Gledišta

re, ne zato što je to izuzetno teško sa ogromnim hronološkim rasponom koji obrađuje više autora, nego i u njihovom ponekad preteranom nastojanju da iskoriste svaki iole dodimi momenat sa užom ili širom okolinom kako bi ga uklopiii u tekst čiji ih naslov ipak obavezuje. S druge strane, tamo gde izvori nisu toliko oskudni prelazi se na enciklopedijski način izlaganja svega poznatog (ovo se odnosi na drugi deo knjige), što je opet u raskoraku sa svođenjem naućnog aparata ,gia najmanju meru”,_jer to smanjuje vrednost knjige kao primčnika. Sinteza zahteva upoređenja na najširem pla nu, ali ne više od toga. Zato je diskutabilno koliko se autori mogu zaklanjati iza, u predgovoru, precizno formuliRedakcije: „Predviđeno je da se obradom obuhvate i ona područja ipan teritorije današnje Socijalističke Republike Cme Gore, u onoj mjeri i onako kako je njihova prošlost bila povezana sa cmogorskom istorijom’’ (X —XI). Da li se ovim obimom dobilo ono specifično što pretpostavljaju posebne geomorfološke celine na teri toriji Cme Gore? Nije. Na osnovu više poglavlja moglo bi se postaviti pitanje sinteza, ali o čemu? Ovako obiman način pisanja ima svoje prednosti. On pokazuje i otvara naučno nerešene probleme, upućuje na istraživanja, služi kao koristan priručnik i zacrtava osnove za sledeću sintezu. Stoga ova knjiga ima značajnu misiju trenutka. Prema planu Redakcije, očekujemo još sedam tomova istorije Crne Gore. Oni se uklapaju u logičnu periodizaciju prošlosti ovog kraja. Tako bi dmga knjiga obuhvatala „period srednjeg vijeka (od kraja XII do kraja XV vijeka); treća period formiranja cmogorskih plemena (od XVI do kraja XVIII vijeka); četvrta period formiranja cmogorske države (ođ kraja XVIII do polovine XIX vijeka); peta period od odvajanja svjetovne od

crkvene vlasti do ujedinjenja Cme Gore sa Srbijom i uključenja u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (od polovine XIX vijeka do 1918. godine); šesta Cma Gora u Kraljevini Jugoslaviji (1918 1941); sedma Cma Gora u oslobodilačkoj borbi naroda Jugoslavije (1941 1945); osma knjiga biće posvećena istoriografiji o Cmoj Gori”. Imponuje ozbiljnost poduhvata, upomost, vidni entuzijazam i vitalnost Redakcije koja je doživela izvesne izmene. Za prvi tom Redakcija je izabrala najantoritativnije saradnike, a nadamo se da će tako biti i za sledeće. To je osnovni uslov za uspeh podu-. hvata. Ona će biti stavljena i pred dmge ne male teškoćekoje ima organizacija kolektivnom delu. Ceo poduhvat na prvom kritičkom pisanju istorije Cme Gore je plemenit, pionirski posao koji primamo sa; svim njegovim neminotmim nedostacima. Dali smo svoj sud o prvom, štampanoir. tomu istorije Cme Gore. Os; tavljamo poz\-anijima da so izjasne o planu Redakcije, sa neskrivenom željom da se ova ambiciozna zamisao ostvanr

rade mihaljči«

OMLADINA U SVOM SLOBODNOM VREMENU*

U Zapadnoj Nemačkoj se pu slednjih godina pojavilo vial studija o omladini. Reč je ; studijaraa izrađenim u Insts tutu za omladinu čiji istm

*) Strzele\vlcz, Willy: JUGEND IHRER FREIEN ZEIT, Juventa V< v lag, Miinchen, 1965; S. 71

328