Gledišta

111 Da bi se izvršila tako krupna promena u oporezivanju ličnog dohotka iz radnog odnosa, kakvu predstavlja uvođenje progresivnog oporezivanja, neophodno je imati u vidu efekte te izmene na privredne tokove. Posmatrano s te strane, progresivno oporezivanje ličnog dohotka iz radnog odnosa ne bi se moglo pozitivno oceniti. Naime, ovakvim oporezivanjem umanjili bi se postojeći neto lični dohoci onih radnika (to su, po pravilu, visokokvalifikovani radnici) koji imaju veče bruto lične dohotke, a povećali bi se neto lični dohoci onih radnika koji sada imaju najniže bruto lične dohotke (to su, po pravilu, nekvalifikovani radnici). Dalji efekat takvog oporezivanja ogledao bi se u pritisku onih radnika čiji bi se neto lični dohoci smanjili prelaskom na progresivno oporezivanje u pravcu povečanja bruto ličnih dohodaka, kako bi se neto lični dohoci održali na postojećem nivou. U sadašnjim okolnostima taj pritisak bi dobrim delom i uspevao, tj. ispoljavale bi se tendencije „poskupljenja” kvalifikovanog rada, odnosno „pojevtinjenja” nekvalifikovanog rada. A to bi, sa svoje strane, delovalo tivno na zapošljavanje, pre svega, visokokvalifikovane radne snage, odnosno stimulisalo bi se zapošljavanje nekvalifikovane radne snage. S dmge strane pošto povećanje bruto ličnih dohodaka onih radnika čiji bi se neto lični dohoci umanjili pod dejstvom progresivnog oporezivanja ličnog dohotka iz radnog odnosa ne bi imalo adekvatan pandan u smanjenju bruto ličnih dohodaka onih radnika čiji bi se postojeći neto lični dohoci povećali primenom progresivnog oporezivanja to bi imalo za rezultat izmenu odnosa u raspodeli dohotka na akumulaciju i potrošnju u prilog potrošnje. I jedno i dmgo i uslovima, kao i u onim iz dogiedne budućnosti negativno odražavalo pre svega na modermzaciju i rekonstmkciju privrede, odnosno na povećanje produktivnosti rada i time brže osposobljavanje naše privrede za uključivanje u međunarodnu podelu rada. Doduše, izmenama u načmu naplate doprinosa iz ličnog dohotka iz radnog odnosa (na primer, kada bi sam radnik bio i platac doprmosa iz ličnog dohotka) moguće bi bilo u izvesnoj meri üblažiti prevaljivanje na radnu organizaciju veceg poreskog opterećenja, koje bi se efektuiralo od strane radnika čiji bi se postojeći neto licm dohoci umanjili korišćenjem progresivnog oporezivanja, ali bi se, i pored toga, sasvim izvesno, ispo : javali navedeni negativni efekti primene progresivnog oporezivanja ličnog dohotka iz radnog oanosa, i to verovatno u znatnoj meri. Pored ovoga, i tzv. administrativno-tehnički razlozi ne govore u prilog progresivnom oporezivanju ličnog

1671

DILEME O OPRAVDANOSTI PROGRESIVNOG OPOREZIVANJA LICNOG DOHOTKA