Ekonomist

116

rodna Banka nikako ne izvršuje i osim najjednostavnijih operacija preko žiro računa, naša emisijona banka nije ništa uradila na tom polju. O uređenju kliringa u našim većim privrednim centrima, o proširenju porabe čekova nalazimo se na istom položaju na kojemu smo se nalazili pred nekoliko godina.

Što se liče frećega zadatka koji je zapravo domena djelatnosti jedne emisione banke, naša Narodna Banka ni taj zadatak ne ispunjava prema potrebama i stanju naše privrede. Glavno je sredstvo kreditne politike, kamatnjak, uz koji Narodna Banka eskomptira mjenice. Visina tog kamatnjaka u svim drugim državama odlučujuća je za situaciju na novčanom fržištu i po visini tog kamatnjaka prosuđuje se stanje izvjesnog: novčanog tržišta.

Skoro već četiri godine, naime od 93. juna 1999. eskompini. kamatnjak naše Narodne Banke nepromenjeno iznaša 6"%/,. To bi, u svim drugim državama značilo da su kreditne prilike dotičneprivrede za sve te četiri godine bile jednake, da nije bilo mi oscilacija prema gore ni prema dolje. Međutim upravo za Ove četiri godine, mi smo na našem novčanom tržištu proživjeli najveće pertubacije. Kamatnjak na uloške koji je 19929. mogao iznašati 6%, popeo se je u godini 1993. i 24. na 15 i уке %, 1 10 i kod većih zavoda, da se u prošloj godini bar djelomično povrati na ranije stanje. Kamatnjak na kredite koje podjeluju naše banke prelazio je i 20%, a danas još iznaša za prvorazrednu klientelu 15%, dok u provincijalnim mjestima kamatnjak još i danas prelazi 20%.

Dok u drugim državama emisijone banke nastoje da se sa: svojim kamatnjakom prilagode prilikama na novčanom fržištiu, dapače da svojom diskontnom politikom nastoje da uljeću na to tržište, naša Narodna Banka kroz sve ovo tako turbulentno vrijemenepomično je ostala na svom kamatnjaku. Nu time je ona izgubila i svaki utječaj na naše novčano tržište pa se je ono razvijalo kao da Napodne Banke ni nema tu. Njen uljecaj na opću Каmatnu stopu naše privrede bilo je tako slabo, da je ona bila prisiljena da raznim presijama i prijelnjama djeluje na naše banke da kamate na uloške ne odobravaju preko 10%, dok za dugovanjene bi smeli zaračunavati preko 18%. Ta presija Narodne Banke koja međutim nije dovela do resullata najbolji je dokaz, o utjecaju naše Narodne Banke na naše novčano tržište.

Emisijone banke skoro svih država imaju danas presutni