrvati, ja ću napustiti Kosovo. Nastavnik sam, Jugosloven po opredeljenju i za mene će se naći osao i na drugom mestu, rekao je efkija Hamza, jedan od trojice Albanaca koji su danas došli u Skupštinu Srbije. Posle obećanja koja su im data,
ne u Skupštini Srbije nezadovoljni građani otišli su ku-
ći. Ostalo je da čekaju da li će se zaključci doneseni danas ostvariti,
narod), ceo slučaj je ispolitiziran. Insistira se samo na jednom detalju — da je amandman podnet, da se za njega opredelio određen broj delegata — a zanemaruje se činjenica da je Sabor takav amandman odbacio.
Mladen Žuvela je istakao kako je u kontaktima sa ljudima osetio veliku neizvesnost i veliku zabrinutost sa onim što se događa u zemlji, posebno na planu međunacionalnih odnosa. Ovo što se dogodilo u Kninu, doživljeno je kao agresija, kao upad nepozvanih, pa utoliko se može razumeti što je reakcija na taj eksces bila i odlučna i izuzetno oštra. Veliki broj ljudi, kaže on, smatra da do kninskog slučaja ne bi došlo da je bilo pravovremenog reagovanja rukovodstva na razne neprihvatljive platforme i vidljiva nastojanja da se odnosi Srba i Hrvata u SR Hrvatskoj destabilizuju.
U nastavku sednice Centralni komitet raspravljao je i o političkoj situaciji u SR Hrvatskoj, posebno u svetlu događaja koji su se zbili na proslavi 600-godišnjice kosovskog boja u Kninu. Centralni komitet nije danas celovito raspravljao o političkoj situaciji, nego
CK SK HRVATSKE O ESKALACIJI MEĐUNACIONALNIH SUKOBA
Nacionalizam ne opravdava nacionalizam
Drago Dimitrović: Neophodno je razobičiti tezu da je hrvatsko rukovodstvo tolerantno prema srpskom nacionalizmu pa zato pojedinci i grupe, navodno, stiču pravo da u svoje ruke uzmu instrumente pravnog sistema. 0 Boris Milat: Iza pokušaja rušenja SIV i njegovog predsednika krije se pokušaj uvođenja vanrednog stanja. 0 Boris Malada: CK SKJ se na predstojećem plenumu mora jasno opredeliti prema grupama koje „šetaju“ po Jugoslaviji i destabilizuju stanje 0 Stanko Stojčević: Pojave antikomunizma i antizajedništva jednako su opasne odakle god dolazile i SKH ih neće tolerisati u svojoj sredini niti ćutati o njima kada se
pe stiču pravo da u svoje ruke uzmu istrumente pravnog sistema.
Jednak — negativni tretman
— Savez komunista Hrvatske — naglasio je Dimitrović — ima apsolutno jednak, negativni tretman prema svim nacionalizmima. Nismo slepi da ne vidimo kako se u drugim sredinama događa mnogo toga što mi ovde osuđujemo i sankcionišemo. No, metode za koje se mi zalažemo, ne dovode, kao što to neki hoće da prikažu — u pitanje naš cilj. Smatramo da je na proslavi godišnjice kosovske bitke narod Kninske krajine reagovao primereno i opravdano, — odbacivši neprihvatljivu platformu koja im je ponuđena, ali smirujući strastii usijanja.
Ne možemo prihvatiti opravdanje jednog nacionalizma drugim i smatramo da svakom nasilju treba odgovoriti instrumentima sigurnosti pravne države. Savez komunista Hrvatske neće pasti u zamku da liniju jugoslovenskog reformskog kursa zameni nacionalnim programom — rekao je Dimitrović. Smatramo da afirmaciiom za-
Žarište kontroverzi
U popodnevnom radu sednice, CK SKH izjasnio se da se broj člano-
dugo vremena — kaže Jakuš — a i'
va buduće CK SKJ ograniči na 129. O drugim pitanjima koja se tiču izmena Statuta SKJ, Centralni komitet nije raspravljao nego se samo informisao o osnovnim dilemama, različitim mišljenjima i pogledima o načinu statutarne regulacije odnosa u SKJ. Maime, izmene Statuta kako je rečeno — nisu tehničko nego najznačajnije pitanje ovog trenutka na kome se prelamaju sve idejne i političke kontroverze u SKJ. Zato će se o izmenama Statuta najpre morati izjasniti najšira partijska baza. Na današnjoj sednici usvojen je i predlog odluke o broju članova. i strukturi organa SKH. Predlog ove odluke dostaviće se zajedno.sa dru-
gim kongresnim dokumentima, svim osnovnim organizacijama SKH"
na raspravu. Centralni komitet informisan je i o dosadašnjem toku kandidacionog postupka za organe SKJ i SKH. Vilim Blašković, izvršni sekretar Predsedništva CK SKH, informisao je Centralni komitet da je u redovnom i dopunskom postupku za organe CK SKH kandidovano 789 kandidata, a za organe SKJ 129.
