Gledišta

u društvenom, političkom i svakom drugom pogledu. Prema tome, ciljevi socijalističkog društvenopolitičkog sistema su bitno drugi. Oni kao takvi mogu se sagledati u praksi izgrađivanja savremenih samoupravnih socijalističkih društvenih, političkih i drugih odnosa. Za potpunije i jasnije sagiedavanje pomenutih razlika, kao i puteva ostvarivanja ciljeva socijalistidkog društveno-političkog sistema, osnovna teškoća, po našem mišljenju, ogleda se u tome da se samoupravni socijalistički društvenopolitički sistem nalazi na početku svog razvoja, što će reći da je tek otpočeo izgradnju sopstvenih i specifidnih organizacija i na toj osnovi jednog novog i celovitijeg sistema, da je otpočeo da razvija nove i sebi svojstvene oblike i forme organizovanja. Dr Stevan Vračar svoju studiju počinje: ~U svakom modemom društvu, dakle, kapitalističkom i socijalističkom, postoje političke partije, odnosno politička partija, jer je to najadekvatniji oblik politidko-ideološkog povezivanja pojedinaca i grupa radi usmeravanja njihove aktivnosti prema državnoj vlasti, bilo da se udvrsti, da joj se pruži podrška, bilo da joj se suprotstavi, da se potisne i spreči u njenoj aktivnosti. .. ” (podvukao M. L). Činjenica da u savremenom kapitalističkom i socijalističkom društvu postoje političke partije, odnosno politička partija, posebno ništa ne kazuje u smislu da je to najadekvatniji oblik povezivanja pojedinaca i grupa. Ako bi to bilo tako, tada bi to znadilo da su političke partije, iako uže društveno-političke organizacije, univerzalnije od političkog sistema, bilo jednog ili drugog, shvadenog u najširem smislu te reči. Geneza dosadašnjeg društvenog razvoja pokazuje da je osnova mnogo šira, da u toj širokoj osnovi postoje neke osnovne i bitne razlike po kojima se postojeći savremeni politički sistemi, dakle, kapitalistidki i socijalistidki, razlikuju ne samo u biti ved i u svojim pojavnim oblicima. U ovim razlikama su sadržane i različite Perspektive u pogledu njihovog daljeg razvoja. Ovom prilikom je nemogude zbog ogranidenog prostora da ulazimo u genezu dosadašnjeg razvoja kako kapitalistidkog tako i socijalističkog društveno-politidkog sistema i njihovog bududeg razvoja; sem toga, nema potrebe da se na ovim pitanjima posebno i detaljno zadržavamo pošto su relevantne dinjenice ved dobro poznate. Međutim, same razlike između dva osnovna i divergentna savremena politidka sistema ukazuju dovoljno jasno na velike teškode, dak i na nemogudnost definisanja politidke partije i u kapitalizmu i u socijalizmu kao najadekvatnijeg oblika povezivanja pojedinaca i grupa u onom smislu u kome to autor u svojoj studiji naznaduje.

472

MIROSLAV LALOVIC