se odredio samo prema nekoliko procesa koji, po opštoj oceni, razarajuće deluju na društveno-političku klimu. U sklopu toga apostrofirano je pitanje kako zaustaviti eskalaciju međunacionalnih sukoba, pre svega u SR Hrvatskoj te kako se postaviti spram radikalizacije polemika oko antiinflacionog programa vlade iz kojih je vidljivo da su pokrenuti mehanizmi za rušenje SIV-a i njegovog predsednika.
Uvodne napomene o ovoj temi dao je večeras sekretar ovog Centralnog komiteta Drago Dimitrović. Ulazak u korenite reforme Dimitrović je nazvao „hodom po mukama“, „mračnim tunelom“ iz koga moramo zajednički izaći na demokratski način. Razlike u sagledavanju uzroka krize i moguća rešenja generiraju na javnoj sceni podele i polarizacije, ali to je bio predvidljiv proces kakav prati svaku reformu. Međutim, Dimitrović je drukčiju težinu dao sve češćim nacionalističkim divljanjima na tlu Hrvatske, a koja su najučestalija u Dalmaciji nakon kninske proslave 600-godišnjice kosovske bitke. Akcijom SK i svih naprednih snaga u društvu, eskalacija naciaonalizma mora biti zaustavljena. Izlaz iz problema mora se tražiti mirnim putem, čuvajući sigurnost zemlje i sredstava — rekao je Di-
jedništva i legitimih institucija sistema možemo ići putem napretka. Dimitrović je na kraju istakao da ljude u ovoj republici plaši već pokrenuti mehanizam rušenja SIV i njegovog predsednika, te paralelni pokušaji da se među socijalno ugroženim stanovništvom dobije podrška za takozvana „brza rešenja“. Hrvatska neće odustati od reformskog puta, kao što neće odbiti ni jedan dijalog o mogućim daljim rešenjima. Međutim, rekao je Dimitrović, neka se rešenja argumentovano iznose i brane. Jer političke parole mogu biti samo loš surogat za demokratsku i javnu raspravu. Uostalom, tvrdi Dimitrović, može se lako prepoznati ko u vlastitoj „radionici“ prema svojim interesima spravlja recepte koje nudi Jugoslaviji, a ko se služi demokratskim putevima. Samo otvorenost i saradnja sa snagama dobre volje može lomiti homogenizacije i prikrivene separatne interese, završio je Dimitrović. Boris Malada je rekao kako se u Kninu nije dogodio nacionalizam, jer nacionalizam je politički sistem sa kojim se komuniti ne mogu složiti. Dogodio se najgrublji šovinizam i mržnja i utoliko institucije sistema treba prema njemu da postupe na odgovarajući način. Kada je reč o odnosu Saveza ko-
mitrović.
Neophodno je u tom smislu razobličiti teze koje blokiraju borbu protiv nacionalizma i traže opravdanje za vlastite nacionalistič-
munista prema ovakvim pojavama, onda se na predstojećem plenumu CK SKJ mora jasno opredeliti prema grupama koje „šetaju“
NA TAPETU SVI ČELNICI OPŠTINE: Nezadovoljni meštani Viti-
ke strasti. Jedna od njih je ona da je hrvatsko rukovodstvo tolerantno prema srpskom nacionalizmu pa zato, navodno, pojedinci i gru-
ako tako ne bude većina njih će se najverovatnije iseliti iz Vitine. V. GARČEVIĆ
po Jugoslaviji i destabilizuju stanje. Jer, događaji koji su se zbili. u Kninu pokazuju da je reč o divljanju velikosrpskih nacionalista koji sanjajući Dušanovo, ili ko zna čije
BORBA 26. jul 1989. strana |
carstvo, rade na prekrajanju Jugoslavije. Malada je smatrao za potrebnim da na Centralnom komitetu insistira da se odredi i prema događanjima u Saboru, odnosno da razmotri šta podnošenje amandmana o državnosti Hrvatske u kome se ne spominju Srbi, znači politički, te kakve implikacije ono · proizvodi. Odnos SK prema SIV — kaže Malada, ljudi shvataju kao odnos SK prema privrednoj reformi. Na tome nas testiraju. Činjenica da smo prilično mirno slušali silne optužbe protiv vlade, optužbe bez pravih argumenata, za ljude može da znači samo jedno da odustajemo od svih reformskih opredeljenja.
Olaka upotreba reči
Mikelić je upozorio i na neod-
govorne izjave koje se sve češće čuju na javnim skupovima. Govori se o Kosovu kao kolevci srpske državnosti, a ne spominju Albanci koji tu vekovima žive, govori se o Kninskoj krajini kao kolevci hrvatske državnosti, a ne kaže se da su vekovima na tom tlu i Srbi. To su opasne igre koje vode u dalje zaoštravanje situacije. _ Zorica Stipetić upozorila je da pravni sistem u Jugoslaviji ne funkcioniše i dok se sa tom realnošću ne suočimo, uzalud su nam sve želje da se stanje popravi. Ona je upozorila i na olaku upotrebu reči, na romantičarski zanos sa kojim se govori o narodu. Nikada ni jedan narod nije se nigde prirodnim putem homogenizovao i sa tom realnošću mi se moramo suočiti i izvući zaključke šta činiti.
Ne prihvatam amandman koji je podnet u Saboru, a tiče se ustavne definicije državnosti SR Hrvatske, rekao je Šime Bilić. Ali, valja videti kako je moguće da se takav amandman pojavi. Danas se ni u jednom republičkom ustavu, ako izuzmemo BiH, osim matičnog naroda, ne pojavljuju drugi narodi poimenično navedeni, a u jednom republičkom ustavu izostavljeno je nedavno ime narodnosti. U tom kontekstu valja gledati i ovo što se zbilo u Saboru. Takođe, moramo se naučiti da u demokratiji dopustimo iznošenje i nakaradnih i neprihvatljivih stavova, to je demokratsko pravo, ali na njih treba argumentovano odgovarati i takve ih odbacivati. Ne treba od takvih slučajeva praviti još veće političke slučajeve, jer se onda iz njih izvlače koje kakvi zaključci, a posledice mogu biti daleko teže.
Rezimirajući ovu raspravu, Stanko Stojčević je istakao da je Savez komunista Hrvatske uvek
do sada prilazio svim negativnim zbivanjima kao pojavama i tako se prema njima određivao. Nikada ekscese nije poistovećivao sa narodima ili narodnostima, niti sa bilo kojom od naših republika. Na isti način bilo bi neprihvatljivo šovinističko divljanje u Dalmaciji izjednačiti sa narodom Dalmacije ili Hrvatske.
Pojave antikomunizma i antizajedništva jednako su opasne odakle god dolazile. Nećemo ih tolerisati u svojoj sredini niti ćutati o njima kada se događaju drugde. Sudstvo i tužilaštva u Hrvatskoj uvek su na svaki šovinizam ili nasilje reagovali odmah i to pravom merom, i to tako mora ostati.
U Savezu komunista Hrvatske treba, rekao je na kraju Stojčević, zatražiti neposredno ocenu osnovnih organizacija o mogućim pojavama nacionalizma u njihovim sredinama i mobilisati sve poštene ljude u borbi protiv njega.
S. VRANIĆ S. MODRIĆ
VESTPOVESTPOVESTPOVEST
PROGORELI KABL PREKINUO TV PRIJEM: Pljevlja. — Nestanak televizijskog signa-
la 28. juna u Pljevljima u vrijeme prenosa svečanosti na Gazi Mestanu povodom 600. godišnjice kosovske bitke nije namjerno izazvan. Ovo je, na osnovu stručnog mišljenja sudskih vještaka juče saopštioMiodrag Golubović, istražni sudija pljevalj-
skog Opštinskog suda. Tvrdnje
u nekim sredstvima informisa-
nja da je nacionalistički postupak uzrok nestanka slike na TV ekranu su neosnovane i proizvoljne, rekao je Golubović.
Do prestanka emitovanja programa došlo je zbog prekida napajanja repetitora električnom energijom. U krugu radionice Rudnika uglja u Pljevljima progoreo je kabl, kao i zaštitni omotač. Kabl, koji vodi prema repetitoru, prema riječima istražnog sudije, bio je propisno ukopan u zemlju i isključena je svaka mogućnost neposrednog mehaničkog oštećenja kabla.
MAKSIMALNE KAZNE
IZGREDNICIMA: sinj. —
Sudija za prekršaje u Sinju izrekao je maksimalne kazne od po 60 dana zatvora dvojici vinovnika nacionalističkog ispada u subotu uveče u Trilju. Kako je u prekršajnom postupku utvrđeno, Nikola Burić i Vlado Vukas su zajedno sa još nekoliko mladića nasrnuli na automobile beogradske registracije i vređajući putnike iz Srbije, naneli štetu na vozilima. Inspektori OSUP Sinja ušli su u trag još četvorici izgrednika i takođe će biti privedeni. Za ostalima se i dalje traga. (Z. K.)